U kriznim vremenima treba znati pametno ulagati

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

solicBolje poslovanje Jadranka hotela, Jadranka kampova, Kampa Slatina i Jadranka trgovine, tvrtki koje djeluju u sklopu malološinjske Grupe Jadranka d.d., u devet mjeseci ove godine rezultiralo je s dobiti od 46,56 milijuna kuna, što je 21 posto više od one ostvarene u istom razdoblju lani, izvijestio je Novi list

O odličnim rezultatima poslovanja te planovima pitali smo predsjednika uprave Grupe Jadranka, Sanjina Šolića.

Što je utjecalo na bolje poslovanje i veću dobit, koja tvrtka unutar Grupe bilježi najveći rast?

– Sva poduzeća koja obavljaju turističku djelatnost unutar Grupe imala su porast noćenja više od 10 posto, no s obzirom da su ostvarene i više cijene, a uz maksimalnu kontrolu troškova, prihodi su porasli još i više. U Jadranka hotelima prihod iznosi 17,2 milijuna kuna, u Jadranka kampovima 3,5 milijuna te Kampu Slatina 1,6 milijuna kuna. Porast noćenja i prihoda rezultat je u najvećoj mjeri napora uloženih u obnovu, pozicioniranje i podizanje kvalitete ponude i usluga, kako u kampovima, tako i u obnovljenim hotelima, Wellnes hotelu Aurora i Family hotelu Vespera, koji i ostvaruju najveći rast noćenja i prihoda. Ne smijemo zanemariti niti činjenicu općih pozitivnih trendova koji su pratili turistički sektor u Hrvatskoj ove godine i dešavanja u konkurentskim destinacijama. Po podacima Zagrebačke burze konsolidirani prihodi iz poslovanja Grupe Jadranka za devet mjeseci ove godine iznosili su 309,34 milijuna kuna, što je za 1,8 posto više nego lani, dok su rashodi od 253,58 milijuna kuna za jedan posto manji.

Koje su mjere utjecale na smanjenje rashoda?

– Kod svih je poduzeća poboljšana produktivnost, rast troškova rada je manji od rasta prihoda. Svi ostali troškovi su pratili ili rasli sporije od prihoda, pa su tako materijalni troškovi smanjeni tri posto, smanjen je trošak kamata i drugo. No, iako smanjujemo troškove na svim stranama, sve više sredstava izdvajamo za edukaciju radnika, marketing i promociju, održavanje objekata. Ostvareni troškovi rezultat su balansa između, s jedne strane, mjera podizanja kvalitete ponude i usluga, a s druge strane, mjera racionalizacije troškova, kao što su troškovi rada, i ono što treba posebno istaknuti, racionalizacije troškova nabave usluga i roba. Općenito, možemo reći da Grupa Jadranka posljednjih godina ima trend rasta prihoda, smanjenja ili stabilnosti operativnih troškova i rasta troškova vezanih uz investicije.

Premašili planove

Poslovali ste čak bolje od plana, kako planirate rasporediti dobit?

– Činjenica je da su planovi, posebno kod Jadranka hotela, bili jako ambiciozni te da ih nije bilo lako ostvariti, pa baš i nismo previše razmišljali o prebacivanju plana. Na razini Grupe ostvareni su prihodi bolji od plana u kampu Slatina 14 posto, Jadranka kampovima 9 posto te Jadranka trgovini jedan posto. U Jadranka hotelima, kao najvećoj tvrtki Grupe, do kraja godine očekujemo dobit od 9 milijuna kuna. Na nivou Grupe dobit će sigurno biti bolja od lanjske, no moram podsjetiti da na to utječu i troškovi na koje mi nemamo direktan utjecaj, kao npr. negativne tečajne razlike, ali i naša potencijalna promjena politike amortizacije. Dobit koja se ostvari kao rezultat ove izvanredne sezone koristit će se za daljnja ulaganja i razvoj novih proizvoda, većim dijelom za financiranje ulaganja u rekonstrukciju hotela Punta, a preostali, manji dio, koristit će se za financijsko restrukturiranje.

Da li na razini lokalne samouprave nailazite na podršku projektima te što bi ona mogla činiti kvalitetnije u cilju podrške gospodarstvu?

– Pa za razliku od proteklog razdoblja, koje je nadam se iza nas, moram istaknuti započetu suradnju s Gradom Malim Lošinjem te zahvaliti gradonačelniku i lokalnoj zajednici na razumijevanju u svrhu rješavanja turističkog zemljišta te urbanističkih i prostornih planova bez kojih naša ulaganja, prvenstveno u hotele i kampove, nisu moguća. Niti Grad bez nas, niti mi bez Grada, ne možemo kvalitetno riješiti probleme koji su pred nama kao npr. Prostorni plan područja Čikata ili pitanje Aerodroma koji je conditio sine qua non, ne našeg razvoja, nego opstanka. Osim toga, Grupa je oduvijek poslovala uzimajući u obzir specifičnosti poslovanja na otoku te bila socijalno odgovorna prema lokalnoj zajednici. To se ogleda kroz politiku kadrova i stipendiranja, izbor dobavljača, donacije, sponzorstva i slično, čime nastojimo poticati okolinu u kojoj poslujemo pa isto očekujemo i od ostalih u destinaciji.

