Nestašica vode prijeti Europi

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

SušaOd nedostatka vode nije ugrožen samo jug Europe nego se problem brzo širi i na sjeverni dio, ponajviše kao posljedica globalnog zatopljenja, povećanja populacije i jačanja ekonomije

Europska komisija predviđa da će većina zemalja EU imati problema s nedostatkom vode već 2070. Bruxelles je zato odlučan u namjeri da pritisne zemlje članice da racionalnije koriste vodu, kako u industriji tako i svakodnevnom životu, ako treba i s radikalnim podizanjem cijena vode

Najveća posljedica klimatskih promjena bit će suša i nedostatak vode, te je zadatak svih nas da se ujedinimo u rješavanju tog problema, rekao je povjerenik za okoliš Stavros Dimas nakon prošlotjednog sastanka o toj temi u Europskoj komisiji Bruxelles je odlučan u namjeri da pritisne zemlje članice Europske unije da racionalnije koriste vodu, kako u industriji tako i u svakodnevnom životu, pa makar se moralo ići s radikalnim podizanjem cijena vode.

Pieter de Pous iz Europskog ureda za okoliš ističe da je Europi potreban potpuno novi 'menadžment za vodu'. Čelnici EU-a objavili su da je nužna hitna edukacija građana o štednji vode, od svakodnevnog pranja posuđa i tuširanja do velikih rashladnih uređaja. Naglašavaju kako se mora stvoriti javno mnijenje u kojem će građani u svojim razmišljanjima biti svjesni opasnosti koje im prijete kao što je to slučaj s energijom.

Prema najnovijim istraživanjima, od nedostatka vode nije ugrožen samo jug Europe nego se problem brzo širi i na sjeverni dio, ponajviše kao posljedica globalnog zatopljenja, povećanja populacije i jačanja ekonomije. Predviđa se da će do 2070. godine suše biti više pravilo nego iznimka u većini zemalja EU-a. S tim jedino ne bi trebale imati problema Irska, Velika Britanija, skandinavske zemlje i sjeverna Njemačka.

U posljednjih 30 godina novčana šteta uzrokovana sušom dosegnula je 100 milijardi eura, a na godišnjoj razini prosjek štete se učetverostručio.

Prema riječima Goranke Petrović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj se vodom javne vodoopskrbe služi oko 80 posto građana, a predviđa se da će taj postotak u 2015. godini iznositi 94 posto, što bi Hrvatsku približilo prosjeku zemalja EU-a. Hrvatska se po bogatstvu i dostupnosti vodnih izvora po stanovniku nalazi na petome mjestu u Europi, a na 42. u svijetu. Jedna je od rijetkih zemalja u svijetu koja ima značajne rezerve neonečišćene pitke vode. Većina građana Hrvatske jednostavno otvori slavinu i koristi zdravu pitku vodu iz vodoopskrbnih sustava, te može uredno ispuniti sve svoje higijenske potrebe.

Situacija u svijetu je bitno drukčija. Više od 1,2 milijarde ljudi ili petina čovječanstva nema mogućnost stalnoga korištenja zdravstveno ispravne vode. U svijetu zbog zdravstveno neispravne vode na godinu umre u prosjeku 15 milijuna ljudi, poglavito djece. Procjenjuje se da oko 2,5 milijardi ljudi nema osnovnih uvjeta za higijenske potrebe.

Vjesnik, H-alter