Privatizacija prava na sudjelovanje u planiranje prostora

Korisnička ocjena:  / 6
LošeNajbolje 

presudaInteres javnosti nije zadovoljen isključivo kroz mogućnost sudjelovanja u javnoj raspravi sukladno članku 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, već interes javnosti postoji kroz cijeli navedeni postupak, odlučila je u svome Rješenju Povjerenica za informiranje u predmetu žalbe na odbijanje pristupa informacijama i naložila Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije da u roku od osam dana tražiteljima dostavi tražene Programske osnove za planiranje zahvata golf igrališta na Mataldi 

U istome rješenju odbacila je zahtjev tražitelja za uvid u popratni dopis uz koji je stručna podloga dostavljena tvrtki Jadranka, jer – navodi se u rješenju - dopis ne postoji iz razloga što je stručnu podlogu Zavod dostavio putem svog ravnatelja osobno na sastanku s predsjednikom uprave Jadranke Šolićem. 

Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije izradila je u srpnju prošle godine navedeni dokument kao stručnu podlogu u procesu planiranja 1. Izmjena i dopuna Prostornog plana PGŽ, a na istovremeni zahtjev dvije stranke, Inicijative Čovjek po mjeri otoka i Arsena Mujagića, odbila je omogućiti pristup tom dokumentu.

Kao što je već pisano na ovim stranicama pod naslovom Skrivanje procesa planiranja prostora Zavod za prostorno uređenje PGŽ napravio je niz proceduralnih pogrešaka koje jasno upućuju ili na neznanje u primjeni zakona ili na spregu s interesima privatnog kapitala da javni prostor podredi i stavi u službu tog kapitala.

Teško je vjerovati da Zavod za prostorno uređenje ne poznaje ili ne zna interpretirati Zakon o pravu na pristup informacijama i da je to razlog da na zahtjev na pristup informacijama odgovara neobičnom i zakonu nepoznatom formom očitovanja, a ne zakonom predviđenim rješenjem. Još je teže vjerovati da je procedura primijenjena u ovom slučaju uobičajena te da na zahtjeve za pristup informacijama i inače odgovara ravnatelj ustanove munjevitom brzinom u roku od samo jednog dana.

Sve su ovo indicije da je projekt golf igrališta na Mataldi s investitorom dogovoren, favoriziran i štićen od ugroza potencijalno ljubopitljive i kritički raspoložene javnosti. „Vašem zahtjevu ne možemo udovoljiti jer se radi o radnom dokumentu u fazi izrade I. izmjena i dopuna Prostornog plana PGŽ te bi se mogao ugroziti proces izrade dokumenta prostornog uređenja", navodi se u odbijenici. Informirani građani - dakle - mogli bi ugroziti proces prostornog planiranja! Proces koji bi se trebao provoditi u interesu građana, koji predviđa različite oblike uključenosti građana i kojemu javna rasprava o prostornom planu treba biti tek završni, a ne početni korak sudjelovanja građana.

Test razmjernosti i javnog interesa
Na žalbu upućenu Povjerenici za informiranje Zavod dobija detaljnu uputu da je dužan izdati rješenje umjesto dostavljenog očitovanja te da treba provesti test razmjernosti i javnog interesa ako smatra da tražena informacija u cijelosti ili svojim dijelovima nije za javnost.

Što je test razmjernosti i javnog interesa? U članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana je obveza provođenja testa razmjernosti i javnog interesa kojim je tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. ovog Zakona te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Pravo na ograničenje informacije je definirano zakonom u točno određenim slučajevima kao što su npr osobni podaci, poslovna ili profesionalna tajna.

Osim što je zakon jasan i nedvosmislen, na web stranicama http://www.pristupinfo.hr objavljen je i niz uputa javnim tijelima kako provoditi Zakon o pravu na pristup informacijama. No usprkos tome Zavod za prostorno uređenje PGŽ oglušuje se na uputu povjerenice i ovaj put umjesto šturog očitovanja dostavlja strankama žaliteljima opširno rješenje o odbijanju pristupa informacijama s detaljnim opisom prostornog planiranja, a bez ijedne riječi o tome je li i s kojim argumentima je izvršio nalog o obavezi provođenja testa razmjernosti i javnog interesa. Zavod za prostorno uređenje PGŽ ovoga puta ustvrđuje da se radi o radnom i nezavršenom dokumentu te da bi stoga moglo doći do pogrešnog tumačenja sadržaja dokumenta i time (nečijim pogrešnim tumačenjem sadržaja dokumenta?!) ugroziti proces prostornog planiranja.

