Primjedbe na prijedlog I. izmjene PPPGŽ

Korisnička ocjena:  / 21
LošeNajbolje 

kukacPrimjedbe na prijedlog I. izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko goranske županije u postupku javne rasprave, a nakon javnog izlaganja održanog u Malom Lošinju 18. srpnja 2018. s prethodnim sažetkom primjedbi 

Neozbiljno o ozbiljnom
Bliži nam se završnica izrade prvih izmjena PPPGŽ, kojima se na prilično neozbiljan podražaj investitora kakvog se samo poželjeti može omogućava gradnja golfa na Mataldi i to odmah. Po svemu sudeći plan se radi u skladu s narodnom poslovicom "prvi se mačići u vodu bacaju". Hoće li tako i prve izmjene prostornog plana županije biti bačene u vodu, pokazat će se uskoro. Kako je poduhvat golfa na Mataldi započet - neozbiljno, takav je i plan - neozbiljan. 

Ideja golfa na Mataldi posljedica je vizije samoproglašenog savjetnika uprave Jadranke d.d. za golf Mihe Perenčevića koji se tu i tamo volonterski bavi i prostornim planiranjem po Punti Križa. Početkom 2015. osoba koja je prisustvovala povijesnom trenutku objavila je: "Gospodin Perenčević je golf igralište Matalda prikazao kao najbolje rješenje za razvitak i prosperitet ovog našeg kraja i šire okolice. Lokacija je izabrana nakon pomnog proučavanja, te je Prostornim planom planirana lokacija oko Ustrina odbačena kao nepogodna." Nakon toga, stručne službe Jadranke d.d. žurno šalju šturo pisamce Primorsko goranskoj županiji u kojem jednom rečenicom traže "... da se u tekstu odredbi PPPGŽ sadašnja predložena lokacija u Ustrinama izmjesti na lokaciju Matalda na Punti Križa na otoku Cresu, sve prema grafici dostavljenoj u prilogu dopisa, i da se za isto predvidi površina maksimalno 320 ha (uključuje i sve popratne i smještajne kapacitete), a da se realizacija predvidi neposrednom primjenom Plana prostora Županije".

Istom ozbiljnošću i pomnošću, istim znanstvenim metodama (isisavanjem iz prsta, napipavanja, nagađanja i pogađanja) stručnjaci iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ izrađuju plan kojim ispunjavaju vizionarske želje neslužbenog savjetnika za golf Perenčevića, koji se tu i tamo volonterski bavi i prostornim planiranjem. Vjeru u njegovo vizionarstvo i njegov njuh za prostorno planiranje pokazalo je i Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja u prošlom sazivu kada je izglasalo podršku zahtjevu Jadranke d.d. za promjenu plana i njegovu neposrednu provedbu.

Nakon samozatajnog i gotovo tajnog rada (stručnjaci u Zavodu su ljubomorno od javnosti čuvali studije i stručne podloge da ih je iz njihovih ladica morala čupati Povjerenica za informiranje), izrađen je Prijedlog izmjena plana - gle čuda - upravo onakvog kakvog je naručio savjetnik za golf. I tako je došlo vrijeme za objavu skromnog i nezakonitog uratka koji stručnjaci u Zavodu zovu Prijedlog I. Izmjena i dopuna PPPGŽ.

Stručnjaci koji su izradili plan na javnom izlaganju u Malom Lošinju pokazali su zavidnu sposobnost suhoparne izvedbe s ciljem zamaranja publike kao i divljenja vrijednu razinu bahatosti i argancije prema osobama koje su se usudile iznositi primjedbe, a njima nisu bile po volji. Prije kratkog osvrta na sam prijedlog plana tih "stručnjaka" treba istaknuti da su javnom izlaganju prisustvovale i Ana Kučić i Tanja Jović, osobe koje je Gradsko vijeće zadužilo da nazoče svim fazama izrade plana. Da li su javnom izlaganju prisustvovale u funkciji koju im je povjerilo Gradsko vijeće ili kao građanke nije jasno, jer niti jedna od njih dvije za vrijeme javnog izlaganja i rasprave o izmjenama plana nije rekla ama baš ništa. Na žalost, niti jedna od njih nije rekla ni riječi ni tada ni nikad prije, a vjerojatno neće ni ubuduće o svojoj ulozi u izradi ovakvog plana.

Pravni dribling stučnjaka iz Zavoda
Ovom prilikom samo ukratko o Prijedlogu I. Izmjena i dopuna PPPGŽ. Opširnije ocjene i analiza plana vidljivi su u primjedbama koje sam uputio u javnoj raspravi, a koje se mogu vidjeti na kraju teksta. 

Još 2015., fasciniran i ljubomoran zbog gotovo nadnaravne uspješnost savladavanja svih birokratski zapreka investiranju investitora kakvog se samo poželjeti može, napisao sam: "Propisi i prostorni planovi su nebitni, potencijalno ograničavajući faktori koji se lako tehnički zaobilazi pravnim "zakrpama" inače u pravilu mrzovoljne, krute i nepopustljive birokracije koja svrhu svog postojanja nalazi u opstrukciji." Da bi uopće bilo moguće neposredno provoditi plan, odnosno graditi golf temeljem PPPGŽ bilo je nužno proglasiti zahvat županijskim interesom. Na žalost po naručitelja plana takav zahvat zbog veličine (2x18 rupa i 325 ha površine) prema propisu koji to određuje, Uredba o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja (NN 37/14,154/14) takav zahvat može biti proglašen samo državnim interesom. Kako država tada nije pokrenula izradu Državnog plana, a postupak bi bio bitno sporiji i s manjom mogućnsoti utjecaja naručitelja, stručnjaci u Zavodu su se dosjetili i našli "pravnu zakrpu" tako da su odlučili da ono što bi mogao biti jedino državni interes proglase županijskim interesom. Na primjedbu da to županija nije mogla zakonito napraviti, izrađivač plana je javno izjavio i javno lagao, da je županija dobila od "države ovlaštenje" da to napravi.

Dakle odredbe o neposrednoj primjeni plana su omogućene temeljem nezakonite odluke i svjesne manipulacije bahatih, a očito i lažljivih stručnjaka u Zavodu. Ova I. Izmjena PPPGŽ koja se tiče golfa ne služi na čast izrađivačima plana. Takav koncept izrade plana, kojim se za zahvat veličine da bi mogao biti samo od državnog interesa planira i predviđa neposredna provedba samo kroz izmjene županijskog plana krši sva ili gotovo sva načela prostornog planiranja što za posljedicu ima plan koji zasigurno zadovoljava privatne interese, ali ne ostvaruje javne interese i ciljeve prostornog planiranja.

Iako su u izradi ovog plana kršena sva načela, najočiglednije i najflagrantnije je kršenje načela ostvarenja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa, načela vertikalne integracije i načela javnog i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje.

