Dolazi nam 1. studenog 2018, dan kada će početi funkcionirati novi sustav zbrinjavanja otpada temeljen na Planu gospodarenja otpadom Grada Malog Lošinja i usvojenoj Odluci o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog otpada koju je Gradsko vijeće donijelo na šlampav način još u siječnju ove godine. Prezentaciju novog koncepta koju je u gradskom kinu vodio direktor Komunalnih usluga Cres Lošinj (KUCL) ne bi bolje odradio ni Mislav Togonal ⮞
Toliko je prezentacija bila dobra da je na kraju dobio i aplauz. Prema njegovim riječim sustav zbrinjavanja otapada nam je na razini Stockholma, a otok Krk i cijela Istra kao i ostatak Hrvatska nam zavide. Brojne delegacije drugih gradova dolaze vidjeti kako je to na prvom od 1000 nestalo smeće. Idilu je tek malo pokvarila rasprava s proizvođačima otpada koji su nanjušili da to i nije tako sjajno kako to prezentacija sugerira.
Planovi i Odluka mimo javnosti
Da bismo mogli realno sagledati ukupnu problematiku otpada treba uzeti u obzir činjenicu da smo u postupku prilagodbe s EU pravnom stečevinom donijeli Zakon o održivom gospodarenju otpadom još sredinom 2013. Dakle osnovne, najvažije stvari o gospodarenju otpadom su nam poznate već više od 5 godina. Ništa se, dakle, nije dogodilo preko noći, kako nam sugerira gradska vlast i KUCL, vremena je bilo i više nego dovoljno. Prema Zakonu sve jedinice lokalne samouprave dužne su donijeti strateške šestogodišnje planove gospodarenja otpadom kojim se određuje i usmjerava gospodarenje otpadom. Plan gospodarenja otpadom je Grad Mali Lošinj usvojio zadnjeg dana zakonskog roka. U postupku javnog savjetovanja iznio sam na Plan više primjedbi. U primjedbama sam tada napisao:
"Kao i svi prethodni strateški dokumenti Grada Malog Lošinja i ovaj strateški dokument, Plan gospodarenja otpadom Grada Malog Lošinja za razdoblje od 2017.-2022. godine napravljen je površno, formalistički i samo radi nužnosti ispunjenja odnosno odrađivanja zakonskih obveza uz, naravno, kršenje procedure. Iz takvog odnosa je proizašao i takav neživotni, formalni dokument. Razlozi zašto je tom dokumentu pristup morao biti ozbiljniji je sadržaj kojim se on bavi, a to je pitanje prvenstveno zaštite okoliša, održivog razvoja, gospodarenja otpadom koje s ekonomske strane utječe na troškove svakog građana, a cijela priča oko otpada samo u tom periodu iznosi desetke milijuna eura koje će platiti uglavnom građani ovog grada."
Inače taj Plan je izradilo jedno trgovačko društvo iz Istre. Zašto plan nisu izradile stručne službe Grada Malog Lošinja i trgovačkog društva Komunalne usluge Cres-Lošinj? Nisu sposobne ili je lakše platiti drugome? U primjedbama sam naveo između ostalo i da su ciljevi opći, a planom nisu prilagođeni, konkretizirani i individualizirani te da u Planu nije konkretiziran nigdje način na koji će se osigurati ostvarenje načela "onečišćivač plaća".
Istog dana kad je usvojen Plan, ali po hitnom postupku i uz još skandalozniji postupak javnog svjetovanja (u toku savjetovanja je skraćen rok), usvojena je Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Malog Lošinja. Dokument koji je usvojen nije prijedlog odluke koja je bila na javnom savjetovanju i ima gotovo 100 članaka manje od one koje je bila u javnom savjetovanju. Na odluku koja je bila u javnom savjetovanju stiglo je mnoštvo primjedbi. Na usvojenu odluku nije došla niti jedna primjedba iz jednostavnog razloga jer je nitko nije vidio do usvajanja. Gradsko vijeće je Odluku usvojilo u hitnom postupku, a da ju niti jedan vijećnik nije pročitao.
Olako si gradski vijećnici uzimaju slobodu da bez čitanja na slijepo prihvaćaju podmetnute odluke u ime svih građana, te pravo da uz jedino objašnjenje kako ih zakon svojim rokovima sili na žurbu, neodgovorno postupaju prema građanima u čije ime odlučuju.
