Primjedbe na Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu predloženih izmjena i dopuna PPPGŽ

Korisnička ocjena:  / 27
LošeNajbolje 

logocpmPrimjedbe na Glavnu ocjenu prihvatljivosti za Ekološku mrežu I. izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske županije u postupku javne rasprave, a nakon javnog izlaganja održanog u Malom Lošinju 18. srpnja 2018. s prethodnim sažetkom primjedbi 



ZAKLJUČAK - SAŽETAK PRIMJEDBI

Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu nije izvedena sukladno članku 8. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/2014 ) i ne sadrži sve potrebne elemente određene Pravilnikom. 

Glavna ocjena također ne udovoljava Smjernicama Europske komisije za primjenu članka 6(3) te članka 6 (4) Direktive o staništima (Assessment of plans and projects significantly affecting Natura 2000 sites. Methodological guidance on the provisions of Article 6(3) and (4) of the Habitats Directive 92/43/EEC.

Zaključak Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu da se provedbom plana očekuje lokalan i umjeren negativan učinak na EM nije dokumentiran. Nije nedvojbeno utvrđeno da plan nema značajno negativni utjecaj na rasprostranjenost ciljnih vrsta i stanišnih tipova zbog trajnog zauzimanja staništa, promjene stanišnih uvjeta, smanjenja brojnosti i rasprostranjenosti ili nestanka vrsta i stanišnih tipova.

Studija ne uzima u obzir kumulativne utjecaje koji su rezultat djelovanja plana s drugim planovima i zahvatima na ciljeve očuvanja predmetnog područja, mada ih je morala uzeti u obzir (presuda Europskog suda C 127/02 Waddenvereniging i Vogelbeschermingsvereniging).

Kako zahvat ne bi imao značajan utjecaj na cjelovitost područja, glavna obilježja područja povezana s prisutnošću ciljnog stanišnog tipa moraju se trajno očuvati. OPEM ne potvrđuje da predloženi plan nedvojbeno može očuvati značajke područja. Predložene mjere ublažavanja ne osiguravaju smanjenje značajnih utjecaja niti je sačinjen plan praćenja i provjeravanja onih mjera koje stvarno imaju karakter mjera.

Cjelovitost područja, prema definiciji koja se koristi u cijeloj EU, označava prisutnost i očuvanost ekološke strukture i funkcija određenog područja ekološke mreže u kvaliteti dostatnoj za dugoročno održavanje ciljnih vrsta i stanišnih tipova područja. Ako na području planiranog zahvata postoji vjerojatnost da je utjecaj na samo jednu ciljnu vrstu ili stanišni tip značajan, može se zaključiti da će on biti značajan za ciljeve očuvanja i cjelovitost područja i takav zahvat ne može biti odobren. Utjecaj provedbe plana izgradnjom na 260 ha koja zahtijeva sječu šume te sijanje monokulture koja će biti tretirana zaštitnim sredstvima s visokom se vjerojatnošću može ocijeniti značajnim negativnim utjecajem na prioritetnu vrstu insekta 5378 Osmoderma barnabita. Presuda Europskog suda (C 127/02 Waddenvereniging i Vogelbeschermingsvereniging) sadrži stav da u slučajevima u kojima će plan ili zahvat vjerojatno ugroziti ciljeve očuvanja predmetnog područja, zaključak mora biti da taj plan ili zahvat ima značajan negativan utjecaj.

S obzirom na sve navedeno Plan I. Izmjena i dopuna PP PGŽ će imati značajan višestruki negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost predmetnog područja jer onemogućuje trajno očuvanje glavnih svojstava područja koja omogućuju prisutnost stanišnih tipova, čije očuvanje je i razlog uvrštavanja predmetnog područja na popis područja od značaja za Zajednicu (SCI).

Stoga pozivamo nadležno tijelo da NE PRIHVATI Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu I. izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske županije kako ne bismo bili prisiljeni obratiti se Europskoj Komisiji.