Načelo ostvarenja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa podrazumijeva da nadležna tijela državne uprave, tijela i osobe određeni posebnim propisima i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prosuđuju i međusobno usklađuju javni interes i pojedinačne interese koje moraju poštivati u obavljanju poslova prostornog uređenja, pri čemu pojedinačni interesi ne smiju štetiti javnom interesu. U procedure izmjena ovoga plana to načelo se ne poštuje, jer u procesu izrade ovoga plana ne sudjeluje uopće jedinica lokalne samouprave, Grad Mali Lošinj, dok s druge strane aktivno učestvuje naručitelj plana Jadranka dd. Ovdje treba napomenuti da investitor i naručitelj plana sudjeluje aktivno u izradi plana mada nije subjekt prostornog planiranja kako to određuje Zakon o prostonom uređenju u čl. 15. Dakle, iako nije subjekt prostonrog planiranja, privatni investior aktivno sudjeluje u izradi plana na način da izrađuje vlastite studije, dostavlja idejna rješenja na temelju kojih se kreira i izrađuje prostorni plan. Naručitelj plana, koji nije zakonski subjekt prostornog planiranja izrađuje plan koji je sam naručio. Takav pristup i procedura izrade prostonog plana zasigurno osigurava zaštitiu pojedinačnog (privatnog) interesa, ali ne i javnog interesa.

"Javni interes se zaštićuje razgraničenjem prostora za javne namjene primjenom odgovarajućih prostornih normi i prostornih standarda od ostalog prostora", odredba je zakona. U predloženom prostornom planu nema razgraničenja prostora već se cijeli prostor od 325 ha sagledava kao jedinstven prostor bez razgraničenja namjena u kojima se ostvaruje isključivo privatni interes.

Vertikalno integriranje jednog članka
Načelo vertikalne integracije treba sagledavati kroz odredbe čl. 13. 42. 53. 60. i 61. Zakona o prostornom uređenju. Načelo vertikalne integracije podrazumijeva utvrđivanje polazišta, donošenje prostornih planova kroz vertikalni smjer presjeka razina: država - županija - jedinice lokalne samouprave. Navedenim prijedlogom plana, golf na Mataldi se pojavljuje odnosno planira i provodi samo u dva članka Odredbi za provođenje PPPGŽ i to u članku 79. , u jednom retku tablice i u čl. 412. Niti u jednom planu višeg reda, niti u jednom planu nižeg reda, kakvoj strategiji, planu ili program ne postoji planirani zahvat golfa na Mataldi. U vertikalnom presjeku razina planiranja od Državnog plana, prostornog plana županije, prostornog plana uređenja grada i urbanističkog plana uređenja, zahvat golfa pojavljuje se samo u PPPGŽ, dakle nema vertikalne integracije. Zahvat koji se planira samo u planu jedne razine nema nikakvu integraciju. Vertikalnu uvjetovanost prostornog planiranja kao javne djelatnosti određuje i činjenica da je ustavna i zakonska samoupravna ovlast jedinca lokalne samouprave - prostorno i urbanističko planiranje. Ovakvim prijedlogom plana o zahvatu na području Grada Malog Lošinja prostorno i urbanističko planiranje su uzurpirali županija i investitor koji je naručio izradu plana, pa je iz tog razloga ovaj plan neustavan i nezakonit prema više odredbi više zakona.

Prilikom izrade Prijedloga I. Izmjena PPPGŽ kršeno je načelo javnog i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje. Prema postupanjima izrađivača plana i nositelja izrade, načelo javnosti se ostvaruje samo pravom na javnu raspravu, mada čl.14. Zakona utvrđuje da : "Javnost ima pravo pristupa informacijama, odnosno podacima o prostoru kojima raspolažu javnopravna tijela i pravne osobe koje podatke čuvaju za ta tijela, a koji nemaju povjerljivo značenje sukladno posebnom zakonu". Izrađivač plana nije javno objavljivao studije i stručne podloge temeljem kojih se izrađuje plan, a iste nije dostavljao ni putem zahtjeva temeljenih na Zakonu o pravu na pristup informacijama. Tako je izrađivač plana na zahtjev za pristup inforamacijama za dostavu i stručne podloge „Programske osnove za planiranje golf igrališta Matalda", rješenje o odbijanu zahtjeva obrazložio tvrdnjom da : „davanje informacije o radnoj verziji stručne podloge nije u interesu javnosti nego bi dapače moglo polučiti štete za sam postupak izrade propisa odnosno prostornog plana". Dakle, iako se plan radi prema odrebama Zakona o prostornom uređenju i prema načelu javnog i slobodnog pristupa dokumentima, izrađivač plana želi isključiti javnost iz postupka izrade plana, odnosno pravo javnosti želi ograničiti isključivo na javnu raspravu koju provodi usred ljeta i u srcu turističke sezone. Da je to nezakonit i pogrešan stav potvrđuje i rješenje Povjerenice za informiranje baš u konkretnom slučaju iz kojeg citiram dio obrazloženja: "Dakle, interes javnosti nije zadovoljen isključivo kroz mogućnost sudjelovanja u javnoj raspravi sukladno čl.94. Zakona o prostornom uređenju, već interes javnosti postoji kroz cijeli navedeni postupak".

Prostorni plana prepuštanja područja Matalda
Prijedlog ovog prostornog plana nema formu prostornog plana, nema sadržaj koji mora imati plan, ne postoji niti jedan kartografski prikaz područja Matalde (postoji samo jedna shematska slika), nema razgraničenja namjena, nema jasnih i određenih uvjeta gradnje, nema jasnih i određenih lokacijskih uvjeta. Uzmimo primjer samo lokacijske uvjete za gradnju hotela od 800 kreveta, to je veličina Aurore. Zamislimo prostorni plan za površinu od 3.250.000 m2 na kojem se dozvoljava bilo kome drugom investitoru da takav hotel izgradi na mjesu na kojem mu odgovara i da je jedini određeni uvjet da hotel može imati 4 kata, a sve drugo je prepušteno na volju investitoru. Nema određene ni relativne ni apsolutne nule objekta, nema određenih visina ni etaža ni maksimalnih visina zgrade, nema određene maksimalne površina pod zgradama, itd ... S druge strane, pogledajmo kako UPU Mali Lošinj, prema kojem se jedino može graditi, određuje gradnju kakve manje obiteljske kuće odnosno kako određuje uvjete za gradnju. UPU Mali Lošinj određuje i oblik i veličinu parcele, utvrđuje i najmanju dozvoljenu širinu parcela, koeficijentima određuje odnose zemljišta i zgrade, precizno se određuje regulacijski pravac i građevinski pravac na kojem mora biti smještena najmanje 1/3 uzdužnog pročelja, određuje najvišu dozvoljenu visnu građevine koja se mjeri od konačno zaravnanog i uređenog terena na najnižem dijelu do vijenca građevine zagrade, određuje i najvišu dozvoljenu ukupnu visinu (do sljemena krova), određuje se najviša dozvoljena visina krovne konstrukcije, određuje nagibe krovišta i pokrov i tako dalje ...

