Čorba

Korisnička ocjena:  / 10
LošeNajbolje 

otpadOko područja zvanog Čorba, inače dijela zaštićene Park – šume Pod Javori u Velom Lošinju, niknula je ograda s upozorenjima zabrane pristupa nezaposlenima, obaveze korištenja zaštitne opreme te opasnosti od visećih tereta. Na ograđenom dijelu zaštićena su stabla drvenim oblogama, a polako se povećavaju hrpe materijala od iskopa. Cijeli prizor zaštićenog šumskog sustava i vrijednog perivoja ukrašava i bager. Zanimljivost, da niti na jednom mjestu nije istaknuta uobičajena i propisana tabla s nazivom projekta, oznakama izvođača, investitora i nadzora potakla je traženje gradilišta.

Najavljeni početak građevinskih radova na izgradnji novog medicinskog trakta Lječilišta Veli Lošinj još nije započeo. Zgrada predviđena za rušenje na čijem će mjestu niknuti nova, s pripadajućim bazenom, ima širom otvorena vrata i iz nje dopiru zvukovi bušilice, očigledno tek traju pripreme za rušenje. U krugu lječilišta nema gradilišta niti oznake gradilišta. Informaciju da građevinski otpad u krugu zaštićene park – šume odlaže tvrtka Radnik moguće je povezati jedino s činjenicom iskopa na području hotela Punta tvrtke Jadranka.  

Dakle, tvrtka Radnik iz Križevaca odlaže građevinski otpad na području zaštićenog dijela prirode (koji doduše, nije ni dosad nikako štićen i čitateljima je poznat kao besplatni parking u sjeni borova). Ne radi se ovdje o slučaju da je netko pod okriljem noći istresao prikolicu građevinskog otpada na rubove između šume i slabo prometnog puta. Ovdje je netko postavio ogradu, upozorenja, obložio stabla i naočigled svima odlaže materijal s iskopa. Tik pored ograde neobilježenog odlagališta građevinskog materijala maskiranog u gradilište vidljiva je obavjesna tabla sa zabranom odlaganja građevinskog otpada. Sve izgleda kao pravo. Kao i obično kad se radi o privilegiranim tvrtkama, redom donatorima stranaka i partnerima u konzumaciji finih ručkova i večera, izostala je reakcija nadležnih tijela, inače promptna u slučajevima kad netko ostavi kariolu pijeska ispred kuće u kojoj obnavlja kupaonicu.

Valja naglasiti da je Gradsko vijeće na posljednjoj svojoj sjednici usvojilo Odluku o donošenju plana gospodarenja otpadom na području Grada Malog Lošinja za razdoblje od 2017. do 2022. godine, u kojoj je cilj 2.1. odvojeno prikupljanje 75% proizvedenog građevinskog otpada s naglašenom potrebom uspostava suradnje komunalnog redarstva sa inspekcijskim službama. Očekujemo, dakle, izvješće komunalnog redarstva i inspekcije zaštite okoliša i inspekcije zaštite prirode o tome što su poduzeli u ovom konkretnom slučaju u kojemu nije potrebno posebno istraživati niti tražiti vinovnika.

Park šuma Pod Javori zaštićena je 1993. godine i u Upisniku zaštićenih područja vodi se pod brojem 862. Obuhvaća 39 ha, od toga je najvrjedniji dio 15 ha perivoja na području lječilišta. 10 ha šume u vlasništvu je županije, pa su tijekom protekle godine na zahtjev župana pokrenute aktivnosti za smanjenje obuhvata zaštite ovog područja, na kojemu je predviđen također investicijski bum. Prvotna je ideja bila da lječilište preuzme tvrtka Jadranka te da izgradi luksuzno lječilište prema ideji poznatog arhitekta Turata (http://www.idisturato.com/project/park-i-kuca-koja-lijeci/). Međutim, Upravno je vijeće lječilišta odlučilo raskinuti već dogovorene aranžmane i srećom za kuharice sa sindromom teniskog lakta i daktilografkinje s upaljenim ramenim tetivama Lječilište će ostati i, zalaganjem Ines Strenje Linić, povećati kapacitete u sustavu javnog zdravstva.

Mišljenjem Ministarstva zaštite okoliša i prirode obuhvat zaštićenog područja ne može se smanjivati i planirani zahvat mora biti u skladu sa šumsko-gospodarskim planovima donesenim u skladu s posebnim propisima koji reguliraju područje šumarstva. Nažalost, takvih planova za zaštićena područja Lošinja nema. Sprega vlasti i investitora uspješno djeluje na uklanjanju onih obilježja zbog kojih su neka područja zaštićena.

Ovaj je najsvežiji primjer gledanje kroz prste odlagatelju građevinskog tpada na zaštićeno područje prirode samo jedan od takvih primjera.

Paradoksalno je da su zaštićena područja prirode vitalni interes zajednice i upravo turizma kojemu toliko smetaju, jer sama uniformna ponuda betoniranih sunčališta, bazena na obali mora i luksuznih hotela nikad nije uspjela učiniti atraktivnom turističku ponudu i markirati poželjnom neku turističku destinaciju. Zaštićena područja, uistinu zaštićena područja od parkiranja, sječe, odlaganja otpada i megalomanske gradnje, jedini su jamac održivosti turizma, od kojega živi većina otočnog stanovništva. Zato je insistiranje na korištenju Čorbe insistiranje na održivosti izvora prihoda većine otočana.