Primjedbe na marinu u Nerezinama

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

U više navrata je ukazivano na negativne posljedice izgradnje nautičke marine u Nerezinama u gabaritima predviđenim u projektu koji je obrađen u Studiji utjecaja na okoliš za izgradnju nautičke marine i komunalne vezove u Nerezinama. Primjedbe koje slijede dopuna su postojećim primjedbama . . .

• U PPU je predviđeno nasipavanje mora s sjeverne strane planirane nautičke marine što bi u konačnici trebalo rezultirati novom plažom. Nije jasno kako je moguće izgraditi plažu koja počinje s 0 m dubine mora u točki 1. (u priloženom izvadku iz PPU) te završava na dubini od 7,5 m u točki 2. Takvo planiranje dokazuje da papir sve trpi ali da u stvarnosti takve plaže predstavljaju vrlo komplicirane i skupe zahvate koji nemaju svoje opravdanje. Uz to u pozadini plaže po predviđenom projektu marine predviđena je manipulativna obala i parkiralište.
 
• Nekompatibilnost plaže i nautičke marine Uredbom o klasifikaciji voda (NN 15/81) obalno more je prema namjeni i stupnju čistoće svrstano u 4 vrste:
1. more za uzgoj školjkaša
2. more za kupanje i sportove na vodi
3. mora za ribarstvo
4. obalno more u zatvorenim lukama

Istom Uredbom more je na području Grada Malog Lošinja razvrstano u 2. kategoriju. U PPU na području planiranih novih plaža u Nerezinama more akvatorija nove marine neposredno graniči sa morem planiranog uređenog kupalište.

Smatramo da nije moguće da se stupnjevi čistoće mora 2. i 4. nalaze jedno do drugog jer je neminovno mješanje njihovih slojeva što znači degradaciju mora za kupanje na plaži koja bi trebala po planu postati glavna Nerezinska plaža. Planirana nova plaža R3 (11) nalazi se između dviju luka, glavne nerezinske luke i nove planirane nautičke marine što predstavlja veliku opasnost za kupače.

• Svjetlo žuta površina nasipanog mora na spomenutom mjestu (po legendi iz PPU) predstavlja građevno područje. Nije jasno što će se izgraditi na tom prostorum s obzirom na činjenicu da po važećim pozitivnim propisima RH nije dozvoljeno nasipavanje mora te istovremeno nije dozvoljena gradnja unutar pojasa od 70 m od mora. Očito je nasipavanje potrebno za potrebe nautičke marine, a žuta površina predstavlja prostor za infrastrukturne objekte.

• Po PPU do spomenutog platoa nije predviđena prilazna cesta što je i razumljivo s obzirom na nastojanje da se iz središta naselja izbaci kolni promet ali nikako nije razumljivo tko će i zašto izvršiti nasipavanje i s kojim opravdanjem.

• Na južnom kraju prostora predviđenog za nautičku luku nije predviđeno nasipavanje kao što je predviđeno u idejnom projektu marine. Da li to znači da nasipavanja neće ni biti ili je ono ipak moguće bez obzira što nije ucrtano.

• Gabariti planirane nautičke marine ucrtani u PPU jednaki su gabaritima takve marine iz dosadašnjeg «starog» prostornog plana gdje je bila predviđena nautička marina s 400 vezova. S obzirom da je po Studiji utjecaja na okoliš predviđeno 280 vezova zašto se ne smanje gabariti nautičke marine za 40% što odgovara omjeru potrebne površine za predviđenih 280. vezova.

• Grad Mali Lošinj u Odredbama za provođenje PPU, str. 368, članak 205, predlaže da se morski rezervat dupina proglasi zaštićenim krajolikom u moru, što je u koliziji sa već proglašenim posebnim rezervatom za dupine, od strane Ministarstva kulture u kolovozu 2006.

Na str. 366, članak 198, na kraju, piše da je već proglašen Rezervat, a nakon toga se predlaže zaštita manjeg stupnja. Budući da proglašenje rezervata dupina nije u ingerenciji Grada niti Županije PG proizlazi da ni Grad Mali Lošinj niti PGŽ ne mogu smanjiti stupanj zaštite rezervata.

• Gledajući s ekološkog aspekta gradnja marine predviđenih razmjera, locirane u kanalu širine 1 NM uzrokovala bi ekološku katastrofu s pogubnim utjecajem na rezidentnu skupinu dobrih dupina. Osim što bi povećani broj plovila ometao kretanje dupina, povećanjem broja plovila došlo bi do dodatnog zagađenja mora zbog otrovnih boja protiv algi kojima se premazuju podvodni dijelovi brodova. Metali cink, bakar i kositar ne razgrađuju se negu se talože na morskom dnu i ulaze u tkiva morskih organizama.