Novom odlukom osnažiti staru

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

suhozidTvrdnja Jadranke Hoffmann da je lokalna zajednica osvješćena u vezi suhozida i da kvalitetno brine o njima, izazvala je polemične tonove na javnoj tribini Centra za zdravo odrastanje o temi "Suhozidi - vrijedna baština ili kočnica razvoja".

Nakon uvodne riječi organizatorice tribine Bojane Genov voditeljica projekta "Kamen, suhozidna kamena arhitektura i pejsaž Jadrana" Hrvatske akadamije znanosti i umjetnosti dr. sci. Aleksandra Faber je na početku svoga izlaganja istaknula da je lošinjski Centar za zdravo odrastanje prva udruga u Hrvatskoj koja je u okviru svojih aktivnosti na popularizaciji i poticanju zaštite otočne kulturne baštine pozvala na suradnju članove ovog projekta.
Govorila je općenito o suhozidima, njihovom povijesnom razvoju i namjeni te o njihovoj devastaciji. Naglasila je da mediteranske zemlje koje su bile izložene brzom razvoju i turizmu imaju uništen veliki dio te arhitekture te da sada ubrzano poduzimaju sve mjere za zaštitu i konzervaciju. U okviru tih nastojanja, koja podupire EU kroz program Interreg III, stvoren je REPS, mreža država koje su usvojile deklaraciju o održivom razvoju na Mediteranu, gdje je suhozidna tradicionalna gradnja istaknuta kao jedan od značajnih razvojnih resursa.

Dr. Faber je istaknula kako je pozitivno iznenađena činjenicom da je ovaj tip pučke arhitekture zaštićen posebnom odlukom na lokalnoj razini. Naime, općina Cres Lošinj je već 1979. godine donijela je Odluku o posebnom režimu korištenja postojećih gromača (kamenih suhozida) (SN 5/1979) na tadašnjem području općine, kako bi se spriječilo eksploatiranje, rušenje i drobljenje suhozida na području koje nije predviđeno prostornoplanskom dokumentacijom za gradnju. 

Tvrdnja Jadranke Hoffmann da je lokalna zajednica osvješćena u vezi suhozida i da kvalitetno brine o njima, izazvala je i polemične tonovi. Andreja Gregorina iz Centra za zdravo odrastanje skrenula je pažnju na činjenicu da spomenuta Odluka iz 1979. godine, mada nije derogirana, nije primjenjivana, a da nije niti primjenjiva, jer su kazne u njoj izražene u dinarima. Također je izvijestila javnost da je Centar 10. srpnja o.g. poslao prijedlog Gradu Malom Lošinju da novom odlukom osnaži staru. Istaknula je također da je Centar podnio tri prijave Gradu nakon što je primio dojave građana o drobljenju suhozida, te da nema nikakvih povratnih informacija. Sve ovo upućuje na to, zaključila je Gregorina, da je tek potrebno iskazati stvarnu brigu o zaštiti tradicionalne pučke arhitekture.

Branko Orbanić dipl. ing. arhitekture iz Žminja koji se specijalizirao za obnovu istarske graditeljske baštine je iznio primjer lokalnih vlasti u Vodnjanu koje ne samo da su lokalnim odlukama zabranile rušenje suhozida, nego financijski podupiru njihovo obnavljanje. Pokazao je primjer pozitivne mobilizacije lokalnog stanovništva, koje je na ljetnim radionicama obnovilo kilometre suhozida, te su na takve aktivnosti privukli i volontere iz zemlje i svijeta. Tvrdi da bi 90% ljudi u Istri ustalo u fizičku odbranu suhozida u slučaju da netko odluči da ih treba rušiti.

Dan nakon tribine održana je sa djecom edukativna likovna radionica na glavnom gradskom trgu.

 

  tribina_id3