Primjedbe na URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA / UPU-13 / ČIKAT

Korisnička ocjena:  / 9
LošeNajbolje 

ČikatNeke od primjedbi na urbanistički plan uređenja predjela Čikat UPU-13 predanih u datom roku za predavanje.

 

Primjedba na URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA / UPU-13 / ČIKAT

1.

Ova je primjedba formalne naravi i odnosi se na dinamiku donošenja rečenog prostornoplanskog dokuemnta, koja nije obavljena sukladno važećim zakonskim rješenjima.

Naime, Zakonom o prostornom uređenju, s primjenom od 1.1.2014, u članku 202. određuje: "Odluka o izradi prostornog plana donesena na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12. i 55/12.) prestaje važiti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ako u tom roku nije objavljena javna rasprava, a izrada i donošenje prostornog plana započeta tom odlukom se obustavlja."

Članak 96. Zakona o prostornom planiranju određuje "Javna rasprava o prijedlogu prostornog plana lokalne razine objavljuje se u dnevnom tisku te na mrežnim stranicama Ministarstva i jedinice lokalne samouprave. Objava javne rasprave iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka sadrži mjesto, datum početka i trajanje javnog uvida u prijedlog prostornog plana, mjesto i datum jednog ili više javnih izlaganja, poziv zainteresiranim osobama za sudjelovanje u javnoj raspravi te rok u kojem se nositelju izrade dostavljaju pisana mišljenja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog prostornog plana, a objavljuje se najmanje osam dana prije početka javne rasprave. Sukladno članku 98. istog zakona "(1) Istodobno s objavom javne rasprave, prijedlog prostornog plana stavlja se na javni uvid na oglasnu ploču i mrežne stranice nositelja izrade prostornog plana i u informacijskom sustavu."

Objava o prijedlogu urbanističkog plana uređenja Čikat objavljena je na mrežnim stranicama Grada Malog Lošinja 15.2.2016. na sam dan početka javne rasprave, dakle nije objavljena 8 dana prije na sva tri načina koje Zakon propisuje (dnevni tisak, ministarstvo i lokalna samouprava).

Objavama javne rasprave na mrežnim stranicama Ministarstva te u dnevnom tisku nije objavljen i prijedlog rečenog prostornog plana.

Stoga, radi nepridržavanja propisane procedure određene člancima 96. i 98. Zakona o prostornom planiranju valja primijeniti odredbe članka 202. istog Zakone te obustaviti proces donošenja urbanističkog plana uređenja Čikat.

2.

Kao (jedna od) podloga za prijedlog urbanističkog plana uređenja Čikata navodi se masterplan turističkog razvoja Čikata. Primjedba se odnosi na potpunu netransparentnost i neinformiranost javnosti o tome dokumentu te proceduri u kojoj je dokument usvojen, ako jest. Prema službenim informacijama na mrežnim stranicama Grada Malog Lošinja, podloga za planiranje u prostoru, odnosno planiranje turističkih zona u uvali Čikat mogu biti jedino strateški dokumenti Grada, Program razvoja održivog turizma Grada Mali Lošinj te Plan ukupnog razvoja Grada Malog Lošinja s izmjenama i dopunama.

Suprotno izraženim stavovima lokalnog stanovništva, ugrađenim u Program razvoja održivog turizma Grada da povećanje hotelskih kapaciteta i gradnja novih hotelskih naselja nisu prioritet, da treba povećati zaštićena područja te da turizam ne smije biti monokultura, dozvoljeni zahvati u prostoru dodatno ugrožavaju zaštićenu park šumu Čikat.

3.

S obzirom na područje obuhvata UPU Čikat ukupne površine 94,89 ha, površina ostavljena za zelene površine – zaštićenu park šumu Čikat – od samo 4,61 ha prijeti uništenjem zaštićene park šume Čikat. Zelene površine trebaju ostati u većim površinama, treba dakle izmijeniti članak 4. i pripadajuće kartografske prikaze. Predložene namjene prostora u cijelosti degradiraju prostor, zatiru njegovu povijesnu, kulturnu i prirodnu vrijednost te ga u cijelosti stavljaju u funkciju stjecanja profita privatnog poduzetnika i oduzimaju mu njegovu dosadašnju komunalnu, zajedničku svrhu.

4.

Članak 6. koji određuje "Obalna crta određuje se i može se mijenjati sukladno odredbama Plana i posebnim propisima" treba biti preciznije definiran te odrediti gdje, koliko i pod kojim uvjetima se može mijenjati obalna crta -  u protivnom UPU dozvoljava proizvoljnu degradaciju prirodne obale.

5.

Članak 20. kojim se određuje gradnja i rekonstrukcija građevina na području kampa ne precizira veličinu tih građevina, te je stoga kao posljedicu ovog propusta moguće izgraditi velike građevine koje mogu degradirati prostor.

6.

Članak 21.(6) dozvoljava "Za potrebe zaštite privezišta od dominatnih valova moguća je postava valobrana, koji mogu biti i izvan akvatorija privezišta. Položaj, veličina i tip valobrana definirati će se kroz projektnu dokumentaciju." Ova je odredba toliko neodređena da omogućuje dodatno nasipavanje mora i promjenu obalne crte, što narušava krajobraz i nepovratno degradira prostor.

Ovim člankom koji omogućuje 170 vezova u dva privezišta opterećuje se pretjerano prostor, a na štetu domicilnog stanovništva, koje gubi privezište. Treba smanjiti broj priveza, odrediti broj priveza za domicilno stanovništvo te odrediti gabarite eventualnog valobrana.