Sistemska greška
Kad se donesu planovi i odluke u takvim procedurama, mimo i bez ikakvog utjecaja ili kontrole javnosti, samo da bi se formalno ispunili zakonski uvjeti, logično je da dobijemo novi sustav gospodarenja otpadom kakav smo dobili - loš. Iako je zbrinjavanje otpada u nadležnosti jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Malog Lošinja, gradsko je vijeće tu prevažnu stvar prepustilo na milost upravi komunalnog poduzeća i nekog d.o.o. iz Istre koji je štancao planove kao na tekućoj vrpci. Nakon što je gradonačelnica potpisala suglasnost na novi cjenik, a nije smjela, nakon što je sve gotovo, javnost tek sad saznaje konture "sustava" zbrinjavanja otpada na otoku. To se slikovito kaže - dovedeni smo pred svršen čin. Taj sustav se ukratko može opisati kao neodgovorna improvizacija u režiji gradonačelnice i javnog poduzeća Komunalne usluge Cres Lošinj, sustav pun sistemskih grešaka.
Sistemska greška je da sustav zbrinjavanja otpada nije okrenut korisnicima već samom pružatelju usluga. Sustav je složen tako da pružatelju usluga bude lakše. Sustav s velikim polupodzemnim spremnicima je sustav koji odgovara pružatelju usluge, njemu olakšava posao, a građane tjera u šetnju s vrećama smeća. No koncentrirana mjesta odlaganja traže manje vozila i manje djelatnika za praženjenje s manjim ukupnim troškom, pa bi logično bilo da je posljedica takvog načina prikupljanja otpada, kojim se na račun cipela građana olakšava rad komunalnog poduzeća, jeftinija usluga. Ali nije. Upravo obrnuto, radi se o povećanju gotovo dvostukom u odnosu na prethodni način odvoza i obračuna. Radi se, dakle, o ruganju odredbama i smislu Zakona i podzakonskim aktima koji traže da sustav zbrinjavanja otpada potiče korisnika usluge da odvojeno predaje biorazgradivi komunalni otpad, reciklabilni komunalni otpad, glomazni otpad i problematični otpad od miješanog komunalnog otpada te da, kad je to primjenjivo, kompostira biootpad. Sustav koji nam je serviran od strane gradonačelnice i KUCL je dvostruko skuplji, a lošiji je od prethodnog i zasigurno nije sustav kojim možemo biti zadovoljni, bez obzira na apaluze na javnoj tribini.
Narazumijevanje smisla zakona
Da su gradonačelica i KUCL ozbiljno shvatili problem zbrinjavanja otpada na prvom od 1000 otoka tada bi se potrudili da sustav bude postavljen na osnovnom- prvom, načelu koji se traži novim zakonom »načelo onečišćivač plaća« – proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad. Sustav koji se uvodi je postavljen tako da ne sprječavanje nastajanje otpada niti stimulira odvajanje otpda. Ovaj sustav stimulira samo odlaganje otpada pored mjesta predaje otpada.
Da je sustav okrenut onom koji pruža uslugu – komunalnom poduzeću, a ne onima radi kojih ono postoji, govori i činjenica o tome da je Planom predviđena izradnja kompostane tek u zadnjoj fazi izgradnje reciklažnog dvorišta na Kalvariji (Faza 6. Plana), tamo neke godine. U KUCL znaju da je udio biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu oko 40%, dakle izgradnjom kompostane mogla bi se smanjiti gotovo za pola količinu otpada kojeg teba dalje skupo zbrinjavati. Da su izgradili kompostanu, za 40% bi smanjili troškove korisnicima javne usluge. Umjesto toga serviraju nam priču o tome da ministri imaju različito mišljenje o izgradnji kompostana, kao da je to razlog što je nisu ni planirali niti napravili do početka obaveze odvajanja biorazgradivog otpada. Time što to nisu napravili već pet godina, a neće još niti za sljedećih pet godina, pokazuju da načelo onečišćivač plaća i poticanje odvajanja otpada odnosno predaja biorazgradivog komunalnog otpada u formalnim strategijama i odlukama jesu samo stilske figure ili obične tlapnje. Da su gradonačelnica i uprava komunalnog poduzeća čitali zakon s razumijevanjem prije pet godina, danas bismo imali kompostanu i 40% manje otpada za zbrinuti.
Problem sustava s polupodzemnim spremnicima, pogotovo u centru grada, ali manje više svugdje gdje su oni uz prometnicu, jesu i veliki kamioni za pražnjenje spremnika kao i vrijeme pražnjenja od oko 15 minuta. To znači da će na toliko vremena promet biti zaustavljen u gradu. Ako su u užem centru grada samo tri zelena otoka to znači da će promet biti zaustavljen barem 45 minuta. Pri odabiru sustava se nije vodilo računa o ograničenju prometa za velike kamione, nosivosti iznad 3,5 tona. Dakle, prilikom odluke o sustavu nisu uopće razmišljali o organizaciji prometa. Naši kamioni, koji su ljepši od onih u Stockholmu, kaže odgovorna osoba u KUCL-u, imaju ukupnu nosivost veću od dopuštene za tri do četiri puta!
Zašto nema UPU-a 12?