Dakle, prema stručnjacima Zavoda, Jadranka dd može graditi hotel od 800 kreveta i jedino je određeno da može imati 4 kata. Sve drugo je prepušteno na volju naručitelja plana. Teško da se takav plan dokument može nazvati planom. To bi prije moglo biti osiguranje uvjeta za nesmetanu gradnju nego prostorni plan.

Iako je planirani projekt golfa na Mataldi zbog svoje prirode i veličine jako ozbiljan zahvat čiji bi, vrlo izvjesni, negativni utjecaji mogli imati katastrofalne posljedice po okoliš i sve stanovnike otoka koji se napajaju vodom iz Vranskog jezera, uz nestvarnu pasivnost gradske vlasti i ignoriranje javnosti prolazi projekt koji je započet jednom šturom izjavom samoproglašenog savjetnika Jadranke d.d. za golf Perenčevića koji se tu i tamo volonterski bavi i prostornim planiranjem po Punta Križi, da je Matalda pogodna za golf. Nakon toga je bila dovoljna jedna rečenica u pisamcu Jadranke d.d. Županiji da bi stručnjaci u Zavodu sklepali plan po želji naručitelja, na temelju nezakonite odluke. U svemu tome oni koji su se javili da bi brinuli o interesima građana i koji su izabrani za to, gradska vlast i većina gradskih vijećnika, plan nisu ni pročitali niti su javno pustili glasa. Zbog navednih radnji županije i pasivnosti gradskih vlasti, preostaje jedino uzdati se u kukce i europske sudove da će zaštitititi prirodno i biološki vrijedno područja Punte Križa i Vranskog jezera.

PRIMJEDBE

I. NAČELNA PRIMJEDBA NA PLANSKU PROCEDURU 

Odredba čl. 6.st.2. Zakona o prostonom uređenju određuje: "Ciljevi prostornog uređenja postižu se primjenom načela prostornog uređenja u izradi i donošenju prostornih planova te njihovoj provedbi". Na žalost prilikom izrade ovih I. Izmjena i dopuna PPPGŽ nisu poštovana zakonska načela na kojima se temelji prostorno planiranje te se nisu ostvaril ni neki od ciljeva prostornog planiranja, i to:

- ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima
- prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu, moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora
- njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti
- međusobno usklađen i dopunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog razvoja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednosti prostora
- razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje prirode, zaštita okoliša i prevencija od rizika onečišćenja
- kvalitetan i human razvoj gradskih i ruralnih naselja te siguran, zdrav, društveno funkcionalan životni i radni okoliš
- cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoća mora za kupanje i rekreaciju
- kvaliteta, kultura i ljepota prostornog i arhitektonskog oblikovanja.

U izradu prostornog plana plana krenulo se temeljem neobrazložene inicijative trgovačkog društva Jadranka d.d. iz Malog Lošinja. U inicijativi (narudžbi), dopisu na jednoj stranici formata A4, razlozi tražene izmjene plana su navedni u jednoj rečenici, a u drugoj rečenici se je zatražila i neposredna provedbu plana. Nakon tog neobrazloženog, laganog podražaja Primorsko-goranska županija je donijela Odluku o proglašenju "Golf resorta Matalda" projektom od interesa za PGŽ i Odluku o izradi I. izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske županije (Službene novine br. 28/16) kojom odlukom je određeno da će se zahvat provoditi neposrednom primjenom plana. Zahvat golfa po svojim karakteristikama i sadržaju predstavlja zahvat koji može biti proglašen samo državnim interesom. Tvrdnja se temelji na Uredbi o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja (NN 37/14,154/14) koja u članku 2. t. 6.1. utvrđuje da je golf igralište s 18 i više rupa ili površine veće od 40 ha, sa ili bez smještajnih kapaciteta, zahvat od državnog značaja. Suprotno Uredbi, PGŽ je donijela odluku o utvrđivanju golfa od 36 rupa na površini od 325 ha zahvatom od značaja za županiju. Odgovorna osoba za izradu izmjena plana je takvu radnju na javnom izlaganju opravdala tvrdnjom da je PGŽ dobio "suglasnosti države da proglasi takav zahvat županijskim interesom" što je notorna neistina i svakako poziva na oprezno i ozbiljno razmatranje takvoga plana, zbog navedene procedure i takvih stručnjaka koji na takav način spunjavanju zahtjeve privatnog investtiora i izrađuju naručeni plan.
Takav koncept izrade plana, kojim se zahvat, koji može biti samo od državnog interesa, planira i neposredno provodi samo kroz izmjene županijskog plana krši sva ili gotovo sva načela prostornog planiranja što za posljedicu ima plan koji zasigurno zadovoljava privatne interese, ali ne ostavaruje javne interese i ciljeve prostornog planiranja.

Zakon o prostornom uređenju utvrđuje da se prostorno uređenje temelji se na načelima:

1. integralnog pristupa u prostornom planiranju
2. uvažavanja znanstveno i stručno utvrđenih činjenica
3. prostorne održivosti razvitka i vrsnoće gradnje
4. ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa
5. horizontalne integracije u zaštiti prostora
6. vertikalne integracije
7. javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje.

Želeći suziti primjedbe o kršenju svih načela, zbog priode samog predmeta koncentrirat ću se na najočiglednije i najflagrantnije kršenje načela ostvarenja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa, načela vertikalne integracije i načela javnog i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje.

Načelo ostvarenja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa podrazumijeva da nadležna tijela državne uprave, tijela i osobe određeni posebnim propisima i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prosuđuju i međusobno usklađuju javni interes i pojedinačne interese koje moraju poštivati u obavljanju poslova prostornog uređenja, pri čemu pojedinačni interesi ne smiju štetiti javnom interesu. U procedure izmjena ovoga plana to načelo se ne poštuje, jer u procesu izrade ovoga plana ne sudjeluje uopće jedinica lokalne samouprave, Grad Mali Lošinj, dok s druge strane aktvino učestvuje naručitelj plana trgovačko društvo Jadranka. Ovdje treba napomenuti da Jadranka d.d. kao investitor i naručitelj plana sudjeluje akrivno u izradi plana iako nije subjekt prostornog planiranja kako to određuje Zakon o prostornom uređenju u čl. 15. Dakle, iako nije subjekt prostornog planiranja, privatni investior aktivno sudjeluje u izradi plana na način da izrađuje vlastite studije, dostavlja idejna rješeneja na temelju kojih se kreira I izrađuje prostoni plan. Narčuitelj plana, koji nije zakonski subjekt prostornog planiranja izrađuje plan koji je sam naručio. Takav pristup i procedura izrade prostonog plana zasigurno osigurava zaštitiu privatnog, ali ne i javnog interesa.

"Javni interes se zaštićuje razgraničenjem prostora za javne namjene primjenom odgovarajućih prostornih normi i prostornih standarda od ostalog prostora" jest odredba iz zakona. U predloženom prostornom planu nema razgraničenja prostora već se cijeli prostor od 325 ha sagledava kao jedinstven prostor bez razgraničenja namjena u kojima se ostvaruje isključivo privatni interes.

