Sve je manje lošinjskog noćnog
neba
BRANKA KOS - PINTAR, ZAGREB: "LOŠINJSKA RIVA U
NOVOM RUHU" (2) Sve je manje lošinjskog noćnog neba
Iako post festum, želim ovime javno izraziti duboku
bojazan da će taj 26,7 milijuna kuna težak projekt,
u dijelu što se odnosi na rekonstrukciju javne rasvjete,
još šire otvoriti vrata već uhodanoj devastaciji ambijentalnih
vrijednosti i vrijednosti okoliša
Potaknuta vašim prilogom od 1.prosinca s komentarom
gradonačelnika Dragana Balije o predstojećim radovima
u gradu, molim na Vašim stranicama malo prostora za
vlastiti komentar. Ne ulazeći u ocjenu cjelokupnog
infrastrukturnog projekta koji je vjerojatno gradu
i potreban i koristan, želim se osvrnuti na samo jedan
njegov dio: najavljenu "novu javnu rasvjetu na potezu
od korijena luke uz središnji gradski Trg RH do predjela
Škverić". Neutaživa žeđ za javnom (dakle, cjelonoćnom,)
rasvjetom zloćudna je dijagnoza, od koje, ne samo po
mojem mišljenju, već duže vrijeme boluje malološinjska
gradska vlast. Simptomi te boljke i njezine konkretne
posljedice nepovratno su i drastično vidljive. Svatko
tko se potrudi izbrojiti već dosad postavljene stupove
i svjetiljke samo na spomenutom Trgu - njihovu visinu,
dizajn i jačinu žarulja - nužno će se zapitati: čemu
tako i čemu toliko? U onaj dio ambijentalnog ugođaja,
tradicije urbanoga uređenja i dobroga ukusa (prepoznatljiv
kako domaćem pristojnijem odgoju, tako i generacijama
stranih turista koji su Lošinju dosad ostali vjerni)
kojemu je gradska vlast već skucala lijes "uređenjem"
Trga prije nekoliko godina, nova će rasvjeta, bojim
se, definitivno zabiti zadnji čavao. Neprimjerene
rasvjete
Već
nekoliko godina gradska vlast nemilice, bez imalo
osvrta na štetnost za okoliš i osjećaja za ambijentalne
vrijednosti,
neprimjereno rasvjetljuje čak i kulturno-povijesne
lokalitete takvoga značenja kao što je Osor, koji
je (uz već nesuvislo osvijetljenu šetnicu prema Bijaru,
pa čak i svjetiljke po stoljetnoj borovoj šumi u
kampu)
ove jeseni dobio prejaku, nepotrebnu i za ambijent
upravo sramotnu rasvjetu na glavnoj cesti prema mostu!
Na udaru takve prekomjerne rasvjete našla su se čak
i sela na području gradske administrativne uprave.
Iz nekih su mjesta zbog prejakog svjetla već potpuno
nestale zakonom zaštićene noćne životinjske vrste
(šišmiši, ćukovi, sove), za čije bi uznemirivanje
i ugrožavanje
gradska vlast, da je provođenja zakona i pravde,
morala isplatiti velike novčane kazne. Ali, da parafraziram
Krležu: inspekcija hrče, a devastacija se veselo
nastavlja!
U europskim zemljama (pa, na sreću, i u nekim mjestima
naše Istre) sve je jača na znanstvenim saznanjima
izgrađena svijest o štetnosti prekomjernoga umjetnog
osvjetljenja
za zdravlje ljudi, botaničku i zoološku raznovrsnost
i njezin goli opstanak, čak i pri upotrebi tzv. ekoloških
rasvjetnih tijela. Poučena dosadašnjom praksom, kao
i evidentnim oklijevanjem gradske vlasti da o tome
išta nauči, sumnjam da će ovim projektom biti instalirana
takva rasvjeta. Voljela bih da me praksa demantira.
Ne samo nad Malim Lošinjem, već, nažalost, i nad
cijelim otokom, zbog neadekvatne javne rasvjete sve
je manje
noćnoga neba. O tome su problemu u sredstvima javnog
informiranja više puta govorili predstavnici astronomskih
udruga, među kojima i takav neosporni autoritet kao
što je Korado Korlević, voditelj naše svjetski poznate
zvjezdarnice u Višnjanu. Za pravo građana na neosvijetljeno
nebo, kao ni za njegovu krajnje neophodnu zaštitu
u interesu struke, naši administrativni egzekutori
(istini
za volju, od najviše razine do ovakve gradske vlasti
kakvu imamo na Lošinju) ne pokazuju nikakav interes.
Videći se očito u prometejskoj ulozi donosioca "svjetla
i napretka", i ovom novom rekonstrukcijom rasvjete
gradska bi vlast o trošku svojih poreznih obveznika,
čini se, mogla postupno dotući upravo ono što svojim
građanima kao neotuđivu vrijednost garantiraju Ustav
RH (čl. 3. i 52.) te drugi zakoni i propisi. A to
je njihovo pravo na očuvanje zdravog okoliša i očuvanje
kulturnih i povijesnih ambijentalnih vrijednosti.
Ni
o cijeni silnog rasipanja "noćne struje", koju iz
svojih džepova plaćaju građani - nitko ni riječi. Imitacija
urbanih središta
Nepotrebno je posebno naglašavati
da budućnost egzistiranja u turizmu u Hrvatskoj ne
leži
u štetnoj, nekulturnoj i dozlaboga skupoj imitaciji
velikih urbanih središta, već upravo obrnuto: u maksimalno
očuvanim ambijentalnim vrijednostima i zdravom okolišu.
Istovremeno dok se čak i na razini tromih državnih
ministarstava poseže u kasu da bi se na stranim TV
programima oglašavalo naše more, otoci i obala kao
"Mediteran, kakav je nekada bio", malološinjska vlast
čini sve da bi ga definitivno promijenila, na štetu
sadašnjih i budućih generacija. Iako post festum,
želim ovime javno izraziti duboku bojazan da će taj
26.7
milijuna kuna težak projekt, u dijelu što se odnosi
na rekonstrukciju javne rasvjete, još šire otvoriti
vrata već uhodanoj devastaciji ambijentalnih vrijednosti
i vrijednosti okoliša. Prema pisanju vašega lista,
gradonačelnik je Balija, u kontekstu predstojećih
lokalnih izbora, nepoželjne komentare prozvao molitvama
što
ih "neki" upućuju nebeskim silama za neuspjeh ove
akcije gradske vlasti. Iako ne spadam među gore navedene
molitelje,
dopustite mi da se ponadam da bi moj komentar mogao
naići na odjek u ekološki osviještenom dijelu građanstva,
a spomenuti lokalni izbori ipak postati prilikom
da birači Maloga Lošinja na dosadašnje štetno postupanje
svoje gradske administracije stave točku. Krajnji
je
čas, reagira Branka Kos-Pintar iz Zagreba.
|