Lošinjski sud pojačat će »gostujući« suci

Korisnička ocjena:  / 2
LošeNajbolje 

papiriOpćinski sud u Malom Lošinju našao se na samom vrhu crne liste najsporijih u Hrvatskoj. Prema godišnjem izvješću o stanju sudbene vlasti na koncu 2013. godine, malološinjski sud imao je najviše, čak 1.652 neriješena građanska predmeta po sucu, izvijestio je Novi list.

Odmah iza njega na listi su Općinski sudovi u Supetru na Braču s 1.042 predmeta, Dubrovniku 897, dok ih je na Pagu 881.
Neriješeni predmeti uglavnom se odnose na parnice i ostavine, izvanparnične postupke i mirenja, a tu su još i ovršni predmeti. Više odvjetnika koji zastupaju svoje stranke na Općinskom sudu u Malom Lošinju potvrdili su nam da se na zakazivanje rasprava ponekad čeka godinama te da mnoge stranke u sporu upravo zato za života ne prisustvuju nijednoj raspravi u tužbi u kojoj su, naprimjer, tužitelji. Smatraju to, naravno, krajnje apsurdnim pa razumljivo i legitimno postavljaju pitanje zašto je Općinski sud u Malom Lošinju neslavni rekorder, čija je to odgovornost i kako popraviti stanje.

 

Visoki troškovi

O problematici Općinskog suda u Malom Lošinju, čiji je predsjednik Tomislav Stopar trenutno na godišnjem odmoru, razgovarali smo s predsjednikom Županijskog suda u Rijeci Veljkom Miškulinom.
Pitali smo ga kakve mehanizme za povećanje uspješnosti na raspolaganju ima predsjednik Stopar, koji je ujedno i jedan od dvoje sudaca Općinskog suda u Malom Lošinju. Pitali smo ga i je li moguće da se s postojećim kadrovskim kapacitetom od dva suca i jednim sudskim savjetnikom smanji broj neriješenih predmeta. Poznato je da se po pravilima funkcioniranja sudske vlasti određeni broj predmeta može delegirati na neki drugi sud, no to bi strankama u tim predmetima, a uglavnom se radi o stanovnicima Lošinja, stvaralo visoke troškove putovanja na sudske rasprave. Vjerojatno je upravo zbog troškova takva opcija malo vjerojatna. Možda je rješenje za malološinjsku sudsku stvarnost, kaže jedan od odvjetnika s kojim smo razgovarali, zapošljavanje još jednog ili dva suca, tim više jer je broj novih, pristiglih predmeta, veći od broja predmeta koji se rješava.

Sedam ispostava

Predsjednik Županijskog suda u Rijeci Veljko Miškulin na naša je pitanja ponudio i određene odgovore pa tako naglašava, smatrajući to važnim, da od prvog travnja kreće pravosudna reforma koja predviđa smanjenje broja općinskih sudova na način da ih se racionalizira tako da će Općinski sud postojati samo u sjedištu Županijskog suda.
– Trenutno imamo sedam općinskih sudova na području PGŽ-a, što je veliki problem za osobu koja sjedi na ovom mjestu, jer mora sve kontrolirati. Ubuduće će biti jedan Općinski sud, a svi ostali bit će područne ispostave, ubuduće će postojati samo jedan predsjednik suda, a u tim izdvojenim jedinicama bit će povjerenik. On će izgubiti status predsjednika što znači da će gubiti onaj dio norme koji se odnosi na predsjednikovanje, ali će zato raditi na konkretnim predmetima. Od prvog travnja, dakle, neke se stvari mijenjaju pa će tako predsjednik Općinskog suda u Rijeci moći reći: Mali Lošinj ima previše predmeta, jer dok u Rijeci po sucu imamo, recimo, 200 spisa, tamo ima 800 spisa pa će zato suci »a«, »b« i »c« tijekom 2015. godine mjesečno imati tri ročišna dana na Lošinju. Ti će suci odlaziti na teren. Tako sam i ja, na potpuno isti način, odlazio na Pag na dva do tri dana mjesečno kad sam bio mladi sudac. Predsjednik Općinskog suda u Rijeci moći će pojačavati stalne službe određenim brojem sudaca, što uključuje mogućnost i da sudac stoluje godinu dana na Lošinju, ako za to bude sredstava.

Lošinj ne može sam

Uglavnom, tamo gdje je sud u boljoj poziciji, taj će sud moći posuditi jednog ili više sudaca, a o tome će odlučivati predsjednik Općinskog suda. Ima sudova koji su preopterećeni brojem predmeta, ali nemaju svi isti učinak zbog raznoraznih razloga – neki su opravdani, neki su manji opravdani, kaže Miškulin. Po njegovom mišljenju, predsjednik Općinskog suda u Malom Lošinju Tomislav Stopar sam neće moći ništa učiniti po pitanju neriješenih predmeta.
– To ćemo mi ovdje u Rijeci učiniti. Što se tiče Lošinja, na tom sudu rade i pripremne i glavne rasprave, učinkoviti su. U Rijeci i Opatiji pak suci su uspjeli riješiti više predmeta od priliva novih, a negdje gdje to nisu uspjeli ne znači da nisu dovoljno radili, kaže Miškulin.
Što se tiče zakazivanja rasprava na Općinskom sudu u Malom Lošinju, te da se na to ponekad čeka i godinama, Miškulin tvrdi da to nije točno, ali se ipak zna dogoditi da se mora pričekati.

Distribucija predmeta

Reforma, kaže predsjednik Županijskog suda u Rijeci, predviđa i mogućnost distribucije predmeta pa ako u Rijeci ima viška predmeta u odnosu na Opatiju, ti će se predmeti jednim dijelom prebaciti u Opatiju. To će opet određivati predsjednik suda po određenim kriterijima, među kojima je i prebacivanje predmeta sa suda na sud, a da to stvara najmanje troškova. Treba uzeti u obzir da se u određenom broju predmeta tijekom suđenja uključuju i očevidi na licu mjesta. Naprimjer, ako se utvrđuje međa, sud mora izaći na lice mjesta sa strankama, vještakom, a tu su i advokati.
– Kako bismo izbjegli te troškove, takve ćemo predmete ostaviti u matičnom sudu gdje se nalazi nekretnina, pojašnjava Miškulin.
Kao jedan od koordinatora reforme za ovo područje, kaže da reforma uključuje i jedinstvenu podjelu, odnosno preraspodjelu predmeta, što znači da će postojati centralni kompjuterski sustav u Rijeci koji će spise dijeliti, izuzev otočkih, prema broju i težini predmeta.

(Slađana Vignjević)