Načelo vertikalne integracije treba sagledavati kroz odredbe čl. 13. 42. 53. 60. I 61. Zakona o prostornom uređenju. Načelo vertikalne integracije podrazumijeva utvrđivanje polazišta, donošenje prostornih planova kroz vertikalni smjer presjeka razina država - županija- jedinice lokalne samouprave. Navedenim prijedlogom plana, golf na Mataldi se pojavljuje samo u dva članka Odredbi za provođenje PPPGŽ, i to u članku 79. u jednom retku tablice i u čl. 412. Niti u jednom planu višeg reda, niti u jednom planu nižeg reda, kakvoj strategiji, planu ili programu ne postoji planirani zahvat golfa na Mataldi. Dakle u vertikalnom presjeku razina planiranja od Državnog plana, prostornog plana županije, prostornog plana uređenja grada i urbanistirčkog plana uređenja, zahvat golfa pojavljuje se samo u PPPGŽ. Vertikalnu uvjetovanost određuje i činjenica da je ustavna i zakonska samoupravna ovlast jedinca lokalne samopurave-prostorno i urbanističko planiranje. Ovakvim prijelogom plana, o zahvatu na području Grada Malog Lošinja prostorno I urbanističko planiranje je uzurpirala županija i investitor koji je naručio izradu plana, pa iz tog razloga ovaj plana je neustavan i nezakonit prema više odredbi više zakona.

Prilikom izrade Prijedloga I. Izmjena PPPGŽ kršeno je načelo javnog i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje. Prema postupanjima izrađivača plana ali i nositelja izrade, načelo javnosti se ostavaruje samo pravom na javnu raspravu. Iako čl.14. Zakona utvrđuje da : "Javnost ima pravo pristupa informacijama, odnosno podacima o prostoru kojima raspolažu javnopravna tijela i pravne osobe koje podatke čuvaju za ta tijela, a koji nemaju povjerljivo značenje sukladno posebnom zakonu" izrađivač plana nije javno objavljivao studije i stručne podloge temeljem kojih se izrađuje plan, a iste nije dostavljao ni putem zahtjeva temeljenih na Zakonu o pravu na pristup informacijama. Tako je izrađivač plana na zahtjev za pristup inforamacijama za dostavu stručne podloge „Programske osnove za planiranje golf igrališta Matalda", rješenje o odbijanu zahtjeva obrazložio tvrdnjom da : „davanje informacije o radnoj verziji stručne podloge nije u interesu javnosti nego bi dapače moglo polučiti štete za sam postupak izrade propisa odnosno prostornog plana. „ Dakle, iako se plan radi prema odrebama Zakona o prostornom uređenju i prema načelu javnog i slobodnog pristupa dokumentima, izrađivač plana želi isključiti javnost iz postupka izrade plana, odnosno pravo javnosti želi ograničiti isključvio na javnu raspravu koju se provodi usred ljeta i u srcu turističke sezone. Da je to nezakonit i pogrešan stav potvrđuje i rješenje Povjerenice za informiranje baš u konkretnom slučaju iz kojeg citiram dio obrazloženja:"Dakle, interes javnosti nije zadovoljen isključivo kroz mogućnost sudjelovanja u javnoj raspravi sukladno čl. 94. Zakona o prostornom uređenju, već interes javnosti postoji kroz cijeli navedeni postupak"

II. PRIMJEDBE NA OBRAZLOŽENJE PLANA
1. Primjedba
U tekstualno dijelu plana, u obrazloženju plana se nalazi sljedeći tekst: "Kako bi omogućila ostvarenje Odlukom o izradi zacrtanog cilja da se, osim supstitucije golf igrališta planiranog na području Ustrina, izmjenama i dopunama Plana omogući i neposredna provedba zahvata kombiniranog golf igrališta na području Matalda, Primorsko-goranska županija je donijela Odluku o utvrđivanju projekta „Golf resort Matalda" projektom od interesa za Primorsko-goransku županiju (Službene novine br. 28/16)."

U obrazloženju se utvrđuje da je radi ispunjenja cilja - neposredna provedba plana Primorsko goranska županija proglasila projekt „Golf resort Matalda" projektom od interesa za Primorsko goransku županiju. Izrađivač plana je svjesno i namjerno prešutio činjenicu o postojanju Uredbe o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja (NN 37/14,154/14). Navedenom uredbom određeno je u čl. 4. t. 5 da je golf igralište s 9 ili više rupa površine 40 ha ili manje, sa ili bez smještajnih kapaciteta građevina, može biti od županijskog značaja. Sukladno odredbama Uredbe, PGŽ nije mogla i nije imala ovlasti proglasiti takav zahvat županijskim interesom. Dakle, cilj koji je zadao inicijator izmjena plana je iznad zakona i propisa. Teško je probavljivo da je tijelu javne vlasti odnosno javnoj ustanovi cilj koji je zadao privatni investior iznad zakona i propisa. Radi tog razloga je od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja zahtjevan i upravni nadzor nad izradom ovoga plana.

Iz istih razloga molim da iz prijedloga I. Izmjena PPPGŽ izbacite sve odredbe koje se odnose na neposrednu provedbu plana.

2. Primjedba
U polazištima za izradu plana se navodi:
"Osim navedenih obveznih stručnih podloga pri izradi izmjena i dopuna Plana kao polazišta za izradu korišteni su i drugi prethodno izrađeni elaborati i dokumenti: - publikacija „Kriteriji i smjernice za planiranje golfskih igrališta" (Savjet prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zagreb, lipanj 2010.)..."

Iz sadržaja plana je razvidno da pri izradi I. Izmjena PPPGŽ navedeni dokument „Kriteriji i smjernice za planiranje golfskih igrališta" nije korišten, već upravo suprotno, plan je izrađen u direktnom sukobu sa odredbama i smislom navednog dokumenta. Navodim samo neke do kolizija između Prijedloga izmjena plana i „Kriterija i smjernice za planiranje golfskih igrališta":

Prema Kriterijima, „izgradnju golfskog igrališta treba planirati u područjima u kojima uvjeti zaštite i klimatski uvjeti omogućuju isplativo korištenje, uz prihvatljivo očuvanje prostornoga konteksta, ekosustava, pejsažnih i kulturnih vrijednosti. Izgradnja golfskog igrališta ne smije prouzročiti štete smanjenjem resursa pitke vode, sustavom odvodnje, zauzimanjem vrijednoga šumskog i kvalitetnoga poljodjelskoga zemljišta. U odabiru područja za gradnju golfskog igrališta prednost treba dati području sa što manjim brojem zahtjeva za različitim oblicima zaštite, kao i predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti (napušteni kamenolomi, nekadašnje šljunčare i napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina, zatvorena odlagališta odpada i sl.). Treba izbjegavati područja koja zahtijevaju bitnu izmjenu obličja terena (topografije), a i terene većih nagiba."

