Rad kamenoloma "Brdo Kušć" nije moguć

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

PRIMJEDBA NA PRIJEDLOG DA SE KAMENOLOMU BRDO KUŠĆ (E1) OMOGUĆI  EKSPLOATACIJA MINERALNE SIROVINE: Kamenolomu “Brdo Kušć”  novim Prostornim planom Grada Malog Lošinja ne može se omogućiti eksploatacija tehničko-građevnog kamena jer to nije u skladu s Uredbom o zaštićenom obalnom pojasu, odnosno s Prostornim planom Primorsko-goranske županije kao obvezujućim planom višeg reda iz sljedećih razloga.

1. U potpunosti se nalazi UNUTAR 1000 METARA OD MORA protivno Uredbi o zaštićenom obalnom pojasu, NN 128/04, koja zabranjuje istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina u tom pojasu.

2. NIJE PREDVIĐEN PROSTORNIM PLANOM PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE. Naime, SN 12/05, čl. 72. iznimno dozvoljava istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina u svrhu gradnje na otocima samo na Krku, Rabu i Cresu, ali i to samo na područjima koja su udaljena od obalne crte više od 1000 m.

Navedeni članak kao jedan od kriterija za određivanje lokacije za istraživanje i iskorištavanje mineralne sirovine postavlja zahtjev da lokacija bude na sigurnoj udaljenosti od naselja, a predmetni kamenolom je neprimjereno lociran između naselja Ćunski i Artatore i od oba naselja udaljen oko 600 m. Uostalom, kamenolom vizualno degradira prostor jer je vidljiv i s prilazne ceste Malom Lošinju (D 100) i s pristupne ceste s aerodroma.

Odgovor državnog tajnika MZOPU od 22.08.2006. (klasa: 008-01/06-01/31, urbroj: 531-01-06-2) potvrđuje da se proces legalizacije predmetnog kamenoloma ne može pokrenuti dok se ne izvrši usklađenje Prostornog plana Grada Malog Lošinja s odredbama Uredbe o zaštićenom obalnom pojasu (NN 128/04).

Kamenolom nema verificiranu Studiju utjecaja na okoliš, lokacijsku dozvolu, rudarski projekt i koncesiju za eksploataciju tehničko-građevnog kamena, a sukladno iznesenome ne može niti pokrenuti postupak legalizacije.

Kamenolom ima zabranu izvođenja rudarskih radova od 15.11.2002. (Državni inspektorat, Područna jedinica Rijeka, rješenje: klasa UP/I-310-09/02-01/8, Urbroj: 556-11-02/03-02-4) jer je vršio eksploataciju tehničko-građevnog kamena bez rudarske koncesije. Bespravna eksploatacija mineralne sirovine na području Ćunski-Artatore na otoku Lošinju utvrđena je i 03. prosinca 2004. (Državni inspektorat, Odjel u području rudarstva – Rijeka, klasa 310-09/04-01/34, urbroj 556-11-02/03-04-3).

Kamenolom “Brdo Kušć” nema riješene imovinsko-pravne odnose za zemljišne čestice unutar eksploatacijskog polja (zbog neizvršavanja rješenja od 27.11.2001., klasa UP/I –321-10/01-01/15, urbroj 556-12-04-01-02, odnosno zbog bespravne eksploatacije čestica u vlasništvu države, katastarska kultura šuma, kamenolom je zapečaćen od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Odjel šumarske inspekcije u Rijeci).

Kamenolom “Brdo Kušć” u prijedlogu Prostornog plana Grada Malog Lošinja krivo se definira kao “postojeći” kamenolom jer radi se o postojećoj bespravnoj uzurpaciji prostora.

Konstatacija da se “eksploatacija mora dovršiti i devastirano područje sanirati” (čl. 131) je tautološka – kamenolom koji je legalno vršio eksploataciju mineralne sirovine prostor sanira tijekom eksploatacije temeljem rudarskom projekta jer mu je to zakonska obaveza. Međutim, da bi uopće mogao eksploatirati mora ishodovati rudarsku koncesiju, a kamenolom u Ćunskom je nema i s obzirom na ZOP i PP Primorsko-goranske županije, ne može je niti ishodovati.

Tvrdnja da se “eksploatacija mora završiti” je tendenciozna – eksploatacija se može vršiti i završiti ukoliko je u skladi sa važećim zakonima, a to ovdje nije slučaj. Objašnjenje da se na području za iskorištavanje mineralnih sirovina kamenoloma Brdo Kušć “omogućava eksploatacija tehničko-građevnog kamena prema rješenjima glavnog rudarskog projekta” (čl. 131) nije točna jer predmetni kamenolom ne posjeduje verificirani rudarski projekt - on u proceduri ishodovanja rudarske koncesije slijedi nakon Studije utjecaja na okoliš čiji se proces verifikacije ne može pokrenuti dok se Prostorni plan Grada Malog Lošinja ne uskladi sa ZOP-om, što znači i odredbom o zabrani eksploatacije mineralne sirovine unutar 1000 m od mora.

Uostalom, eksploatacija je moguća jedino na temelju ishodovane rudarske koncesije, a ne rudarskog projekta.

Preko puta kamenoloma nalazi se Ćunsko polje, zemljište 1. kategorije zaštite, koje se štiti od nenamjenskog korištenja. Činjenica je da se novi Prostorni plan deklarativno zalaže za revitalizaciju otoka i kroz poljoprivredu, što je u očiglednoj koliziji s namjerom da se kamenolomu u Ćunskom, usprkos svemu, omogući daljni rad. Tim više što je kamenolom Ćunski već Prostornim planom Cres-Lošinj (SN 8/91) uvršten među područja koja ugrožavaju čovjekov okoliš i prirodnu sredinu (čl.28), odnosno kao prostor koji je određen za sanciju (čl. 31).

Upitna je i planirana pozicija vodospreme za naselje Artatore koja se nalazi u neposrednoj blizini kamenoloma (karta 2, Infrastrukturni sustav – vodoopskrba, odvodnja i elektroopskrba, mj. 1:25 000).

I u samom prijedlogu novog Prostornog plana napominje se da se u organiziranju prostora treba pridržavati načela kompatibilnosti namjene u prostoru (2.2.2. Odabir prostorno razvojne structure, str. 158), o čemu ovdje ne može biti govora.

Potrebno je napomenuti da je kamenolom Ćunski već Prostornim planom Cres-Lošinj (SN 8/91) uvršten među područja koja ugrožavaju čovjekov okoliš i prirodnu sredinu (čl.28), odnosno kao prostor koji treba postupno zatvoriti (čl. 167).

Daljni rad predmetnog kamenoloma nije potreban niti u svrhu gradnje na otoku Lošinju budući da eksploatacijske rezerve tehničko-građevnog kamena na istražnom prostoru “Bojnak” na Cresu zadovoljavaju potrebe i otoka Cresa i otoka Lošinja za idućih 90-tak godina (Povjerenstvo za utvrđivanje rezervi mineralnih sirovina od dana 07.srpnja 2006., rješenje: klasa UP/I-310-01/06-03/93, urbroj 526-04-02-06-6).