Cres ostaje bez gimnazije, Ministarstvu je neisplativa

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

cresZa državu, broj novih učenika na otoku Cresu je premalen i neisplativ. Gimnazija se zatvara, a učenici će tako svaki dan morati putovati na druge otoke ili se iseliti s Cresa, a onda, teško da će se vratiti, strahuju roditelji, izvijestila je Nova TV (video).

Vijest da se ukida gimnazijski odjel u Cresu šokirala je otočane. U dopisu Ministarstva obrazovanja stoji i da bi trebalo prepoloviti broj razreda za pomorska zanimanja u Lošinju. Gimnazijalcima bi ostale dvije mogućnosti, svaki dan voziti se 120 kilometara do Lošinja i natrag ili na školovanje u Rijeku.

'Kao roditelj sam ogorčena ovom idejom o ukidanju područnog odjeljenja gimnazije u Cresu jer je upravo postojanje gimnazije na Cresu bilo preduvjet da mi kao obitelj ostanemo u Cresu', kaže Mirjana Mikičić-Flego, zabrinuti roditelj.

Posljednji put hrvatske su gimnazije ukidali talijanski fašisti, kažu Cresani. 'Je li pred nama novo raseljavanje mladih intelektualaca s otoka? Je li pred nama nova tragedija raspučivanja hrvatskih otoka?', pita se Kristijan Jurjako, gradonačelnik Cresa.

I dok bi mlade željne znanja trebalo vratiti na otok, ovo će ih otjerati, boji se ravnatelj škole.

'Mi poštujemo potrebe štednje ali ne na ovaj način štedjeti, ovdje provoditi jednu anti-otočku, a u svojoj osnovi i antihrvatsku politiku spram ovih otoka', kaže ravnatelj SŠ 'Ambroza Haračića', Tomislav Gospodnetić.

U Ministarstvu obrazovanja kažu, roditelji će biti na vrijeme obaviješteni i uključeni u donošenje konačne odluke. 'Ista će biti donesena uz poštivanje interesa lokalne zajednice i njezinih učenika, realnih financijskih i infrastrukturnih mogućnosti, kao i postojećih potreba tržišta rada', tvrde iz Ministarstva. Cresani se nadaju da ovo nije konačna odluka i da će zvono u creskoj gimnaziji i sljedeće školske godine pozivati učenike na nastavu.

Vijest je pod naslovom Ministarstvo ne shvaća da Cres i Lošinj nisu jedan otok objavio i Novi list.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta neugodno je iznenadilo Srednju školu Ambroza Haračića Mali Lošinj s pismenim dopisom u kojem predlaže da škola za iduću školsku godinu umjesto dva razredna odjela opće gimnazije upiše samo jedan. Takav svoj prijedlog resorno ministarstvo opravdava racionalnijom provedbom upisa, s obzirom da prema računici posebno oformljenog povjerenstva za provedbu upisa u jednom razrednom odjelu te škole sjedi prosječno 18 učenika, međutim ono što je predlagatelju ukidanja jednog razrednog odjela promaklo, činjenica je da ta dva razredna odjela ne samo što nisu u istoj zgradi, već nisu niti na istom otoku i udaljena su gotovo 60 kilometara.

Naime, već punih 20 godina jedan razredni odjel opće gimnazije djeluje u Područnoj školi Cres, a prema pristiglom dopisu školi, može se iščitati da oformljeno povjerenstvo ne shvaća u potpunosti činjenicu da se radi o dva otoka na kojima djeluje jedna škola, jer očito gimnazijski odjel na Cresu smatraju »viškom« i nepotrebnim troškom.

Apsurdnost prijedloga Ministarstva poprima još veću dimenziju kada se uzme u obzir da je to isto Ministarstvo nedavno odobrilo nadogradnju creske područne škole, i to upravo za potrebe programa opće gimnazije, čija će nadogradnja uskoro krenuti.

Ne skrivajući ogorčenje uzrokovano nerazumijevanjem resornog ministarstva, ravnatelj Srednje škole Ambroza Haračića Tomislav Gospodnetić kaže kako se radi o antiotočnoj politici, jer planiranim postupkom Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta otjerat će mlade s otoka.