Ulazak EBRD-a

Zaključuje kriznu godinu s dobiti i višemilijunskom investicijom rekonstrukcije »Punte«. Uz to, rezultate ostvarujete na otoku, gdje je poslovanje teže nego na kopnu, što biste kao predsjednik uprave savjetovali drugim gospodarskim subjektima, kako to postići?

– Jadranka je oduvijek bila netipično poduzeće koje se usudilo tražiti nove mogućnosti i preživljavati i u najtežim vremenima. Ako se podsjetimo na teške poratne godine s padom prihoda za više od 50 posto bez otkazivanja radnicima, našu privatizaciju s dvije i pol tisuće malih dioničara, rad u objektima koji su vapili za uređenjem, a gdje se gostima uvijek pružala najbolja moguća usluga, čini mi se da smo prošli i teže situacije. Grupa Jadranka obavlja više djelatnosti, hotelijersku, kamping, trgovačku, što pomaže amortizirati negativne utjecaje kriznih godina. U hotelijerstvu i kampingu tek u manjoj mjeri smo ovisni o hrvatskom tržištu, budući je 92 posto gostiju iz inozemstva, a najveći udio čine gosti iz Njemačke koja je jedna od rijetkih u ovim kriznim godinama koja je ostvarivala rast u protekloj godini. Trgovina je zbog spefičnosti poslovanja najviše vezana na hrvatsko tržište, posebice lokalno, pa se ljeti pad platežne moći kod hrvatskih građana amortizirao kroz značajno bolju turističku sezonu u cijeloj destinaciji. Pored toga Jadranka hoteli su ulaskom EBRD-a u vlasničku strukturu započeli snažan investicijski ciklus s kojim smo sada na pola puta, a jedinstvenim pozicioniranjem rekonstruiranih hotela, Vespera i Aurora, uspješno targetiramo baš nišne segmente tržišta. Isto se nadamo da će biti i s novom Puntom koja se planira pozicionirati kao Vitality hotel za parove. To potvrđuje da i u kriznim godinama nije problem ulagati, ali treba ulagati isplativo i promišljeno. A to često nije bio slučaj u vremenima kad je novac bio jeftin i pristupačan.

Što očekujete i kako planirate iduću poslovnu godinu?

– Bojim se da na to pitanje nitko u Europi, pa time niti u Hrvatskoj i u Jadranki nema točan odgovor, možemo nagađati. Svakako mislim da se ova godina može ponoviti u turizmu zbog našeg geopolitičkog položaja te tradicionalnih gostiju. Ne očekujemo da će se kriza u susjednim konkurentskim zemljama, prvenstveno Grčkoj, Italiji, zemljama sjeverne Afrike, tako brzo riješiti, ali isto tako ne očekujemo niti ovako izvanredno povoljne vremenske prilike kao što su bile ove sezone. Svejedno očekujemo rast prihoda, a bio bi velik uspjeh ako konačan rezultat dogodine bude na razini ovogodišnjeg.

Većim dijelom u vlasništvu zaposlenika i otočana

Svi, pa tako i mi na Lošinju moramo postati svjesni koliko smo mali kao destinacija na globalnoj razini, pa čak i na razini Hrvatske, te koliko je time i naš zajednički napor nužan. Sve nesuglasnosti na lokalnoj razini trebale bi biti zatomljene u svrhu ostvarenja istog cilja, a to je bolja i dulja turistička sezona, veća prepoznatljivost otoka, razvoj poduzetništva, poticanje lokalne ponude i drugo, a u tome moramo svi sudjelovati. Ne zaboravimo da je Jadranka privatno poduzeće odgovorno svojim dioničarima, a to su većim dijelom zaposlenici i stanovnici ovog otoka.

Od države tražimo samo da nas pusti raditi

Što se tiče države, općenito govoreći, privatni poduzetnici ne žele od države ništa osim da ih se pusti raditi. To bi značilo da tražimo realne i jednake uvjete kao što ih poduzetništvo ima u razvijenim zemljama: poticanje ulaganja kroz zapošljavanje, ulaganja ili reinvestiranje dobiti, poticanje rada zimi, smanjenje poreznih opterećenja poput PDV-a te doprinosa na i iz plaća, fleksibilnije tržište rada, kvalitetnije poslovno obrazovanje, poticanje kvalitetnih sadržaja u destinaciji, rješavanje pitanja povezanosti, jednostavniju administraciju, sređene vlasničke knjige i prostorno plansku dokumentaciju. Na taj bi način poduzeća sve svoje napore usmjerila upravo u ono najnužnije, bolje poslovanje te veću konkurentnost, što je u konačnici i bit poduzetništva, kaže Šolić, a kao primjer dobre suradnje i podrške s državne razine izdvaja Hrvatsku banku za obnovu i razvoj (HBOR). 

(Ira Cupać Marković)