Prijedlogom plana zahvat se smješta u „područje vrlo visoke biološke i krajobrazne vrijednosti, jedno od vrjednijih na čitavom Sredozemlju, sa starim i neobično slikovitim stablima divlje masline, starim grmovima, šumarcima i šikarama te stoga zavrjeđuje status zaštićenog krajobraza" i prostor koji je isti izrađivač plana u važeće planom odredio kao vrijedno i zaštićeno područje.

Kriteriji su odredili i kvantificirane pokazatelje planiranja predjela golfskih igrališta s turističkim smještajem (Rgt)

- Planirana površina za turističku namjenu koja se određuje PPŽ-om i PPUG/O-om može biti najviše 10 % od površine golfskog igrališta s 18 polja.
- Ukupna obračunska površina predjela golfskog igrališta za koje se određuju najveće dopuštene površine građenja turističkog smještaja jest 90 ha (18 polja).
- Ako je golfsko igralište (18 polja) veće ukupne površine (više od 90 ha), udio gradivih površina i BRP-a se ne smiju proporcionalno povećavati.
- Ako kada se gradi golfsko igralište s 18+9 polja, tada se obračunska površina povećava na 100 ha. 45
- Najveća dopuštena izgrađena površina terena (pod zgradama) jest 1,2 % ukupne površine golfskog igrališta (odnosno najviše 1,1 ha za igralište s 18 polja ili najviše 1,2 ha za igralište s 18+9 polja).

- - Najveća dopuštena bruto površina zgrada (BRP) jest 22.000m2 za igralište s 18 polja ili najviše 24.000 m2 za igralište s 18+9 polja.
- - Najmanji udio površine terena za igru golfa jest 23 % od ukupne površine golfskog igrališta (odnosno najmanje 21,0 ha).
- - Najmanji udio površine prirodnoga terena jest 40 % od ukupne površine golfskog igrališta (odnosno najmanje 36,0 ha).
- - Najveći dopušteni broj etaža odrediti sukladno lokalnim uvjetima (gradnje i krajolika).
- - Planirana površina za turističku namjenu detaljno se razgraničava u grafičkim prilozima UPU-a ili DPU-a.

Bez obzira na Kriterije, I. Izmjenama PPPGŽ se omogućava izgrađenost pod zgradama dvstruko većom, najveća dopuštena bruto površina zgrada nije 22.000 m2 već više od 70.000 m2. Površine za turističku namjenu se detaljno ne određuju u UPU-u već temeljem stratešlog plana.

U Kriterijima su određene procedure za planiranje golfskih igrališta koje podrazumijevaju zakonom propisanu vertikalnu integraciju na način da se na tri planske razine planira golf igralište i precizno određuje šta koji plan treba odrediti:

„Prostorni planovi županija (PPŽ)
U prostornim planovima županija (PPŽ) treba provjeriti ispunjavanje uvjeta predloženih lokacija golfskih igrališta primjenom ovih kriterija i smjernica, a posebice:
- provjeriti opravdanost planiranih lokacija golfskih igrališta temeljem ovih kriterija te prema potrebi predložiti izmjene,
- izraditi stručne podloge (uključivo podloge posebnih istraživanja) koje će omogućiti utemeljenu ocjenu uvjeta uređenja i opravdanosti korištenja područja golfskih igrališta (osobito korištenja i zaštite voda, zaštite tla, zaštite okoliša, zaštite prirode i kulturnih dobara),
- odrediti smjernice za planiranje dodirnih područja oko golfskih igrališta,
- odrediti podrobnije smjernice za određivanje namjene i korištenje prostora unutar obuhvata golfskog igrališta u PPUG/O-u,
- odrediti smjernice za zaštitu voda i tla,
- odrediti uvjete zaštite kulturnih dobara, prirode, okoliša te ostale uvjete sukladno posebnim propisima.
Prostorni planovi uređenja gradova i općina (PPUG/O)
U prostornim planovima uređenja gradova i općina (PPUG/O) treba provjeriti ispunjavanje uvjeta predloženih lokacija golfskih igrališta primjenom kriterija propisanih prostornim planovima županija i ovih kriterija i smjernica, a posebice:
- Izraditi dodatna istraživanja i stručne podloge za nova golfska igrališta za koja se lokacije određuju u postupku izrade PPUG/O-a,
- Odrediti uvjete za uređenje i građenje područja golfskih igrališta u izdvojenim građevnim područjima izvan naselja pri čemu treba:
- odrediti uvjete za određivanje namjene i korištenje prostora u UPU-u i DPU-u. - odrediti smjernice za zaštitu voda i tla,
- odrediti uvjete zaštite kulturnih dobara, prirode, okoliša te ostale uvjete sukladno posebnim propisima.
Urbanistički i detaljni planovi uređenja
U urbanističkim planovima uređenja (UPU) i detaljnim planovima uređenja (DPU) treba provjeriti ispunjavanje uvjeta predloženih lokacija golfskih igrališta primjenom kriterija propisanih prostornim planovima gradova i općina (PPUG/O) i ovih kriterija i smjernica te obvezatno odrediti potanke uvjete uređenja prostora za svako golfsko igralište, a posebice:
- površinu terena za igru golfa s prirodnim terenom i nasadima,
- položaj i veličinu najveće dopuštene gradive površine (površine na dijelu koje je dozvoljeno građenje zgrada),
- najveću dopuštenu bruto površinu svih zgrada (BRP),
- najveću dopuštenu visinu gradnje, - položaj i površine pratećih zgrada,
- prometne kolne i pješačke površine (osim internih putova za igru golfa),
- uvjete energetskog i komunalnoga priključenja,
- uvjete perivojnoga/pejsažnoga uređenja,
- uvjete korištenja i zaštite voda i tla,
- uvjete zaštite kulturnih dobara, prirode, okoliša i ostale uvjete određene posebnim propisima.

Prijedlogom I. Izmjena i dopuna PPPGŽ golf igrališta s 36 rupa na 325 ha se planira samo u tom planu, a provođenje zahvata se planira samo prema jednom članku (412.) Odredbi za provođenje.

3. Primjedba
U obraloženju plana u glavi Provjera mogućnosti planiranja zahvata pod točkom. 1.1.2.1. Prometno povezivanje se utvrđuje da: "Planom je utvrđena županijska cesta (slika 4) na koju je moguće priključiti planirani zahvat. Time je ostvaren preduvjet kolnog pristupa razmatranom području."

Ta tvrdnja je paušalna, formalistička i netočna. Kolni pristup za sam zahvat golfa se ne osigurava "planskim postojanjem" županijske ceste. U daljem tekstu i provedbenim odredbama se utvrđuje da je potrebno osigurati najmanje dvije zasebne priljučne prometnice. Udaljenost Matalde od postojeće prometnice na koju je moguće priključiti planirani zahvat je cca 1,5 km zračne linije odnosno cca 2 km je trasa svake od dviju priključnih prometnica. Dakle za osiguravanje kolnog pristupa za zahvat potrebno je izraditi barem 4 kilometra ceste, posrednog pristupa. Ovim I.Izmjenama PPPGŽ nije određena trasa ceste, nisu određeni lokacijski uvjeti te ne postoji zakonska mogućnost izgradnje takve ceste, posrednog pristupa, temeljem ovoga županijskog plana. Priključnu cestu mora izgraditi privatni investitor preko tuđeg vlasništva (privatno i RH), a cesta prema planu po kojem se gradi golf nije planski obrađena.