 

PRIMJEDBE NA GLAVNU OCJENU PRIHVATLJIVOSTI ZA EKOLOŠKU MREŽU / I. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA PRIMORSKO – GORANSKE ŽUPANIJE

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike odredilo je obavezu provedbe Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (Klasa UP/I-612-07/16-71, urbroj 517-07-2-2-16-4 od 7. Studenog 2016). Strateška studija utjecaja na okoliš I. izmjena i dopuna PP PGŽ sadrži poglavlje Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (str. 110-131).

Ključno je pitanje na koje Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu treba odgovoriti jest je li moguće isključiti značajan utjecaj zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitosti ekološke mreže. Glavnom ocjenom procijenjen je umjeren negativni utjecaj, dakle odgovoreno je da je moguće isključiti značajan utjecaj zahvata, ali to nije ničim potkrijepljeno.
Članak 6 (3) Direktive Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. propisuje da „U svjetlu zaključaka procjene utjecaja na područje i sukladno odredbama stavka 4., nadležna tijela državne vlasti odobravaju plan ili projekt tek nakon što se uvjere da on neće negativno utjecati na cjelovitost dotičnog područja".
Direktivom o staništima u Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu izravno mora biti ugrađeno načelo predostrožnosti, a potvrđuje to presuda Europskog suda C 258/11. Odobriti se može samo plan ili zahvat ako su nadležna tijela sigurna da plan ili zahvat neće imati trajne značajne negativne utjecaje na cjelovitost područja.
Razmatrana OPEM sadrži niz nalaza koji su po svojoj prirodi preliminarni i nemaju potkrijepe, stoga temeljem ovoga dokumenta nije moguće zaključiti da plan neće značajno negativno utjecati na EM.

I. Nisu navedeni svi aspekti plana koji mogu utjecati na ciljeve očuvanja

• Dokument se bavi samo utjecajem planiranih igrališta, a ne i građevina turističko-ugostiteljske namjene 400 smještajnih jedinica sa 800 ležajeva u fazi gradnje i naročito u fazi eksploatacije, što će stvarati kumulativni utjecaj na ekološku mrežu smanjenjem područja, svjetlosnim zagađenjem, bukom, stvaranjem vodne neravnoteže, utjecajem otpadnih voda, ograđivanjem područja, prometom na kopnu, moru i zračnom prometu.
• OPEM ne razmatra ukupnu površinu formiranja nove građevinske čestice od 325 ha, nego se bavi samo golf terenima. Dokument ni na koji način ne vrednuje utjecaj planiranog ograđivanja područja, vjerojatno ogradom pod niskim naponom, na ekološku mrežu (izlaganje Plana u Malom Lošinju 19.7.2018.)
• Dokument ne spominje pitanje otpadnih voda i njihov utjecaj na ekološku mrežu.
• Dokument spominje desalinizaciju kao način dobivanja potrebnih količina vode, ali ne razmatra posljedice procesa desalinizacije na ekološku mrežu.
• Dokument pogrešno iznosi da je za pristup području potrebna obnova prometnica, a ne izgradnja te navodi da je pristupna cesta već postojeća u prostornom planu. Prostornim planom predviđa se proširenje ceste promjenom iz ceste lokalnog u cestu županijskog značaja te izgradnjom pristupnih puteva području plana. Utjecaj gradnje i korištenja uskog lokalnog puta i ceste županijskog značaja prema velikom turističkom resortu na EM ne mogu biti isti, dakle ovaj aspekt plana nije naveden i adekvatno vrednovan.
• Dokument pogrešno navodi da se radi o obnovi elektrodistribucijskog sustava te da će odobrenjem plana doći samo do lokalnog i slabog intenziviranja već postojećih sustava na EM. Nema postojećeg elektrodistribucijskog sustava na području plana (jedna je trafo-stanica van toga područja), a za potrebe opskrbe električnom energijom golf terena i ostalih planiranih hotelskih, društvenih i poslovnih objekata, igrališta, parkinga i rekreacijskih površina potrebna je izgradnja nove infrastrukture, čiji utjecaj u fazi gradnje niti kasnije nije vrednovan Glavnom ocjenom prihvatljivosti za ekološku mrežu.
• Studija bilance vode nije sastavni dio OPEM.
• Planom nije utvrđena lokacija helidroma, dakle nije moguće ocijeniti utjecaj izgradnje i korištenja tog objekta na EM.
• Prostornim planom nije definirana lokacija planiranog pristana, privezišta i sidrišta te nije moguće ocijeniti utjecaj izgradnje i korištenja ovih površina na naselja posidonije (planirano je 300 m2 kopnene površine pristana, akvatorij privezišta 7.200 m2 i sidrište 10.000 m2).
Glavnom ocjenom prihvatljivosti za ekološku mrežu nisu, dakle, identificirani svi aspekti plana koji mogu utjecati na ciljeve očuvanja niti su identificirana sva opterećenja okoliša unutar EM.

