Otočne ispostave smanjile broj zaostalih predmeta

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

paperworkRujanski otočni prilog Novog lista donosi napis o radu otočnih županijskih ispostava Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, iz kojeg prenosimo dio koji se odnosi na lošinjsku ispostavu.

Zakonom o prostornom uređenju i gradnji iz 2007. godine poslove izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju preuzele su županije, pa je na području Primorsko-goranske županije osnovano 6 ispostava Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, od kojih se tri nalaze na otocima - u Krku, Malom Lošinju i Rabu, piše Novi list.

Ispostava u Malom Lošinju pokriva područje 5 naseljenih otoka i više nenaseljenih otoka. Proteže se na dvije lokalne samouprave, Gradove Mali Lošinj i Cres. Prostor je vrlo visoke kvalitete što se tiče urbanističke, prirodne i kulturne baštine, a rad ispostave u takvim uvjetima specifičan.

U ispostavi je tijekom 2009. godine tako zaprimljeno 1340 zahtjeva a riješeno je 1230 zahtjeva, što iz ove godine što iz prethodnih. Problemi u investiranju u području gradnje, a time i u radu ove ispostave odnose se na vrlo loše stanje katastarskih i zemljišno knjižnih podataka za koje bi trebalo pokrenuti obnove katastra i zemljišnih knjiga. Također bi za neka područja trebalo izvršiti i okrupnjavanje zemljišta, radi bolje iskorištenosti u poljoprivredne svrhe, primjerice na Unijama.

Voditelj ispostave Šime Fučić pojašnjava kako su upisi mahom stari, nije sređeno niti vlasništvo gradova i države pri čemu ovaj ured mora identificirati još oko 40.000 katastarskih čestica što je i označeno kao prioritetan zadatak.

– Zbog velikog područja terena kao i prometne povezanosti otežan je rad ispostave jer se očevidi na manjim otocima (Unije, Srakane Vele i Male, Susak, Ilovik) teško mogu obavljati, osobito zimi i za lošeg vremena. Velik broj stranaca - vlasnika nekretnina, otežava pak komunikaciju u postupcima koji se vode u ovoj ispostavi, a još je veći problem što u javnim knjigama stoje prastari podaci o osobama nepoznatog boravišta i prebivališta diljem svih kontinenata. Mape se praktički nisu mijenjale još od Austro-Ugarske. U takvim je uvjetima utvrđivanje stvarnog stanja vrlo teško pa se neki postupci protežu i više godina, rekao je Šime Fučić.

Dr.sc. Koraljka Vahtar-Jurković naglasila je da su ustrojavanjem službe u Županiji ostvareni nužni uvjeti za kvalitetniji rad službe, prvenstveno informatizacijom službe i njezinim povezivanjem sa sjedištem u Rijeci, odnosno umreženjem u jedinstveni informatički sustav za obradu predmeta. Županija je prošle godine ispostavama osigurala službena vozila koja su nužna za obilazak terena, odnosno obavljanje očevida koji su prilikom izdavanja akata prostornog uređenja i gradnje prema Zakonu obvezni. Preostalo je još kvalitetnije uređenje radnih prostorija. Posebna se pozornost poklanja povezivanju i ujednačavanja rada u sjedištu Odjela i ispostavama. U tom cilju obavlja se obilazak ispostava, redovita je komunikacija telefonom, redovnom i elektroničkom poštom, a problemi zajednički svim ispostavama i sjedištu analiziraju se i rješavaju na sastancima koji se periodično održavaju u Rijeci. Smanjenju zaostataka u radu pridonijelo je i donošenje dokumenata prostornog uređenja općina i gradova kojima je određena organizacija korištenja i namjena prostora te mjerila i smjernice za uređenje i zaštitu prostora. Dosadašnjim pozitivnim pomacima smo zadovoljni, no naš je cilj zaostatke riješiti u cijelosti, a rokove rješavanja zahtjeva svesti u zakonske okvire, kaže Vahtar-Jurković.