Pojedinačni ili interesi budućih generacija?

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

FontanaUkidanjem zaštite bila bi učinjena šteta, a oni koji daju takve prijedloge preuzimaju odgovornost za posljedice, kako na nacionalnoj razini tako i međunarodnoj, s obzirom na preuzete međunarodne obaveze Hrvatske, navodi jučerašnji Novi list upozorenje Zorana Šikića, državnog tajnika u Ministarstvu kulture.

Iako je prije dvije godine ministar Božo Biškupić proglasio preventivnu zaštitu mora uz istočne obale Cresa i Lošinja u kategoriji rezervata u moru, tek se posljednjih mjeseci događaju konkretniji sastanci i dogovori oko definiranja nacrta plana kako će se regulirati zaštita dobrih dupina i ustrojiti pravila i regule u tom, sada preventivno, zaštićenom području. I taman kad se činilo da su sve zainteresirane strane, interesne grupacije i institucije od državnih, preko regionalnih do lokalnih sjele za stol i krenule s dogovorima, netom osnovano Povjerenstvo za rezervat u moru, a kojeg je početkom travnja imenovalo lošinjsko Gradsko vijeće, odlučilo je zatražiti da se cijeli postupak vrati na nulu.

Naime, Povjerenstvo u sastavu Robert Belaj predsjednik, te članovi Ivan Fabijanić, Luigi Satalić, Ivica Krstaš, Kemal Berberović, Ferdinand Zorović, donijeli su zaključak kojim traže od lošinjskog vijeća da donese odluku kojom će od Ministarstva kulture zahtijevati da odmah proglasi preventivnu zaštitu nevažećom.

Od takvog zaključka jedino se ogradila članica Povjerenstva Jelena Jovanović, smatrajući ga potpuno neprimjerenim.

Oni su za ukidanje

Inače, preventivnu zaštitu Ministarstvo kulture proglasilo je temeljem stručne podloge Državnog zavoda za zaštitu prirode. Hrvatska je i potpisnica međunarodnih sporazuma koji je obvezuju na zaštitu, a sve u sklopu priprema Hrvatske za ulazak u EU. Međutim, lošinjsko Povjerenstvo stručnu podlogu ne smatra relevantnom već u obrazloženju svog traženja navode da nema nikakve potrebe niti znanstvene osnove da se ovakvi rezervati osnivaju u unutrašnjim hrvatskim vodama, u dvorištima stanovništva naših otoka.

Dalje navode da ne nalaze niti jedan razlog da se na cresko lošinjskom otočju proglasi rezervat za dupine i da bi to otežalo život ljudi na ovim otocima. Kao znanstvenike na čijim stavovima baziraju svoje traženje za ukidanje zaštite navode Hrvoja Gomerčića, Hrvoja Lučića, Marinu Duras, Anu Galov, Đuru Hubera, Snježanu Vukov i Emina Teskaređića. Predsjednik Povjerenstva, inače i član lošinjskog Poglavarstva, Robert Belaj, kaže da je zaštita proglašena na silu i da je cijeli postupak proglašenja trebao biti obrnut, to jest najprije je trebalo donijeti pravilnik kojim bi se definirala pravila u zaštićenoj zoni, a koja ne bi bila u suprotnosti s interesima lokalnog stanovništva, a tek potom proglašavati zaštitu, jer da već sada u fazi preventivne zaštite postoje zakonska ograničenja za lokalni razvoj i lokalno stanovništvo.

Ministarstvo neće inzistirati

Državni tajnik u Ministarstvu kulture, Zoran Šikić, na sastanku koji je prije dva dana održan u Malom Lošinju rekao je da lokalna zajednica ne treba brinuti jer da zaštita neće biti u suprotnosti s interesima otočana nitivće kočiti gospodarski razvoj. Šikić smatra da bi ukidanjem zaštite bila učinjena šteta i da bi to značilo korak natrag, te da oni koji daju takve prijedloge preuzimaju odgovornost za posljedice, kako na nacionalnoj razini tako i međunarodnoj, s obzirom na preuzete međunarodne obaveze Hrvatske. Šikić je pritom kazao i da Ministarstvo kulture neće inzistirati na zaštiti ukoliko lokalna zajednica bude protiv, jer da mnoge sredine u Hrvatskoj žele da se programi zaštite provode na njihovom području..

Dakle, Povjerenstvo za rezervat u moru svojim zahtjevom stavlja Gradsko vijeće na veliku kušnju i pred lošinjskim političarima će biti značajna odluka, jer ona prelazi granice lokalne samouprave pa će političari prije podizanja ruku »za« ili »protiv« zaštite itekako morati razmisliti i zadovoljenje dnevno političkih i pojedinačnih interesa podrediti dugoročnim interesima Hrvatske, ali i budućih generacija.