Da bi investitor mogao provoditi plan odnosno da bi dobio građevinsku dozvolu mora ispuniti uvjet iz čl.110. st. 4. T.2. Zakona o gradnji, a to je da postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine.

4. Primjedba
U obrazloženju plana se konstatira: "Kako je u članku 373. stavku 3. Plana utvrđeno da je na područjima prirodne baštine predloženim za zaštitu moguće graditi samo unutar građevinskog područja tako je u daljnjem razmatranju smještaja kombiniranog golfskog igrališta ono sagledavano isključivo kao građevinsko područje, a ne kao građevina izvan građevinskog područja."

Navedenim obrazloženjem izrađivač plana utvrđuje da ne poštuje odredbe važećeg plana kojeg je sam izradio, a sve to kako bi uopće omogućio planirani zahvat na mjestu i po proceduri po kojoj to prema sada važećem planu ne može.

Stoga predlažem da se u prijedlogu I. Izmjena PPPGŽ u Obrazloženju plana promijeni citirani članak 373. na način da briše zadnji stavak koji glasi "Na područjima prirodne baštine predloženim za zaštitu, prostornim planovima uređenja općina ili gradova moraju se odrediti građevinska područja i uvjeti građenja za svako pojedino građevinsko područje".

Ili da se navedenom članku doda novi stavak nakon citiranog koji glasi: "Ograničenje iz prethodnog stavka ovoga članka ne vrijedi za slučaj da trgovačko društvo Jadranka d.d. iz Malog Lošinja zaželi graditi golf na područjima prirodne baštine predloženim za zaštitu."

5. Primjedba
U obrazloženju plana se navodi: "Prema članku 56. Plana prostorni raspored, veličina i oblik građevinskih područja određuju se prostornim planom uređenja grada/općine. Međutim, s obzirom na potrebu da se zahvat već na razini županijskog plana razradi do razine neposredne provedbe, već je u postupku izrade izmjena i dopuna Plana bilo nužno izvršiti provjeru mogućnosti formiranja izdvojenog građevinskog područja sportske namjene. Pri tome se cijelo vrijeme imalo na umu da je županijski plan strateški (a ne provedbeni) plan sitnog mjerila, čiji su kartografski prikazi sheme, te da se razgraničenje površina pojedinih namjena (npr. površina prirodnih područja: šuma, poljoprivrednog tla, vodnih površina i sl.) vrši tek na razini prostornog plana uređenja grada/općine, u ovom slučaju u PPUG-u Malog Lošinja. U skladu s navedenim je daljnja analiza mogućnosti formiranja građevinskog područja sagledana u drugoj fazi izrade izmjena i dopuna Plana (na razini prostornog plana uređenja grada/općine)."

Citiram također čl.56. važećeg PPPGŽ:
Građevinskim područjima određuju se granice površina naselja i površina izvan naselja za izdvojene namjene bez stanovanja.
Prostorni raspored, veličina i oblik građevinskih područja odredit će se prostornim planom općine ili grada prema kriterijima za formiranje građevinskih područja naselja i građevinskih područja izdvojenih namjena, a sukladno kategorijama osjetljivosti prostora iz članaka 372 i 373. ove Odluke.
Navedeno postupanje izrađivača plana koji provedbenim odredbama određuje prostorni raspored, veličinu i oblik građevinskih područja, predstavlja kršenje odredbi čl.56.st.2. jer je to pravo određivanja prostornog rasporeda, veličina i oblika građevinskih područja, sukladno Zakonu o prostornom uređenju a i samom PPPGŽ nadležnost jedinica lokalne samuprave odnosno Grada Malog Lošinja kroz PPUG Grada Malog Lošinja.

6. Primjedba
U obrazloženju plana se utvrđuje. "Iako su na predmetnom području dokumentima prostornog uređenja utvrđene šume posebne namjene, one nisu apriori uzete kao ograničavajući faktor za formiranje građevinskog područja, već je prethodno provjeren način njihova utvrđivanja u tim dokumentima i izvršena procjena njihove vrijednosti odnosno procjena potrebe za strogom zaštitom šumskog ekološkog sustava na dijelu Punte Križa koji potencijalno pripada budućem zahvatu. Planom i PPUG-om Malog Lošinja su šume na cijelom području Punte Križa određene kao šume posebne namjene isključivo zbog toga što se nalaze unutar prostora koji se navedenim prostornim planovima štiti u kategoriji značajni krajobraz. One nisu proglašene šumama posebne namjene u skladu sa Zakonom o šumama (Narodne novine br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14), a što je potvrđeno uvidom iz „Šumske gospodarske osnove Primorsko-goranske županije" kojima su šume u širem području planiranog zahvata određene kao gospodarske šume i privatne šume, a ne kao šume posebne namjene (slika 7).

Slijedom navedenog može se zaključiti da se šume na području planiranog zahvata u provođenju postupka utvrđivanja osjetljivosti prostora mogu izuzeti iz statusa šuma posebne namjene kojega ima cjeloviti šumski kompleks na području Punte Križa. Potrebno je istaknuti da je na ovom području načelno potrebno u najvećoj mogućoj mjeri očuvati šumske komplekse veće bioraznolikosti, s posebnom brigom za pojedina stara stabla, grupe stabala ili čitave segmente sa starijim stablima (stari gajevi crnike) koji su pomiješani s drugim edifikatorskim vrstama: hrastom meduncem, crnim jasenom, zelenikom i dr."

Isti izrađivač plana JU Zavod za prostrono uređenje PGŽ u osnovnom planu (PPPGŽ iz 2013.) je područje Matalde zaštitio i u kartografskom prikazu označio kao ŠUME POSEBNE NAMJENE - Š3. Za potrebe ostvarenja ciljeva ovoga plana (golf u zaštićenom području i neposredna primjena) izvode pravnu i logičku vratolomiju kojom "šume na cijelom području Punte Križa određene kao šume posebne namjene" uvidom u drugi dokument, gube status odnosno donose suprotan zaključak - da to nisu šume posebne namjene, pa ih ne treba ni štititi. Slijedom navedene logičke vratolomije - uvidom u neki dokument - može se zaključiti da se šume na području planiranog zahvata u provođenju postupka utvrđivanja osjetljivosti prostora, a za potrebe ispunjavanja zadanog cilja, mogu izuzeti iz statusa šuma posebne namjene kojega ima cjeloviti šumski kompleks na području Punte Križa?! Takvo postupanje izrađivača plana postavlja pitanje o moralnom i stručnom integritetu ustanove i osoba koje izađuju plan. Zaključno, za JU Zavod za prostorno uređenje PGŽ "uvid" u neki dokument nižeg reda, bez navođenja autora, točnog izvora i temeljem slobodne interpretacije, iznad je zakona, državnih strategija, Direktiva EU, vlastitih (PPPGŽ) i tuđih planova (PPUGGML). Takav uvid omogućava postizanje unaprijed zadanog cilja neovisno o zakonima, propisima i planovima.

