Ženska strava

Korisnička ocjena:  / 7
LošeNajbolje 

wdayPovodom jučerašnjeg Međunarodnog dana žena popraćenog prosvjedima za prava, na položaj žena u republici Hrvatskoj koja ima institucionale mehanizme za uspostavu ravnopravnosti spolova, a koja "istovremeno tone u sve neskrivenije manifestacije patrijarhata", osvrnula se u medijima i Bojana Genov, koordinatorica Ženske mreže Hrvatske 

 

 

 S demokratskim vjetrovima sa Zapada, zapuhali su i odlučniji načini borbe za ostvarivanje prava žena, poboljšanja njezinog položaja u društvu i spolnu ravnopravnost, no i sam Zapad i danas dobrim dijelom muku muči s postizanjem tih ciljeva, a pogotovo toga nisu pošteđena balkanska, tradicionalizmom prožeta društva. Bojana Genov, aktivistkinja Ženske mreže Hrvatske, kaže da se danas po pitanju prava i položaja žena vidi "šizofrena poruka" u hrvatskom društvu.

"Koje je potpisalo sve međunarodno pravne dokumente, koje ima zakone koji jamče ravnopravnost spolova, koje ima institucionale mehanizme za uspostavu ravnopravnosti spolova i koje istovremeno tone u sve neskrivenije manifestacije patrijarhata. Položaj žena je nejednak na tržištu rada, ženama se oduzimaju reproduktivna prava, sve je manje žena zastupljeno u politici, raste jaz između ženskih i muških plaća i mirovina, a slika koja se servira ženi o njoj samoj je uvredljiva i represivna", kaže Genov.

Genov: Samo što ne dobijemo skrbnika
Takvo stanje, kaže, ilustriraju službeni podaci, a najbolja ilustracija je tretman u bolnicama i mogućnost da žene ostvare svoja reproduktivna prava te javna rasprava koja se vodi oko donošenja novog zakona u kojoj, navodi, samo što se ne ženi ne dodijeli skrbnik koji bi umjesto nje donosio odluke.

"Poznato je i opće mjesto da su žene, usprkos glorifikaciji materinstva i pričom o natalitetu i demografskoj politici, nepoželjna radna snaga i da realizacijom majčinstva prve dobijaju otkaze, a zadnje se zapošljavaju. Koji bi drugi podatak uopće mogao bolje pokazati neravnopravan položaj žena od onoga što im ugrožava egzistenciju".

Istovremeno, legislativa slijedi međunarodne pravne dokumente, no i tu primjećuje pad standarda.

"Hrvatska je imala, a danas više nema Nacionalnu politiku za ravnopravnost spolova. Posljednji takav dokument važio je od 2011. do 2015. godine. Nitko nije sačinio analizu primjene tog dokumenta, koliko je poznato Vlada nije zabrinuta što ga nema, nepoznato je postoje li aktivnosti za donošenje nove".

Na jednaki način tretirane su, kaže, preporuke Odbora CEDAW (Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena), koji traži da RH unaprijedi položaj žena, primjerice vezano za reproduktivno zdravlje, pitanja vezana uz pobačaj i slično.

Ekonomski razvoj i potlačenost žena
Kada se govori o uzrocima postojećeg stanja, Genov navodi da su žene 'proizvod' društva u kojemu žive.

"Vjeronauk u školama i sukladno tome stvoreno javno mnijenje u proteklih četvrt stoljeća kreirao je ženu koja je više okrenuta privatnoj sferi, koja je omeđena religijskim dogmama, onu kojoj se svećenici obraćaju kao 'štraci' i ubojici. Ne treba zanemariti niti ekonomski položaj žena koji žene drži u stalnom položaju egzistencijalne ugroženosti i nesigurnosti. Sustavno urušavanje radnih prava i nasigurnost zapošljavanja i zarade, moćan je generator pasivnosti ne samo žena nego općenito hrvatskih građana".

Pritom je specifičnost hrvatskog društva, kaže, moćna pozicija Katoličke crkve koja oblikuje stavove i ima jak propagandni aparat iza sebe, uključujući i javnu televiziju. "Slijedom tog moćnog položaja i priljubljenosti uz državu, sve državne politike reflektiraju crkvene stavove i dogme i posljedica je urušavanje prava žena".

