Reagiranje "Plavog svijeta" na dezinformacije "Novog lista"

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

pinochioNovi list je objavio reagiranje udruge "Plavi svijet" na niz dezinformacija iznesenih u napisu pod naslovom »Plavi svijet preko dupina želi do novca« objavljenom 23. lipnja 2007.

U Vašoj tiskovini »Novi list« od 23. 6. 2007. godine, u članku pod naslovom »Plavi svijet preko dupina želi do novca«, autorice gđe Romane Jurić, objavljeno je niz netočnih informacija, a koje ovime želimo ispraviti.

Plavi svijet – Institut za istraživanje i zaštitu mora je kao nevladina udruga čija osnovna aktivnost je usmjerena na istraživanje i zaštitu mora je temeljem suglasnosti Ministarstva znanosti i tehnologije registriran kao znanstvena udruga i kao takva je upisana u Upisnik znanstvenih udruga pri navedenom Ministarstvu s danom 22. 01. 2003. godine.

Ova udruga je osnovana s ciljem provođenja znanstveno-istraživačkih, obrazovnih i projekata zaštite prirode Republike Hrvatske, ali i šireg Mediteranskog područja. Stoga se Plavi svijet ne predstavlja lažno. Plavi svijet vodi brojne projekte istraživanja i obrazovanja, a neki od prioriteta rada su nastavak istraživanja doprih dupina u Jadranu, promocija i poticanje održivog korištenja obnovljivih resursa s očuvanja morskog okoliša. Također, cilj Plavog svijeta je suradnjom i znanjem poduprijeti održivi razvoj otočnih, lokalnih zajednica.

Plavi svijet ima sedam zaposlenih djelatnika koji porez i prirez plaćaju na Lošinju, jer je jedan od ciljeva Plavog svijeta zapošljavanje visoko obrazovanih ljudi na otocima. Time se značajno unaprijeđuje demografska struktura i omogućava napredak lokalne zajednice. Također, sredstva koja Plavi svijet ostvaruje, troše se uglavnom na otocima, a kao neprofitna organizacija Plavi svijet ne ostvaruje nikakvu zaradu. Stoga, Plavi svijet zaista »preko dupina« ne dolazi do ikakvog novca već isključivo svojim radom, te nadasve javnim i transparentnim rezultatima svoga rada gradi svoj ugled te doprinosi razvoju lokalne zajednice.

Vezano uz citiranu izjavu g. Miljenka Žige kako »... Svi znamo da su to slobodnjaci i da ne postoje lošinjski i neki drugi dupini...«, ističemo kako je upravo znanstvenim istraživanjem dokazano da postoji rezidentna zajednica dobrih dupina koja naseljava područje Kvarnerića. Ti dupini ne migriraju Jadranom već su rezidentni upravo u Kvarneriću o čemu jasno postoje znanstveno dokazani i objavljeni podaci.

Vezano uz impliciranje g. Renata Faflje, predsjednika Sekcije ribara rapske Udruge obrtnika kako je osnivanje rezervata ''... projekt »Plavog svijeta« i Ministarstva kulture...'', ističemo kako Plavi svijet nema nikakva zakonska prava u osnivanju rezervata. Ta dužnost leži isključivo na Ministarstvu kulture koje je kao takvo i provelo proces osnivanja zaštićenog područja temeljem stručnog rada koji je obavio Državni zavod za zaštitu prirode. Plavi svijet je, uz nekoliko drugih domaćih organizacija, a temeljem svog rada pokrenuo inicijativu za osnivanje rezervata.

Isti gospodin dalje govori da je »... riječ o rezervatu koji obuhvaća... pola Kvarnerića, što po veličini nije zabilježeno u svijetu...«, to se ovime ukazuje na činjenicu kako u svijetu postoje brojna veća zaštićena područja. Neka od njih pokrivaju cijele oceane kao što je npr. Rezervat južnog oceana (Southern Ocean Sanctuary) osnovan 1994. ili pak rezervat u našoj blizini, Međunarodni rezervat za kitove u Ligurskom moru koji pokriva područje cijelog Ligurskog mora, a uspostavile su ga Italija, Francuska i Monako. Međutim, veličina nekog područja ne mjeri se samo površinom u kilometrima, već se prilikom uspoređivanja moraju uzeti u obzir i razlozi osnivanja i organizmi koji se štite.

