Svjetski dan ptica selica 2012.

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

guskeSvake godine drugog vikenda u svibnju obilježava se Svjetski dan ptica selica (World Migratory Bird Day) radi informiranja javnosti o potrebi zaštite ptica selica i njihovih staništa. Na svom epskom putovanju dugom tisuće kilometara, ptice selice povezuju različite kontinente, kulture i ljude.

Ovogodišnja tema „Ptice selice i ljudi – zajedno kroz vrijeme“ želi naglasiti odnos koji se razvija između ptica selica i ljudi

Tijekom stoljeća čovječanstvo je bilo zadivljeno pticama sel.icama koje su u mnogim drevnim kulturama bile prisutne u obliku simbola ili legendi. Razni umjetnici, glazbenici, pjesnici i kreatori oduvijek su koristili ptice selice kao nepresušni izvor inspiracije za svoja djela.

Ptice selice su jedna od najosjetljivijih skupina životinja jer njihov životni ciklus uključuje nekoliko tipova staništa. Od velike su im važnosti močvarna staništa koja predstavljaju mjesta gdje se ptice gnijezde, hrane ili odmaraju.

Onečišćenje okoliša, promjena klimatskih uvjeta i razne ljudske aktivnosti, uključujući neprimjereno korištenje zemljišta i neodrživi lov, ozbiljna su prijetnja opstanku migratornih vrsta ptica u cijelome svijetu. Ljudske tvorevine, kao što su zgrade, rasvjeta u gradovima, dalekovodi i vjetroelektrane, često predstavljaju prepreke i opasnost na njihovim migracijskim putovanjima.

Fenomen selidbe ptica je ključan za život na Zemlji jer su ptice selice pokazatelji stanja bioraznolikosti, ekosustava i klimatskih promjena. Ptice selice također doprinose uslugama ekosustava (ecosystem sevices), kao što je npr. oprašivanje, o kojima ovisi i naš opstanak. Stoga, kako bismo i u budućnosti održali uzajamnu povezanost ptica selica i ljudi, moramo postati svjesni našeg neodgovornog ponašanja koje može ugroziti naše pernate prijatelje (www.zastita-prirode.hr).

Jedan je nemili događaj pokazao da je Lošinj kojeg se pokušava prikazati otokom vitalnosti i ekološki osvještenih građana za ptice selice opasno mjesto i smrtonosna zamka na njihovom putu. Na taj je događaj upozorila osoba pod nadimkom Dvorska luda komentarom uz članak Lošinj protiv turizma koji ždere prostor

Guske u magli
Nedavno se je na našem otoku zbio događaj koji jasno pokazuje sposobnost naše zajednice za provođenje ove i bilo koje strategije. Složimo li se da je zakon jasniji za provođenje, zahtjev za provođenjem je imperativan, i zna se uloga svakog pojedinca u njegovu provođenju, najbolji test za mogućnost provođenja strategija je sposobnost provođenja zakona. 
Održivi razvoj podrazumijeva zaštitu životinjskih vrsta i njihovih staništa, te s njima povezanima zakonima o lovu. 
 
Na naš otok vitalnosti usmjeren na ekologiju i održivost sletjelo je prilikom jake bure veliko jato divljih gusaka, koje inače ne slijeću na ovo područje. Iscrpljene glađu i vremenskim prilikama koje su zahvatile područje cijele Evrope sletjele su na otok. Bilo je vrijeme lovostaja. Guske su bile zaštićene vrste, dobro to nije dužan znati svatko, ali lovci jesu. Naši vrijedni lovci, suprotno onome za što uvijek tvrde da ih pokreće, briga za populaciju divljih životinja, bez obzira na lovostaj, crvene i bijele knjige koje nabrajaju zaštićene vrste, odstrijelili su cijelo jato. Da bi tek nakon pokolja ovih jadnih životinja ustanovili da su životinje toliko mršave i jadne da ih ne mogu niti pojesti. Lošinjski su lovci, dakle, pokazali jasan deficit znanja i morala.  
 
Ova je priča indikator koliko je plan održivog turizma doista plan, a koliko tek dekoracija kojom želimo nahvatati još turista. Ova je priča poznata velikom broju ljudi, lošinjski lovci imaju u svome članstvu i pripadnike policije, pa ipak nikome nije palo na pamet da sankcionira ovakvo ponašanje. Pa ljudi smo, razumijemo se, nećemo zbog gusaka na svoje. Zato je plan razvoja održivog turizma smjernica za guske u magli.