Biblijom po glavi

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

knjigaAko su točni podaci prema kojima je u Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji „obnovljen" običaj svečanog opraštanja od maturanata tako da ih se Biblijom dotakne po glavi, onda smo suočeni s još jednim klerikalnim nasrtajem na hrvatsko školstvo, pripćava udruga Protagora.

Ako su točni podaci u članku objavljenom u Novom listu 1. srpnja 2009. pod naslovom „Biblijom po glavi za rastanak sa školom" prema kojima je u Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji „obnovljen" običaj svečanog opraštanja od maturanata tako da ih se Biblijom dotakne po glavi, onda smo suočeni s još jednim klerikalnim nasrtajem na hrvatsko školstvo.

Jer, neovisno o njezinoj povijesno - kulturnoj ulozi Biblija u suvremenom svijetu nije i ne može biti simbol znanja, ali u Republici Hrvatskoj jest simbol moći Katoličke crkve.

„Obnavljanje tradicije" na način kako su to učinili u Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji protuodgojni je čin sa snažnom ideološkom porukom da s Biblijom „sve počinje i završava".

Više od same te ideološke nakarade zabrinjavaju, međutim, razlozi kojima ju se pokušava opravdati. Objašnjenje ravnateljice da se pri simboličnom ispraćaju maturanata koriste upravo Biblijom, a ne nekom drugom knjigom, samo zato što je to najstarija knjiga u njihovoj knjižnici krajnje je neuvjerljivo, jer da su u njihovoj knjižnici kojim slučajem najstarije knjige Komunistički manifest ili možda Kur'an jamačno ih ne bi koristili u tu svrhu.

Još neuvjerljivije je i za prosvjetne djelatnike zapravo nedopustivo neznanstveno i sasvim proizvoljno objašnjenje da je Biblija „najstariji pisani dokument" ili čak „najstarija knjiga", pa se čak od učenika očekuje takvo znanje (!?) na maturalnom ispitu, iako bi primjerenije bilo otpustiti nastavnika koji takvo što poučava učenike.

Stoga od uprave Prve sušačke hrvatske gimnazije očekujemo da maturalnu svečanost oslobodi religiozne pristranosti i klerikalizma pod plaštem „obnavljanja tradicije", a od resornog Ministarstva da nastavu u toj školi uskladi sa znanstvenim spoznajama.

Za Upravni odbor Protagore, prof. dr. sc. Milan Polić