Predloženo Lošinjsko zaštićenog područja po svom opsegu zaista nije među najvećima u svijetu čak niti za dupine. Vezano uz potpuno pogrešno tumačenje pojma rezervata to ovime ističemo kako je netočno da bi rezervat bio »…najstroži zakonski oblik zaštite prirode..«, s obzirom da Zakon o zaštiti prirode poznaje još dvije kategorije strože zaštite od posebnog rezervata, a to su strogi rezervat i nacionalni park.

U članku se dalje neispravno i neobjektivno tumače odredbe navedenog Zakona o zaštiti prirode uz implikacije kako će ekonomsko korištenje predmetnog zaštićenog područja biti zabranjeno, što je u cijelosti netočno, a o čemu se u više navrata očitovalo i nadležno Ministarstvo kulture. Točno je kako pojam »rezervat« implicira ograničeno gospodarsko korištenje, međutim predmetne odredbe čl. 12. st. 3. istog zakona odnose se prije svega na direktan lov dupina, što u ovom slučaju ne poduzimaju niti ribari Lošinja niti Raba, dok je u cijelosti razvidno kako bi sve ilegalne tehnike ribolova kao što je korištenje ilegalnih ribarskih alata, dinamita i sl. trebale biti sankcionirane i temeljem važećeg zakonodavstva, a ne samo zbog zaštite dupina i proglašenog rezervata ili zbog zaštite cjelokupnog ekosustava kao i stanovništva.

S obzirom na navedeno, Plavi svijet sasvim sigurno jest među najkvalificiranijim organizacijama u Republici Hrvatskoj za provođenje istraživanja kitova i dupina, te kao takava surađuje s cijelim nizom relevantnih znanstvenih institucija i organizacija kako u Republici Hrvatskoj tako i u Europi i svijetu, dok su članovi iste jedini predstavnici Republike Hrvatske u specijaliziranim međunarodnim organizacijama koje rade na istraživanju i zaštiti kitova i dupina kao npr. Znanstvenog i političkog vijeća Medunarodnog sporazuma o kitolovu, Znanstvenog vijeća Sporazuma o zaštiti kitova Mediterana, Crnog mora i susjednog atlantskog područja ACCOBAMS, Specijalističke skupine za kitove i Komisije za očuvanje vrsta (Cetacean Specialist Group-Species Survival Commission (CGS-SSC), Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN).

Vezano uz neosnovane optužbe kako je Plavi svijet pokušao učiniti nešto ilegalno skrivajući svoje motive i gurajući svoj prijedlog za osnivanjem zaštićenog područja na nekakva »mala vrata«, ističemo kako su isti navodi u cijelosti neosnovani. Naime, inicijalni prijedlog za osnivanje Lošinjsko-creskog područja napisan još 1993. godine kao dio Plana upravljanja Lošinjsko-creskim arhipelagom koji je izrađen u okviru programa razvoja Svjetske banke, a koji je publiciran 1996. godine te čiju izradu je koordinirao Centar za razvoj jadranskih otoka iz Malog Lošinja i koji je prezentiran javnosti u Malom Lošinju tijekom javnog uvida. Vjerojatno je temeljem navedenog dokumenta i Skupština županije Primorsko-goranske ujedno donijela Prostorni plan županije u kojem je također označeno i navedeno ovo zaštićeno područje u nešto manjim granicama uz predloženu kategoriju zaštite – »zaštićeni krajolik«, iako se u članku neistinito iznose tvrdnje kako je Županijska skupština odbila neki prijedlog Plavog svijeta koji joj nije bio niti podnesen.

Plavi svijet registriran je u ožujku 2000. godine, a svoj Prijedlog za osnivanje ovog rezervata javno je objavio na svojim Internetskim stranicama te ga je predstavio nebrojeno puta u medijima, na lokalnoj radio postaji te na radionicama i predavanjima koje su održane na Lošinju.

Također, prezentacija Lošinjskog rezervata za dupine sastavni je dio stalnog postava Lošinjskog edukacijskog centra o moru još od njegovog otvaranja 2003. godine. Napominje se kako su od samih početaka projekt osnivanja rezervata javno podržavali i prošli i sadašnji gradonačelnici Malog Lošinja, reagira u ime udruge Plavi svijet odvjetnica Zrinka Golubić iz Zagreba.