O utjecaju golf terena na ljude i okoliš

Korisnička ocjena:  / 8
LošeNajbolje 

golfPovodom zastoja u pregovorima izmedju Krčke biskupije i "Jadranke" o zemljištu na predjelu Matalda na Punti Križa gdje je najavljena gradnja golf-igrališta s pratećim objektima objavljujemo prilog posjetitelja ove stranice o rizicima za ljude i okoliš povezanim s njihovim održavanjem.

... Održavanje golf terena također može iscrpiti resurse svježe vode. U posljednjih nekoliko godina porasla je popularnost golf turizma te je naglo porastao i broj golf igrališta. Golf tereni zahtijevaju ogromnu količinu vode svaki dan, a kao i kod drugih slučajeva prekomjernog korištenja vode, to može dovesti do nestašice vode. Ako voda dolazi iz bunara, pretjerano ispumpavanje može izazvati prodore slane vode u podzemne vode. Golf naselja se sve više i češće nalaze u ili u blizini zaštićenih područja ili područja gdje su resursi ograničeni, pogoršavajući njihov utjecaj. 

"Tourism Concern" (britanska organizacija koja radi "sa zajednicama u destinacijskim zemljama s ciljem smanjenja socijalnih i ekoloških problema vezanih uz turizam") je izračunala da: "prosječno golf zemljište u tropskim zemljama poput Tajlanda treba godišnje oko 1500 kg kemijskih gnojiva, pesticida i herbicida te troši vode jednako kao 60.000 mještana ".

Osim iznimnih količina vode potrebne za navodnjavanje golf terena, problem je i utjecaj na krajolik, krčenje prirodne vegetacije i uništavanje staništa i hranilišta brojnim životinjama. Također postoji i veliki problem zbog korištenja velikih količina kemikalija koje se koriste da bi trava ostala zelena i bez korova, kao i protiv bolesti i nametnika. Korištenje umjetnih gnojiva i pesticida ne utječe samo samo na travu, već i na čovjeka i kompletni eko sustav. Oni se nakupljaju u zemljištu, te navodnjavanjem ili kišom dolaze u podzemne vode i time i do čovjeka. Pogođeni su i brojni insekti, gujavice i glodavci, te životinje koje se hrane njima. Dakle, golf tereni snažno utječu na eko sustav i mijenjaju ga bez ikakvih prethodno napravljenih analiza o posljedicama izmjene krajolika.

Da bi trava ostala zdrava koriste se sljedeći pesticidi: insekticidi (protiv insekata), rodenticidi (protiv glodavaca), herbicidi (protiv korova), fungicidi (protiv gljivica), akaricidi (protiv pauka i grinja). limacidi ili moluskicidi (protiv mekušaca). Prema Stockholmskoj konvenciji o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, 9 od 12 najopasnijih i postojanih organskih kemikalija su pesticidi. Opće poznata činjenica je da su pesticidi kancerogeni, neki djeluju kao hormonalni disruptori, neuro toksični su, urokuju smetnje u rastu i razvoju, dok su neki "samo" otrovni. Niti jedan ni je siguran za ljudsku uporabu.

The Daily Green prenosi studiju koja povezuje dijabetes s pesticidima. Pesticidi koji se obično koriste na terenima za golf su bili povezani s nevjerojatnim povećanjem rizika od dijabetesa od 250% za radnike koji primjenjuju pesticide. Ovo je jedna od najvećih studija te vrste, provedena od strane Nacionalnog instituta za zdravlje, na više od 30.000 ispitanika.

Kemikalija, trichlorfon, povezana je s 85% povećanjem rizika od dijabetesa kod povremenih korisnika, a čak 250% povećanje rizika za je primjećeno kod onih koji ga primjenjuju više od 10 puta. Od onih koji koriste kemikalije često, 8,5% je razvilo dijabetes, u odnosu na 3,5% onih koji ga nikada nisu koristili. Taj pesticid se koristi za uništavanje žohara, cvrčaka, stjenica, buha, muha i krpelja, a njegova glavna primjena je za terene poput golfa. Ovo nije jedino istraživanje, studije dokazuju i da korištenje bilo kojeg od pesticida više od 100 dana u životu povećava rizik od dijabetesa za 17%.