7. Primjedba

"Najveća dozvoljena površina zahvata iznosi 325 ha. Na građevnoj čestici kombiniranog golfskog igrališta smještaju se golfska igrališta i različiti, međusobno kompatibilni, prateći sadržaji u funkciji golfa, organizirani u okviru osnovne i pomoćnih namjena (slika 10).

Osnovnu namjenu kao prevladavajuću namjenu prostora te okosnicu aktivnosti unutar obuhvata zahvata je sportska (golfsko igralište).

Pomoćne namjene su sve namjene u funkciji osnovne. S obzirom na značaj, veličinu i ulogu u sustavu složene građevine kombiniranog golfskog igrališta razlikuju se primarna pomoćna namjena koju čine ugostiteljsko-turistički sadržaji i sekundarne pomoćne namjene koje obuhvaćaju različite zajedničke sadržaje koji su nužni za funkcioniranje sportskih i turističkih sadržaja ili su njihova nadopuna."

Navedene odredbe nisu sukladne odredbama čl.49. Zakona o prostornom uređenju koji definiraju planiranje golf igrališta. Zakon pretpostavlja i određuje koeficijente temeljem veličine osnovne planske structure - građevne čestice. Odredba o zahvatu od 325 ha ne omogućava provjeru zakonskih kriterija iz st. 1. t.3,4 i 5. navedenog članka.

Odredbe o površini zahvata, a ne površini građevnih čestica bez razgraničenja namjena u prostoru je u suprotnosti ili bar nije u skladu s odredbom iz st.9. čl.49. koji glasi: "Za građenje igrališta za golf i sportsko-rekreacijskog igrališta na otvorenom planira se obuhvat zahvata u prostoru i građevne čestice zgrada unutar obuhvata zahvata u prostoru."

8. Primjedba
Određivanje isključivo dozvoljene površine zahvata s odredbama o osnovnoj namjeni prostora kao dva golfska igrališta s određivanjem ugostiteljske-turističke namjene kao primarno pomoćne namjene i infrastrukturi kao sekundarnoj pomoćnoj namjeni je suprotna zakonskim odredbama kao i odredbama Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima, standardu elaborata i obveznih priloga prostornih planova. Pravilnik striktno određuje sadržaj prostornih planova županija, u čl.3. u glavi "Mjere neposredne provedbe plana" određuje nužne provedbene elemente kao npr.:

-opći uvjeti u odnosu na namjenu građevine

- opći uvjeti za formiranje građevne čestice (oblik i veličina)
- opći uvjeti za smještaj građevine na građevnoj čestici
- opći uvjeti za uređenje građevne čestice (udio površina zelenog prirodnog terena i način uređenja parkirališnih i ostalih površina)
- opći uvjeti za priključenje građevne čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu
- opći uvjeti za oblikovanje građevina.

Svega toga nema u ovome županijskom planu.

9. Primjedba
U obrazloženju plana se navodi: "Zaštita vizura. Vizure su bitan element prepoznatljivosti razmatranog područja. Stoga zaštita vizura i vizualnog integriteta područja treba biti temeljno polazište pri planiranju turističkoga smještaja i ostalih pomoćnih sadržaja u funkciji golfskog igrališta. Osim zaštite vizura na području obuhvata, treba uzeti u obzir i vizure s područja na širu okolinu. Važno je očuvati vizuru na postojeće krajobrazne vrijednosti (obalnu crtu, suhozidne ograde, rubove šume i sl.), ali i ostvariti vizuru s golfskog igrališta na te iste vrijednosti kao bitan čimbenik atraktivnosti i prepoznatljivosti golfskog igrališta. Očuvanje vizualnog integriteta područja ostvarit će se primjenom načela uklapanja u sliku prostora i stvaranja harmonične cjeline. Zbog toga nova izgradnja mora biti usklađena s ambijentalnim značajkama na način da ne dominira u krajoliku, u širim vizurama s mora te da se za potrebe gradnje ne ruši šuma"

Pored navednih odredbi o zaštiti vizure, bez ikakvih razmatranja i obrazloženja je omogućena katnost zgrada sa tri i hotela sa četri etaže bez određivanja makimalnih visina. Takve odredbe o katnosti nemaju obilježja lokacijskih uvjeta koji su podobni za neposrednu provedbu plana. A sama planom određena katnost je netipična I ne korespondira sa ambijentalnim značajkama. Vile ili apartamni s tri kata i veliki hotel s četri kata bez ograničenaj maksimalnih visna zasigurno su u suprotnosti s "očuvanjem vizualnog integriteta područja primjenom načela uklapanja u sliku prostora i stvaranja harmonične cjeline.

III. PRIMJEDBE NA ODREDBE ZA PROVOĐENJE
U odredbama za provođenje se mijenjaju odredbe u 7 članka PPPGŽ i to čl.56, 74, 78, 79, 118, 119 i 412 na način da se iza zareza dodaju odredbe koje ukupno imaju stotinjak riječi. Jedina bitna odredba odnosno dopuna je na kraju čl.412. kojom se određuju odredbe za provođenje odnosno lokacijski uvjeti koji to nisu. U ovoj objedinjenoj primjedbi, navodim primjedbe po pojedinim točkama koje se I. Izmjenama PPPGŽ dodaju na kraju sadašnjeg članka 412.

1. Lokacija zahvata u prostoru
- lokacija i obuhvat zahvata označeni su na grafičkom prilogu u nastavku
- planirani zahvat je izdvojeno građevinsko područje izvan naselja sportske namjene namijenjeno smještaju građevine kombiniranog golfskog igrališta (utvrđenog u članku 78. Plana)
- kombinirano golfsko igralište je složena građevina koja se gradi na jednoj građevnoj čestici kao jedinstvena cjelina međusobno funkcionalno i tehnološki povezanih građevina, sukladna odredbama članka 51. Plana.

Sukladno Zakonu o prostornom uređenju i Pravilniku grafički prilozi se prikazuju kao kartografski prikazi koji se izrađuju na službenim državnim kartama i posebnim geodetskim podlogama, koje se izrađuju u skladu s propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Lokacija i zahvat su prikazani kao simbolička slika, bez mjerila, neutvrđenog i neodgovarajućeg formata. Na slici, a ne kartografskom prikazu, nisu prikazani kartograski standardi kako ih određuje Pravilnik.
1) Kartografski prikazi koji određuju korištenje i namjenu prostora/površina izrađuju se s graničnom crtom u crnoj boji - nema
2) uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora/površina izrađuju se obojenim linijski rasteriranim površinama s graničnom crtom u odgovarajućoj punoj ili crtkanoj boji - nema
3) Kartografski prikazi koji određuju infrastrukturne sustave izrađuju se obojenim crtama u jednoj boji te primjenom znaka iste boje – nema

2. Oblik i veličina građevne čestice

- najveća dozvoljena površina kopnenog dijela građevne čestice iznosi 325 ha
- građevna čestica je oblika prikladnog gradnji složene građevine kombiniranog golfskog igrališta u skladu s uvjetima ovog Plana.