7.

Članak 23. (3) koji određuje da su planirane intervencije među ostalima nasipavanja i gradnje obale, potpornih zidova, obalnih zidova i sunčališta, pristupi moru.... nije dovoljno prezizan i dozvoljava na području obale u cijelom obuhvatu intervencije koje nepopravljivo degradiraju obalu i ukupni prostor. Planom treba definirati područja i gabarite ovakvih intervencija te ih obrazložiti potrebama.

8.

Članak 24. (2) omogućuje građenje fiksnih objekata u svrhu rekreacije na površinama rekreacije u moru. Predlažem da se briše mogućnost građenja fiksnih objekata te ostavi samo postavljanje plutajućih objekata, u cilju zaštite krajobraza i obale.

9.

Članak 26.(1) omogućuje da se i na premalenoj površini zelenih površina mogu graditi, odnosno postavljati: - pješački i kolno-pješački putevi, pristupi građevinama i obali, rasvjeta, infrastrukturni vodovi, te ostale infrastrukturne građevine i oprema, nenatkriveni prostori za boravak na otvorenom (dozvoljene su pergole i tende) i dječja igrališta, urbana oprema i sprave za rekreaciju. Rečenicu "Moguća je gradnja građevina iz čl. 13." treba brisati.

10.

Članak 30. određuje da se, osim planiranih javnih prometnih površina, planom omogućuje gradnja internih prometnica unutar čestica i kazeta. Ovaj članak nije dovoljno precizan te omogućuje izgradnju razgranate mreže prometnica koje u potpunosti mijenjaju karakter i površinju zaštićene park šume. Treba definirati mrežu prometnica.

11.

Člankom 32. i pripadajućom kartom prometa pokazuju se ogromne površine za parking, koje degradiraju zaštićenu park šumu. Tabelom 6. (2) za dnevne je goste određeno (najmanje) 50 parkirnih mjesta, što zapravo znači da je domicilno stanovništvo urbanističkim planom uređenja isključeno iz mogućnosti da se parkira praktički na području cijelog obuhvata osim na jednom javnom parkingu.

12.

Odredba članka 34. kojom se zabranjuje sidrenje u akvatoriju uvale Čikat radi zaštite staništa morskih cvjetnica je samo deklaratorno, s obzirom na dozvoljeni broj vezova, mogućnost postavljanja i izgradnje plutajućih i fiksnih objekata za potrebe rekreacije i vezanja plovila za rekreaciju. Aktivnosti u uvali Čikat, broj vezova te objekata u moru treba smanjiti, odnosno regulirati na način da zabrana sidrenja ne bude besmislena u kontekstu zaštite ijedne žive vrste.

13.

Članak 37. (3) određuje da projekti javne rasvjete i vanjske rasvjete kampa trebaju biti izrađeni sukladno integralnom idejnom rješenju verificiranog od Grada Mali Lošinj. Dosadašnjom praksom Grad Mali Lošinj je pokazao visok stupanj arbitrarnosti prilikom odobravanja kako zahvata u prostoru tako i javne rasvjete na Čikatu, te stoga treba u urbanistički plan uređenja ugraditi pravila rasvjete na način da bude ekološka, usmjerena na dolje, bez osvjetljavanja mora.

14.

Članak 39 (5) određuje da je osim vode iz vodoopskrbne mreže moguće korištenje drugih izvora vode: - desalinizirane morske vode. Desalinizacija morske vode je zahvat koji uništava sav podmorski život uz obalu gdje se ova tehnologija primjenjuje, pa je suprotno ciljevima zaštite staništa morskih cvjetnica i očuvanja podmorskog svijeta. Umjesto da je proces prostornog planiranja išao od izračuna nosivnosti prostora, uključivši izvore pitke vode, avanturistički se planira veliki rast turističkih kapaciteta, a potom desalinizacija mora koja ugrožava podmorje. Desalinizaciju treba izbaciti kao mogućnost dobijanja vode za Čikat.

15.

Članak 41. prijedloga predviđa sustav odvodnje otpadnih voda na način da bude priključen na uređaj na Kijcu. S obzirom na planiranih 6000 kreveta na području obuhvata, što iznosi više od 1/3 korisnika sustava odvodnje na području Malog Lošinja, smatramo da je pritisak na Kijac, odnosno čistoću mora i kvalitetu života stanovnika na tom dijelu otoka prevelik. Otpadne vode Čikata odvoditi samostalnim sustavom odvodnje, odnosno nadogradnjom postojećeg s postojećim podmorskim ispustom.

16.

Članak 46. određuje: "Na području obuhvata nema zaštićenih kulturnih dobara. Povijesnu, ambijentalnu i oblikovnu vrijednost vila treba očuvati na način da se prilikom rekonstrukcije glavnih zgrada sklopova vile Bianca, Hortenzija, Karolina, Mirasol, Hygeia, Alhambra, Augusta, Adelma, Saborka i Zagreb koristi metoda faksimila; navedeno se ne odnosi na pomoćne i prateće zgrade, dozvoljeni su aneksi."

Pomoćne i prateće zgrade te dozvoljeni aneksi nemaju nikakvog prostornog ograničenja te ovu odredbu treba ukloniti ili barem precizno definirati gabarite i lokacije dozvoljenih aneksa, u cilju očuvanja ambijenta i povijesnog izgleda Čikata koji je najvrjedniji krajobraz Lošinja.

[Bojana Genov]