Kad su u pitanju promjene, navodi da se jedino može čekati da žene masovno iskažu nezadovoljstvo i zatraže drugačije odnose jer u sadašnjem stanju čak i ekonomija prosperira na nebrizi o njihovom položaju.

"Ekonomski razvoj se i dešava na grbači žena i uz potlačenost žena, uz ženski ogroman neplaćeni rad, potplaćeni rad na tržištu rada, materinstvo ucijenjeno prijetnjom otkaza".

Siromaštvo i politička 'nevidljivost'
"Bez obzira na to što Hrvatska u pravilu potpisuje standarde zaštite ljudskih prava žena, to je samo deklaratorno i ravnopravnost spolova uopće nije relevantna politička tema", zaključuje Genov.

O zakonskim okvirima koji garantiraju prava žena u Hrvatskoj, BiH i Srbiji, a koji su na zavidnom nivou, a provedba, politika i društvo daleko ispod u napisu pod naslovom Drugarice sa Balkana odavno 'postale' žene na portalu Aljazeera Balkans.

 O položaju žena u Hrvatskoj, prema Indeksu ravnopravnosti spolova u EU-u s obzirom na posao, novac, obrazovanje, raspodjelu vremena, moć i zdravlje na samom začelju – na 24. mjestu od 28 zemalja, Bojana Genov je govorila i za Novosti:

Članice Ženske mreže Hrvatske među prvima su provele istraživanje u bolnicama gdje su se predstavljale kao trudnice koje traže pobačaj. Koordinatorica Ženske mreže Bojana Genov kaže da je riječ o jedinoj zdravstvenoj usluzi čija se cijena formira na slobodnom tržištu, od bolnice do bolnice, iako za to ne postoji niti jedan argument. Pitamo je za generalni komentar o položaju žena danas.
- Socijalna odnosno radna prava generator su svih drugih nejednakosti. Žene su egzistencijalno ucijenjene i upravo je to jedan od najsnažnijih generatora svake druge nejednakosti. Budući da su žene doživjele repatrijarhalizaciju upravo kroz povratak u kapitalizam, desila se strahovita retradicionalizacija. Iako su aktualnije teme reproduktivnih prava, nasilja i izostanka bilo kakve djelotvorne primjene Istanbulske konvencije, mislim da nikada ne smijemo zaboraviti na promjenu društvenih odnosa koja je ženu dramatičnim zamahom gurnula značajno unatrag - ističe Bojana Genov.
Dodaje da su se u Ženskoj mreži puno bavile radnim pravima žena, koja su sve lošija. Najgore je na lokalnoj razini, podsjeća Bojana Genov, posebno se to vidi u uslužnim djelatnostima, gdje radnice često nemaju slobodan dan, rade bez fiksnog radnog vremena i bez da se ikome imaju potužiti. Sretne su zapravo da uopće rade.
A podaci pokazuju da su žene u Hrvatskoj obrazovanije od muškaraca: tako su 2016./2017. od upisanih na fakultete žene činile 59 posto, studentica poslijediplomskog specijalističkog studija te je školske godine bilo 66,8 posto, doktorica znanosti u 2017. godini bilo je 55,4 posto i čak 60,4 posto magistra znanosti i sveučilišnih specijalistica. No što se zaposlenosti i plaća tiče, žene su u 2016. činile 48,1 posto svih zaposlenih, a njihova je prosječna bruto plaća iznosila 7.444 kune naspram 8.575 za muškarce. Udio veći od 78 posto žene su u 2016. godini imale u djelatnostima obrazovanja te zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, no zato je njihova prosječna bruto plaća u obrazovanju iznosila 7.417 kuna naprema 8.970 za muškarce, a u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 8.157, dok je za muškarce iznosila 11.328 kuna. U registru nezaposlenih najviše je pak žena od 25 do 29 i od 50 do 54 godine.
- Što se tiče plaća žena i muškaraca, vidljiv je sve veći jaz. Žene su vrlo nepoželjna radna snaga bez obzira na glorifikaciju materinstva, patetične priče o demografskoj obnovi itd. Žene su izrazito nepoželjna radna snaga baš zbog svoje sposobnosti materinstva. I to one koje su na vrhuncu fertilne dobi. Država bi morala poduzeti neke mjere da se to promijeni - kaže Bojana Genov.

Ostali osvrti o razmjerima neravnopravnosti na nekim područjima, od sudjelovanja žena u politici do plaća i zapošljavanja u napisu pod naslovom Ženska strava na portalu Novosti.