Određivanje najveće dozvoljene površine je suprotna odredbama čl.49. Zakona o prostornom uređenju koja određuje maksimalnu veličinu golf igrališta. Određivanje građevinske čestice koja je jednaka obuhvatu plana, a u koju površinu je ušla i površina na kojoj je zabrana gradnje, suprotna je zakonu i samom PPPGŽ odnosno čl. 373. Odredba o jednistvenoj građevnoj čestici od 325 ha je suprotna odredbama čl.49. Zakona o prostorom uređnju koje odredbe predviđaju formiranje građevne čestice zgrada unutar obuhvata zahvata u prostoru.

3. Način i uvjeti priključenja građevne čestice na prometnu površinu i drugu infrastrukturu

a) Način i uvjeti priključenja građevne čestice kopnom
- građevna čestica mora imati neposredne priključke na javnu prometnu površinu te na javne sustave elektroničke komunikacijske infrastrukture, elektroopskrbe i vodoopskrbe uz uvjet prethodnih prilagodbi javnih infrastrukturnih sustava kojima će se osigurati zadovoljenje vršnog opterećenja na građevnoj čestici, ali i na cjelovitom širem otočnom području infrastrukturne opskrbe
- građevna čestica mora imati najmanje dva, međusobno odvojena, posredna pristupa na javnu cestu Osor - Punta Križa, preko dvosmjernih javnih cesta najmanje ukupne širine kolnika 5,5 m, a barem jedne najmanje 6 m
- građevna čestica priključuje se na javnu vodoopskrbu isključivo u svrhu zadovoljenja potreba za vodom za piće i sanitarne potrebe namijenjenom ljudskoj potrošnji te protupožarnoj zaštiti pojedinačnih zgrada na građevnoj čestici.
b) Način i uvjeti priključenja građevne čestice morem
- do građevne čestice može se ostvariti pristup morem izvedbom pristana na obali.
c) Način i uvjeti priključenja građevne čestice zrakom
- do građevne čestice može se ostvariti pristup zrakom izvedbom helidroma unutar građevne čestice.

Iako građevina mora imati neposredne priključke na prometnu površinu, planom to nije osigurano. Ovim Planom nisu određene/osigurane trase za minimalno dva priključka pa ne postoji zakonska izvjesnost odnosno pravna pretpostavka za gradnju planom predviđenih priključnih prometnica preko tuđih zamljišta (privatnih i/ili u vlasništvu RH). Uvjet za ishođenje bilo koje građevinske dozvole čl.110. Zakona o gradnji, jest dokazivanje mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine. Tvrdnja iz plana da lokalna, nerazvrstana cesta koja je planom određena kao županijska cesta omogućuje priključenje jest besmislica. Mogućnost priključenja građevne čestice je preko dva odvojena, posredna pristupa koji nisu osigurani ovim izmjenama plana.

Priključenje građevne čestice morem nije, za razliku od priključenja na javnu kopnenu prometnu površinu, zakonom nužno određen uvjet priključenja. To nije ni predmet Odluke o izradi I. Izmjena PPPGŽ. To jednostavno predstavlja pogodovanje naručitelju plana da za svoje potrebe eksploatira i zaštićenu uvalu Toveraščica. Ista primejdba se odnosi i na odredbu na priključenje građevniske čestice zrakom.

7. Smještaj građevina na građevnoj čestici

- sve zgrade, građevine i površine smještaju se u okviru građevne čestice na prostorno najprihvatljivijem mjestu u odnosu na topografiju, izbjegavanjem u najvećoj mogućoj mjeri izvedbe nasipa, usjeka i potpornih zidova te smještajem na dijelovima građevne čestice kojima je moguće pristupiti na najjednostavniji način bez zahtjeva za izvedbom dugih zavojitih pristupnih prometnica
- pri smještaju građevina treba izbjegavati područja lošijih geotehničkih značajki, a naročito:
- depresije i vrtače gdje glineni površinski sloj može imati veće rasprostiranje i debljinu
- lokacije speleoloških pojava.

Navedena odredba ne zadovoljava uvjete za neporednu provedbu jer nema određen niti jedan lokacijski uvjet. Uvjet za smještaj građevine se određuje kao najprihvatljivije mjesto, a ne postoji ni kartografsko prikazana lokacija građevine, pa niti "užeg područja".
Smještaj građevina kao lokacijski uvjet nije planski određen, što jest funkcija I smisao plana da unarijed odredi smještaj građevine u prostoru a ne da ostavi naručitelju plana da sam određuje smejštaj građevine na najprihvatljivijem mjestu u odnosu na topografiju, izbjegavanjem u najvećoj mogućoj mjeri izvedbe nasipa, usjeka i potpornih zidova te smještajem na dijelovima građevne čestice kojima je moguće pristupiti na najjednostavniji način bez zahtjeva za izvedbom dugih zavojitih pristupnih prometnica. Takva odredba zasigurno ne predstavlja lokacijski uvjet koji omogućava provedbu plana.

9. Uvjeti za oblikovanje građevina

- kod projektiranja osnovnih i pomoćnih građevina obvezno je uvažavati prostorne odnose te visine i gabarite građevina/zgrada mjerilom prilagoditi obilježjima prostora (voditi računa o siluetama i vizurama)
- sve zgrade i građevine trebaju oblikovanjem biti sukladne s ambijentalnim značajkama te uklopljene u prirodni krajolik.

Iako se radi o provedbenim odredbama uvjeti za oblikovanje su određeni općom frazom o sukladnosti s ambijentalnim značajkama bez ijedne odredbe o vrstama oblikovanja, tipovima fasada, otvorima na fasadama, odredbama o otvorima, oblikovanju krovova, nagibima krovova, arhitektonskim stilovima, elementima itd.

10. Nema visinskih lokcijskih uvjeta.

U cijelom planu pa ni u provedbenim odredbama, dakle odredbama prema kojima će se graditi i golf i zgrade ne postoji niti jedna određena visina, niti realtivna, niti apsolutna. Nema određene najviše dozvoljene visine građevine, najviše dozvoljene ukupne visine, najviše dozvoljene visine krovne konstrukcije, nema visine etaža. Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima, standardu elaborata i obveznih priloga prostornih planova u čl.20. određuje: Način korištenja i uređenja prostornih cjelina i građevnih čestica u prostornim planovima određuje se brojčanim prostornim pokazateljima a kao oobvezni pokazatelj navodi i visnu građevine koja se iskazuje kao najniža ili najniža i najviša ili obvezna visina u metrima, a mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja.