Nasrtaj na osjetljivo otočno tkivo

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

INA na Osorščici Prirodu i osjetljivo otočno tkivo načeli privatni investitori, država i korporacija koja je dijelom u vlasništvu države, piše Novi list.

Pod naslovom "Ministarstvo obrane i INA nelegalno grade na otoku?" objavljen je 2. lipnja 2007. u Novom listu napis Ire Cupać Marković o reagiranju lošinjskih ekologa na probijanja puta od autokampa »Preko mosta« kod Osora prema Osoršćici, izgradnju puteva u okolici uvale Studenčić na predjelima Taraboća i Polanža, te zbog radova na pomorskom dobru u uvali Kovčanje na samom ulazu u Mali Lošinj. To su predmeti čiju legalnost na mnogim adresama od lokalne državne razine pokušavaju utvrditi u Eko Kvarneru - Ogranak Cres-Lošinj, javlja Novi list.

Ističe kako se radi o tri intervencije u prirodi i osjetljivom otočnom tkivu, koju su svako na svoj način načeli privatni investitori, potom država te korporacija koja je jednim dijelom u vlasništvu države, a tu tvrdnju podupire činjenicama da puteve na predjelima Taraboća i Polanža izvodi za sada nepoznati privatni počinitelj ili počinitelji, na predjelu Kovčanje radove izvodi Ministarstvo obrane, a na Osoršćici INA.

Probijanje puteva oko uvale Studenčić: Nepoznati počinitelj ili počinitelji 

ImageNavodi se upozorenje aktivistkinje Andreje Gregorine da se u slučaju izgradnje puteva u okolici uvale Studenčić sigurno radi o kršenju zakona, te da je nakon prijave Eko Kvarnera reagirala policija i da je istraga u tijeku. Kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja podnijela je i šumarska inspekcija. Također se navodi da je u vezi s probijanjem ovih puteva otklonjena mogućnost da se radi o vatrogasnim prosjekama jer se malološinjska Vatrogasna postrojba očitovala da za to područje ne posjeduje nikakvu dokumentaciju o izradi protupožarnih prosjeka. List ističe da u Eko Kvarneru s velikim interesom očekuju izvještaj o izvršenom nadzoru svih nadležnih službi. 

Cesta Na Osoršćici: Korporacija INA

Na očitovanje se čeka i u vezi s probijanjem ceste na Osoršćici, čiji je investitor INA, piše Novi list te navodi kako su iz Eko Kvarnera reagirali zbog neusklađenosti termina na obavijesnoj ploči na gradilištu i stvarnog stanja.

ImageNaime, kako je o tome već pisano na ovoj web stranici, radovi na probijanju ceste izvodili su se više od mjesec dana, dok je na ploči kao datum izdavanja građevinske dozvole bio nadnevak u budućnosti - 6. lipnja 2007. Novi list ističe da su radovi počeli prije tog datuma, i dodaje kako je nadnevak na ploči ispravljen s lipnja u travanj ilustrirajući to fotografijom.

List podsjeća da je građevinska dozvola izdana za gradnju antenskog tornja na Osoršćici i za transformatorsku stanicu te da eko aktivisti postavljaju pitanje što je s dozvolama za izgradnju ceste, koja vodi do vrha Osoršćice gdje bi se trebala izgraditi trafostanica i antenski toranj. Osim od INE, Eko Kvarner traži i očitovanje Grada Malog Lošinja o tome je li Grad stranka u postupku, i ukoliko jest da li je dao suglasnost nacestu s obzirom da se probija na Osoršćici, koja je Prostornim planom predviđena za zaštitu u kategoriji posebne krajobrazne vrijednosti. Međutim, piše list, ni iz INA-e ni iz Grada Malog Lošinja nikakvo očitovanje još nije stiglo. 

Radovi na Kovčanju: Ministarstvo obrane

Kao treći slučaj sumnjivih zahvata u lošinjskom prostoru Novi list navodi radove na kompleksu Ministarstva obrane na predjelu Kovčanje. Na tom se dijelu Lošinja već duže vrijeme intenzivno izvode radovi na pomorskom dobru, na što je već reagirala inspekcija Lučke kapetanije, a pitanje legalnosti radova bilo je postavljeno i na lošinjskom Gradskom vijeću. Iz Eko Kvarnera su tražili očitovanje Ministarstva zaštite okoliša i dobili odgovor kako se radi o održavanju, ali kako procjenjuju da investicije i radovi na tom dijelu prelaze granice održavanja u Eko Kvarneru nisu zadovoljni odgovorom. Iz toga razloga i dalje će raditi na utvrđivanju stanja, piše Novi list.

Lošinjski zviždači

Andreja Gregorina ističe kako u cresko-lošinjski ogranak Eko Kvarnera stiže sve više prijava u kojima se od njih traži da ispitaju legalnost radova, ali da zviždači žele ostati anonimni. Ona navodi kako se aktivistima nerijetko spočitava da reagiraju zbog svojih privatnih interesa ili zato što imaju protiv nekog nešto, ali da upravo najnoviji primjeri na Lošinju pokazuju da tome nije tako i da je cilj njihovog aktivizma zaštita okoliša i poštivanje i funkcioniranje sustava, neovisno o tome da li devastaciju čini privatna osoba, tvrtka ili državna institucija.