Gradonačelnici bi netko trebao skrenuti pažnju na činjenicu da je prema Zakonu o gospodarenju otpadom Grad Mali Lošinj, a ne komunalno poduzeće, odgovoran za funkcioniranje sustava gospodarenja otpadom i da je Grad obvezan osigurati preduvjete za funkcionranje. U tome Grad Mali Lošinj nije ni blizu toga da je prvi među 1000. Tako Grad Mali Lošinj nije još izgradio reciklažno dovoršte, a niti reciklažno dvorište za građevni otpad. Nije izgradio ni sortirnicu niti kompostanu. Grad je prema zakonu obvezan urediti prostorno plansku dokumentaciju, a nije donešena još ni odluka o izradi UPU-a 12 Kalvarija (IS8). U čl. 258. st.1. PPUGML navodi: "Na području Grada Lošinja planirana je izgradnja transfer - stanice za koju je određena lokacija "Kalvarija" u okviru površine infrastrukturne namjene (IS8). Izgradnja transfer stanice za otpad će se utvrditi urbanističkim planom uređenja". Zašto gradonačenici i gradskim stručnjacima nije palo na pamet da izrade i usvoje obvezni UPU 12, odnosno na temelju čega KUCL dobija dozvole za reciklažno dvorište?
Olako dana suglasnost
Zakon o održivom gospodarenju otpadom u čl. 33. i Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom u čl. 19. utvrđuje uvjete pod kojim će gradončelnica dati suglasnost na cjenik usluge. Suglasnost će dati kad provjeri je li prijedlog cjenika sukladan Zakonu, Uredbi i Odluci i da su predložene cijene takve da cijena javne usluge osigurava primjenu načela »onečišćivač plaća«, da potiču korisnika usluge da odvojeno predaje biorazgradivi komunalni otpad, kompostira biootpad itd. Je li to ona ozbiljno provjeravala? Iako predloženi joj cjenik ne osigurava zakonom zadane ciljeve, suglasnost je dala. A kad smo već kod dane suglasnosti, bilo bi zanimljivo vidjeti kako su u KUCL gradonačelnici obrazložili zahtjev za promjenom cjenika. Uz zahtjev su KUCL morale dostaviti i procjenu iznosa prosječnog računa sukladno prijedlogu cjenika, koji bi korisnik usluge bio dužan platiti davatelju javne usluge u obračunskom razdoblju te izjavu osobe odgovorne za zastupanje davatelja javne usluge da je prijedlog cjenika u skladu sa Zakonom, ovom Uredbom i Odlukom. Ako i postoji takva izjava odgovorne osobe ona nije istinita.
Da na cjenik javne usluge gradonačelnica nije smijela dati suglasnost odnosno da je odgovorna osoba u KUCL potpisala neistinitu izjavu koja je na štetu korisnika javne usluge dokazat ću u sljedećem članku.
Bez obzira na apluz odgovornoj osobi KUCL-a i gradonačelnici nakon još jednog ispraznog govora lišenog suvislog sadržaja, na tribini predstavljeni sustav zbiranjavanja otpada je loš, preskup i neučinkovit. Razlog za to nije nedostatak vremena već je to jednostavno posljedica neodgovornosti gradske vlasti čije se djelovanje svodi na formalno ispunjavanje nužnih zakonskih obveza, autistični odnos prema potrebama građana, friendly odnosu prema potrebama vijećnika, a jedina prepoznatljiva politka jest politika ispunjavanja hirova velikom investitoru i velikim proračunsko-medijskim aktivnostima na održavanju javnosti u sladostrasnoj samozabludi o tome da smo prvi od 1000 otoka.
Komentari:
I aute neka im kupe, da ne idu pješice na posao, nego kao i svi ostali u službenim autima. I onda neka nam još dignu cijenu, jer se sa ovom cijenom ne pokrivaju.
Štokholmski sindrom.
"Inače taj Plan je izradilo jedno trgovačko društvo iz Istre. Zašto plan nisu izradile stručne službe Grada Malog Lošinja i trgovačkog društva Komunalne usluge Cres-Lošinj? Nisu sposobne ili je lakše platiti drugome?"
Kod nas su svi stručni, osim kad nešto moraju sami napraviti. Lakše je dignuti cijene i platiti posao novcima građana.
Naša gradonačelnica nebi nikad ovakvo nešto napravila svome gradu i građanima.
Netko je začarao cijelu žutu kuću
Uvijek ista stvar, globalno i lokalno.
A vlasnici čekaju koševe za biorazgradiv otpad jer ovako im je svaka kakica dragocjeno skupa za odložiti u kontejner.
Hoće li se smanjiti radna snaga komunalca zbog tehnološkog napretka??
A ljudi samo žele raditi i živjeti život dostojan čovjeka.
Vijesti nisu ništa drugo nego crna kronika. Samo lopovluk, korupcija, pogodovanja, prevare i laži. Licemjerni političari na sve strane. Kao da gledam vijesti iz neke južnoameričke države.