– U dopisu Ministarstva stoji kako ćemo ukidanjem gimnazijskog programa na Cresu dobiti više učenika u programu za zanimanje hotelijersko-turistički tehničar, međutim to nije točno. Ono što treba uzeti u obzir je da će učenici, ukoliko se ukine gimnazijski program, otići u Rijeku, a ne u Lošinj kako bi popunili program hotelijersko-turističkog tehničara. Njihov odlazak u Rijeku za roditelje predstavlja težak financijski udar, a važna je komponenta i to da djeca koja odu s otoka najčešće se nakon školovanja ne vraćaju, pojašnjava ravnatelj.

Dodajući kako je sve argumente protiv nepromišljenog prijedloga povjerenstva za upise pismenim putem dostavio resornom ministarstvu, Gospodnetić ističe da suludi prijedlozi vezani uz upisnu politiku nisu nepoznanica toj školi, ali na sreću svi su dosadašnji pokušaji »rezanja« programa završili pozitivnim obratom za školu.

S činjenicom da je netko u Ministarstvu »polupao lončiće« i nije shvatio da su u slučaju djelovanja Srednje škole Ambroza Haračića u pitanju ne samo dvije lokacije, već i dva otoka, slaže se i osnivač škole Primorsko-goranska županija, a navodeći kako je i sama Županija pismenim putem zatražila da se gimnazijski program u Cresu ne ukida pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Jasna Blažević ističe kako škola ima stopostotnu potporu osnivača.

– U naš plan upisa koji smo morali dostaviti Ministarstvu u potpunosti smo stavili ono što je škola tražila. Međutim, umjesto da Ministarstvo odgovor dostavi nama, dostavilo ga je školi i kada smo čuli za preporuku, odmah smo poslali dodatno tumačenje Ministarstvu u kojem objašnjavamo specifičnu situaciju i tražimo da gimnazijski odjel u Cresu ostane. Istovremeno sam zamjenicu župana zamolila da usmeno razgovara s državnim tajnikom, pojašnjava pročelnica. Dodajući kako povratne informacije resornog Ministarstva još uvijek nema, pročelnica napominje da se od creskog gimnazijskog programa neće olako odustati, tim više što su osigurana sredstva za nadogradnju Područne škole Cres, i to upravo zbog potreba gimnazijskog odjela. 

Jurjako: Škole se nisu ukidale još od fašističkog režima

Svoje neslaganje s prijedlogom ukidanja creske gimnazije izrazio je i gradonačelnik Kristijan Jurjako navodeći kako otok Cres pamti da su se posljednji put hrvatske škole ukidale za vrijeme dolaska fašističkog režima. »Prije 20 godina prepoznata je važnost ostanka mladih na otoku, a sada imamo najave da će se iseliti cijele obitelji ukoliko njihova djeca ne budu mogla pohađati gimnaziju na otoku. Iskreno se nadam da je došlo do propusta te da će netko shvatiti da je jedan razredni odjel na Lošinju, a drugi na Cresu. Međutim, pitam se i je li to možda neka nova politika raseljavanja otoka. Nadam se da nije riječ o novom raspučivanju«, kaže Jurjako. Dodajući kako upravo za predstojeće upise postoji najava o velikom interesu učenika za upis gimnazijskog programa, gradonačelnik kaže kako je i sam osobno uputio dopis Ministarstvu upozoravajući koliko bi »gašenje« tog programa bilo pogubno za Cres.

Lakonska usporedba s Bakrom

Ukidanje creskog gimnazijskog programa nije jedini neprihvatljiv prijedlog povjerenstva za provedbu upisa, jer istovremeno traže i ukidanje jednog od pomorskih zanimanja. Prema riječima ravnatelja Gospodnetića, isti je takav zahtjev u Srednju školu A. Haračića stigao i lani.

– Ogorčeni smo s takvim prijedlogom, tim više što nam se kao argument navodi broj učenika u Pomorskoj školi Bakar. Povjerenstvo očito zaboravlja da je Bakar na kopnu te da toj školi gravitiraju učenici 30-ak osnovnih škola, a u našu svega dvije. Ne želimo se odreći programa pomorski nautičar i tehničar za brodostrojarstvo. Tome smo se suprotstavili i lani, onaj tko to predlaže očito ne razumije pomorsko školstvo, kao niti prilike i pomorsku tradiciju otoka, zaključuje ravnatelj.

Autorica priloga je Ingrid Šestan.