II. Trenutno dostupni podaci o zastupljenosti stanišnih tipova i prioritetnih vrsta nisu dostatni

Na str. 100 Strateške studije utjecaja na okoliš navedeno je: „Kao što je navedeno u poglavlju B.7., na području obuhvata I. ID PP PGŽ nalazi se veliki broj staništa navedenih u Prilogu II i Prilogu III Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14). S obzirom na zastarjelost i veliku nepreciznost sadašnje karte staništa (minimalna jedinica kartiranja 9 ha), trenutno dostupni podaci ne mogu se smatrati u potpunosti vjerodostojnim."
S obzirom na ovu tvrdnju samog izrađivača OPEM i Strateške studije, potkrijepljenu listom izvora podataka, razvidno je da izrađivač OPEM nije mogao i nije niti sačinio Ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu koja bi ispunila zahtjev iz čl. 6 (3), da nema nikakve znanstvene i stručno opravdane sumnje o prisutnosti značajnih negativnih utjecaja.
• Standard Data Form za područje HR2001358 Otok Cres i za područje HR1000033 Kvarnerski otoci u rubrici kvaliteta podataka navode oznake P (temeljem procjene) i M (umjereno, parcijalni podaci). Temeljem ovakvih procjena nije moguće bez dodatnih istraživanja odgovoriti na pitanja koliko je velika populacija prioritetnih vrsta na području plana, koliki dio populacije bi bio uništen ili ostao bez staništa zbog primjene plana. Za ocjenu zahvata ovi podaci nisu dovoljni i moraju biti dopunjeni na temelju drugih izvora, prije svega na temelju prikupljenih terenskih podataka. Jedino tada je moguće ispuniti uvjet Suda EU koji je potvrdio da su „pouzdani i ažurirani podaci o ciljnim vrstama i stanišnim tipovima neophodni" (Provedbena Odluka Komisije od 11. srpnja 2011. o formatu podatka o područjima za područja Natura 2000 (2011/484/EU).

• U obrazloženju ocjene značaja mogućeg utjecaja na područje ekološke mreže HR 1000033 Kvarnerski otoci izrađivač OPEM navodi:"Kako bi se izbjegao navedeni utjecaj (ometanje lokalno prisutnih jedinki bjeloglavih supova i ptica grabljivica) predložena je mjera ciljanih istraživanja kojima bi se utvrdila rasprostranjenost ovog ciljnog stanišnog tipa i postavljanje zaštitnih zona". Polazno istraživanje referentnog stanja nije mjera ublažavanja, nego preduvjet za ispravnu ocjenu prihvatljivosti (koji očigledno nije zadovoljen).

• U poglavlju Mjere ublažavanja štetnih posljedica provedbe I. izmjena i dopuna PP PGŽ na pojedina područja EM navodi se: „Prije izrade projektne dokumentacije u području zaštite okoliša i prirode u sklopu izrade studije o utjecaju na okoliš/poglavlja glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu provesti ciljana istraživanja rasprostranjenosti i karakteristika ciljnog stanišnog tipa Mediteranske povremene lokve (3170*), kao i ciljnih vrsta ekološke mreže koje lokve podržavaju te provesti analizu pedoloških, geoloških, hidroloških i hidrogeoloških karakteristika oko lokvi koje bi mogle utjecati na unos hranjivih tvari i pesticida u lokve." Glavna studija ne sadrži nikakve podatke o broju i lokalitetima lokvi. U obrazloženju značaja mogućeg utjecaja navedeno je (str.120):" Stanišni tip Mediteranske povremene lokve (3170*) nije prikazan na karti staništa, no poznato je da na istočnoj strani otoka Cresa, na području Matalda, postoji veći broj lokvi." Ciljna istraživanja, dakle, mada nužna, nisu ugrađena u OPEM.

Kako bi se nedvojbeno utvrdilo ima li djelovanje zahvata mogući značajno negativni utjecaj na ciljeve očuvanja nekog područja i cjelovitost područja, za svaku ciljnu vrstu i stanišni tip –48 ciljnih vrsta i 11 stanišnih tipova - treba razmotriti doticaj s načinima djelovanja zahvata u prostoru i vremenu. One ciljne vrste i stanišni tipovi za koje je jasno da postoji utjecaj na njih trebaju biti predmet ocjene, a ne planiranje budućih istraživanja nakon što je već ocijenjen značaj mogućeg utjecaja. Svrha cijelog postupka jest spriječiti nastanak nepovratnih promjena u prirodi, a ne dobiti jasne dokaze o postojanju utjecaja nakon što je područje ekološke mreže oštećeno. Tijekom postupka OPEM trebalo je utvrditi vjerojatnost značajnog negativnog djelovanja na ciljne stanišne tipove i ciljne vrste područja ekološke mreže, a ne tek planirati istraživanja.

III. Varijantna rješenja

Provjera alternativnih rješenja ne treba biti dio ocjene prihvatljivosti jer je propisana člankom 6(4), a ne člankom 6(3), (C-241/08 Komisija protiv Francuske) i jedina upotrebna svrha ovog poglavlja bi bio utjecaj na donositelje odluka u smjeru odobravanja plana.
Postupak analize varijantnih rješenja izrađivač OPEM proveo je s obzirom na dvije moguće lokacije i s obzirom na izvore vode.
Obje su analizirane lokacije dijelovi EM Natura 2000. Analiza obje lokacije se svodi na izračunavanje udjela stanišnih tipova u ukupnoj površini rezerviranoj za provedbu plana, pri čemu su oba postotka dovoljno velika da se može zaključiti kako će provedba plana na oba lokaliteta izazvati značajan negativni utjecaj – 14,78% područja plana i 37,85% područja alternativnog rješenja.
Da bi se dobio ovaj omjer u korist lokacije Plana korištena je zanimljiva metodologija kojom su iz udjela površine Plana rezervirane za golf izuzeti sljedeći stanišni tipovi s obrazloženjem da nisu navedeni kao ciljevi očuvanja područja:
„Iako na području obuhvata I. ID PP PGŽ pridolazi i šumski stanišni tip E.8.3.1 - Čiste, vazdazelene šume i makije crnike s mirtom te stanišni tip D.3.4.2.3 - Sastojine oštroigličaste borovice koji su kao takvi navedeni u Prilogu II (Popis svih ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih na području Republike Hrvatske) i Prilogu III (Popis ugroženih i rijetkih stanišnih tipova zastupljenih na području Republike Hrvatske značajnih za ekološku mrežu natura 2000) Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, ovi stanišni tipovi nisu navedeni kao ciljevi očuvanja predmetnog područja ekološke mreže."
Izrađivač u završnoj napomeni navodi:" Međutim točne površine i lokacije predmetnog staništa - cilja očuvanja ovoga područja ekološke mreže utvrdit će se tek terenskim rekognosciranjem na razini zahvata, kada će se i propisati adekvatne mjere ublažavanja potencijalnog negativnog utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže HR2001358 - Otok Cres".
Slijedom navoda izrađivača OPEM o nepostojanju točnih površina i lokacija može se u analizi varijantnih rješenja jedino utvrditi da izrađivač nije za potrebe izrade OPEM raspolagao validnim podacima.
Jednaki je površni postupak primijenjen pri analizi varijantnih rješenja s obzirom na izvore vode, pri čemu analiza lokacije plana pokazuje potrebu složenih postupaka za dobivanje vode potrebne za navodnjavanje golf igrališta, dok se izvori vode u varijantnom rješenju uopće ne spominju.
Posebice valja istaknuti činjenicu da ničim nije obrazloženo lociranje golf igrališta baš u područjima ekološke mreže, odnosno nije opravdano razmatranje upravo analiziranog varijantnog rješenja, a ne nekog trećeg rješenja. Čak i da je dokaziv strateški interes Primorsko-goranske županije da baš na području krškog otoka Cresa ima golf teren kao vrhunac turističke ponude, na otoku Cresu pa čak i u istom radijusu udaljenosti od sjedišta investitora na čiji se zahtjev rade izmjene i dopune PP PGŽ postoje manje vrijedna područja, u smislu Direktive o staništima i u smislu Kriterija i smjernica za planiranje golfskih igrališta. Lokaciju Matalde stručne podloge opisuju kao područje vrlo visoke biološke i krajobrazne vrijednosti, jedno od vrjednijih na čitavom Sredozemlju, dok Kriteriji upućuju: „U odabiru područja za gradnju golfskog igrališta prednost treba dati području sa što manjim brojem zahtjeva za različitim oblicima zaštite, kao i predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti.

Mjere ublažavanja

Mjere ublažavanja koje je ovlaštenik naveo za smanjenje negativnih utjecaja na EM:
Važećim Odredbama za provođenje PP PGŽ za golf igrališta su već postavljena sljedeća ograničenja koja se odnose na korištenje autohtonih vrsta te raspoloživost vode za navodnjavanje: Članak 390. Golf igrališta planirati na način da u najmanjoj mogućoj mjeri utječu na prostor planirane izgradnje i kakvoću okoliša (postojeći sastav zemljišta, hidrološke i hidrogeološke prilike i autohtone životne zajednice na lokalitetu). Potrebno je upotrijebiti sastav biološkog materijala (različite vrste trava, grmolikog bilja te drveća) koji je kompatibilan lokalnim vrstama, a unesene vrste se moraju prostorno ograničiti i pojačano održavati.
Relevantno za područje EM HR2001358 Otok Cres i HR 1000033 Kvarnerski otoci: Kako se u tim zonama neće tretirati travnjaci, ublažit će se biokumulacija i eutrofikacija u lokvama, a ujedno će se smanjiti buka i direktno ometanje što će pozitivno utjecati na lokalne populacije faune, a osobito ptica.
Mjere ublažavanja su samo one mjere koje su izravno ili neizravno povezane s određenim zahvatom i smanjuju njegov utjecaj na ciljne vrste i stanišne tipove područja ekološke mreže. Opće mjere zaštite okoliša ili mjere koje su obvezne prema drugim propisima nisu mjere ublažavanja prema Direktivi o staništima, osim ako se izričito ne odnose na utjecaje na ciljne vrste i stanišne tipove na području ekološke mreže. Mjere ublažavanja koje ovlaštenik predloži trebaju trebaju biti specifične, tj. povezane s pojedinim ciljnim vrstama i stanišnim tipovima na određenom području; mora biti jasno na koji način (i u kojoj mjeri) smanjuju značajnost utjecaja. Članak 390. važećeg Prostornog plana PGŽ je navođenje općenitog načela, a ne opis mjere. Konkretna je mjera izostanak tretiranja travnjaka u zonama EM HR2001358 Otok Cres i HR 1000033 Kvarnerski otoci. Ta je tvrdnja u koliziji s mjerom zabrane upotrebe kemijskih sredstava na prostoru do 20 m oko staništa Povremene mediteranske lokve, što znači da će se ostala područja golf terena tretirati kemijskim sredstvima. Tretiranje kemijskim sredstvima površine golf terena na kojem će se nalaziti dva natjecateljska igrališta (I. izmjene i dopune PP PGŽ - Odredbe za provođenje – 6. – najveća dozvoljena površina pojedinog igrališta iznosi 120 ha na kojem površine terena za igru mogu zauzeti do 21 ha, uređene površine golfskog igrališta na smiju zauzeti više od 10 ha) svakako mora imati značajno negativni učinak na područje EM Upotreba kemijskih zaštitnih sredstava mogla bi imati naročito značajan negativan utjecaj na prioritetnu vrstu 5378 Osmoderma barnabita navedena na području EM HR2001358 Otok Cres i koja je navedena u Crvenoj listi IUCN (International Union for Conservation of Nature).

Mjere ublažavanja svakako moraju biti i realistične, a tvrdnja u OPEM da se na golf terenima neće tretirati travnjaci to svakako nije

1. Zaštitu prioritetnog stanišnog tipa Mediteranske povremene lokve (3170*), kao i ciljnih vrsta predmetnih područja ekološke mreže koje dolaze na tim lokacijama osigurati:
- formiranjem zaštitne zone oko pojedine lokve najmanje širine 20 m u kojoj se moraju zadržati prirodna obilježja prostora
- u zaštitnoj zoni zabranjeno je tretirati vegetaciju kemijskim sredstvima (pesticidi, fertilizatori)
- prije izrade projektne dokumentacije u području zaštite okoliša i prirode u sklopu izrade studije o utjecaju na okoliš/poglavlja glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu provesti ciljana istraživanja rasprostranjenosti i karakteristika ciljnog stanišnog tipa Mediteranske povremene lokve (3170*), kao i ciljnih vrsta ekološke mreže koje lokve podržavaju te provesti analizu pedoloških, geoloških, hidroloških i hidrogeoloških karakteristika oko lokvi koje bi mogle utjecati na unos hranjivih tvari i pesticida u lokve.
Ciljana istraživanja nisu mjera ublažavanje štetnih utjecaja. Ciljano istraživanje je već u fazi donošenja OPEM trebalo biti temelj za argumentaciju uspješnosti mjera ublažavanja. Nedostatak ovih istraživanja za koje ovlaštenik navodi da su potrebna jasno dokazuje da je učinkovitost mjere formiranja zaštitne zone od 20 m upitna jer ne postoje podaci o pedološkim, geološkim, hidrološkim i hidrogeološkim karakteristikama terena oko lokvi koje bi mogle utjecati na unos hranjivih tvari i pesticida u lokve. Također nikakvim istraživanjima potkrijepljena veličina koridora od 20 m teško da može zaštititi lokve od ulaska pesticida s područja dva natjecateljska golf igrališta sa po 18 polja koja se nalaze u neposrednoj blizini lokvi pa je ova mjera navedena paušalno.

2. Za održavanje uređenih površina golfskog igrališta koristiti najmanju moguću količinu kemijskih zaštitnih sredstava, maksimalno ograničiti njihovo prostorno korištenje i kontrolu vremena primjene (ovisno o meteorološkim, sezonskim i drugim aspektima). Prilikom izbora kemijskih sredstava uvažiti načela netoksičnosti, biorazgradivosti i visokoselektivnog djelovanja.
Ova je mjera općenita, nije dovoljno specifična i kvantificirana te nema plan praćenja provedbe mjere. Ako se primjenjuju mjere ublažavanja, njihovu je učinkovitost potrebno pratiti na temelju programa praćenja predloženog u sklopu glavne ocjene. Taj program mora biti usmjeren na pojedine ciljne stanišne tipove i ciljne vrste na koje je potrebno smanjiti utjecaj primjenom mjera ublažavanja. Posebno je potrebno obrazložiti koja kemijska sredstva i u kojim količinama neće utjecati na zaštićene vrste insekata vrste mirišljavi samotar (Osmoderma eremita) koji ima status prioritetne vrste. Studija glavne ocjene ne sadrži prijedlog programa praćenja i izvješćivanja, kojem je cilj praćenje izvršavanja propisanih mjera ublažavanja na ekološku mrežu s obzirom na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Program praćenja i izvješćivanja potrebno je usmjeriti na one ciljne vrste i stanišne tipove na koje se odnose predložene mjere ublažavanja te ih detaljno obrazložiti. Obrazloženje predloženih mjera mora biti dovoljno detaljno da je iz njega vidljivo na koji način i u kojoj mjeri predložene mjere ublažavanja smanjuju pojedini utjecaj predmetnog zahvata. Te je pretpostavke potrebno potkrijepiti izračunima, obrazloženim procjenama ili drugim načinima kvantifikacije. S obzirom na primjenu načela predostrožnosti tijekom cijelog postupka OPEM i mjere ublažavanja moraju osigurati ublažavajući učinak.
3. Prilikom krajobraznog uređenja održati heterogenost staništa (izmjenjivanje otvorenih travnjaka s grmolikom i drvenastom vegetacijom).
Ova mjera u vezi je sa ocjenom značajnog mogućeg utjecaja u kojoj se navodi: „Stanište pod NKS kodom C.3.5.1 (Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci submediteranske zone) odgovara ciljnom stanišnom tipu Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae) (62A0). Ovo stanište, kao i ostala staništa prostora na kojem je planirana izgradnja kombiniranog golf igrališta, bit će izmijenjena zbog sjetve neautohtonih trava, vjerojatno monokultura. Također je moguć negativan utjecaj na lokalne populacije ciljnih vrsta uslijed prenamjene staništa koja koriste lokalno prisutne jedinke. S ciljem ublažavanja utjecaja, propisana je predmetnom studijom mjera za održanje heterogenosti staništa." Izrađivač OPEM nije naveo kako će na ograđenom području od 325 ha, od kojih će 260 ha biti podvrgnuto različitim intervencijama u prostoru, gradnji, sječi i sadnji monokulture krajobraznim uređenjem biti očuvana cjelovitost područja. Ova odredba također nema karakter mjere jer je paušalna, nije kvantificirana, nije određeno na kojem prostoru, koliko velikom i s kojim zašitnim učinkom bi hortikulturno uređenje drvenastom i grmolikom vegetacijom osiguralo cjelovitost EM.

4. Prije izrade projektne dokumentacije u području zaštite okoliša i prirode u sklopu izrade studije o utjecaju na okoliš/poglavlja glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu provesti ciljana istraživanja rasprostranjenosti ciljnog stanišnog tipa Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama i Limonium spp. (1240) te u spomenutim dokumentima postaviti odgovarajuće zaštitne zone kako bi se ublažio utjecaj na ciljni stanišni tip i lokalno prisutne jedinke faune ptica.
Ciljana istraživanja nisu mjera ublažavanje štetnih utjecaja. Zaštitne zone kao mjera ublažavanja utjecaja trebaju biti konkretno lokalizirane i kvantificirane u OPEM.

5. Pristan te sidrište ili privezište ne smiju se graditi iznad prioritetnog stanišnog tipa Naselja posidonije (Posidonion oceanicae 1120) što je potrebno utvrditi recentnim ronilačkim istraživanjima ili je potrebno predvidjeti izvedbu građevina prihvatljivu za ciljno stanište.
Istraživanja naselja posidonije trebala su biti dio OPEM i kao rezultat tih istraživanja u planiranim izmjenama PP PGŽ trebala bi se nalaziti konkretna zabrana gradnje, odnosno uvjetovan tip gradnje. Na ovaj način izrečena mjera je nedovoljno konkretna i ne smanjuje značajno negativan utjecaj na području stanišnog tipa 1120 izgradnjom pristana (300 m2 kopnene površine) te akvatorija privezišta 7.200 m2 i sidrišta 10.000 m2.
Svrha predlaganja mjera ublažavanja je na ovaj način promašena te ne daje odgovor na pitanje mogu li utjecaji zahvata na EM biti ublaženi.

 

U Malom Lošinju, 29. srpnja 2018.

Bojana Genov