U međuvremenu je Inicijativa Čovjek po mjeri otoka uputila istovjetni zahtjev za pristup informaciji u Grad Mali Lošinj, čije su dvije osobe ključne za proces prostornog planiranja, ne samo po službenoj dužnosti nego i prema posebnoj odluci Gradskog vijeća, gradonačelnica Ana Kučić i (tadašnja) pročelnica za komunalni sustav Tanja Jović imenovane posebnim promatračicama i aktericama zaduženim za  komunikacije u procesu izmjena prostornog plana županije koje izmjene trebaju omogućiti realizaciju planiranih golf igrališta tvrtke Jadranka. Iz Grada je stigla informacija da Grad Mali Lošinj ne posjeduje traženi dokument, što znači da nitko nije dobio niti zatražio uvid u taj dokument, dokument koji je temelj za planiranje velikog i značajnog prostora za čije planiranje je Grad Mali Lošinj odgovoran i trebao bi biti barem zainteresiran nakon što je odgovornost prepustio Županiji.

Jednak nedostatak radoznalosti i inicijative pokazao je i Odbor Gradskog vijeća za prostorno planiranje (čija sam članica) koji ne održava sastanke, nema pravilnik, poslovnik niti išta slično što bi reguliralo pravila rada, a čiji predsjednik i članovi ne odgovaraju na upućene im dopise.

Planiranje prostora je javna stvar
Nakon svega opisanoga predmet dolazi ponovo pred Povjerenicu za informiranje, upućen opet paralelno od istih dvoje žalitelja. Povjerenica je prihvatila argumentaciju žalitelja koji su istaknuli da Zavod ne može usklađivati stavove i mišljenja s privatnim trgovačkim društvom, osporili da Programska osnova nije završeni dokument te prigovorili da nije proveden test razmjernosti i javnog interesa. Povjerenica navodi da sama činjenica što je dokument predan investitoru potvrđuje da se radi o završenom dokumentu. Isto tako činjenicu da je projekt golfa na Mataldi odlukom Županijske skupštine proglašen projektom od interesa za Primorsko-goransku županiju te da je najava projekta praćena nizom novinskih tekstova ističe kao dokaze tome da za navedeni projekt postoji interes javnosti.

Argumentaciju povjerenice vrijedi pročitati u cijelosti. Prostorno planiranje ne može biti poslovna niti ikakva druga vrst tajne i povlaštene aktivnosti: Planiranje prostora je res publica, javna stvar. U svjetlu ovog rješenja koje navodi da se interes javnosti za proces prostornog planiranja ne iscrpljuje samo javnom raspravom na kraju, već da interes javnosti postoji i treba biti zadovoljen kroz cijeli navedeni postupak, vrijedi citirati dio Smjernica za provedbu članka 11. -  savjetovanje s javnošću (http://www.pristupinfo.hr/pravni-okvir/) koje je dala Povjerenica za primjenu članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama.

„Nužno je jasno naznačiti razliku između uključivanja javnosti onako kako to propisuju posebni propisi – Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o prostornom uređenju, Zakon o održivom gospodarenju otpadom i provedbe članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama.

S obzirom da Zakon o pravu na pristup informacijama ne predviđa supsidijarnu primjenu odredbe članka 11. već upravo navodi da provedba savjetovanja s javnošću osim internetske može biti upotpunjena i drugim oblicima, odnos općeg režima savjetovanja prema Zakonu o pravu na pristup informacijama i posebnih režima valja tumačiti na način da se provedba savjetovanja (javne rasprave) prema posebnom propisu koja nije sukladna proceduri za savjetovanje s javnošću prema Zakonu o pravu na pristup informacijama u osnovnim elementima ne može smatrati ispunjenjem obveze prema Zakonu o pravu na pristup informacijama već se očekuje da se povrh posebnih procedura omogući i internetsko savjetovanje sukladno članku 11.

Pojednostavljeno, to znači da se uključivanje javnosti prema posebnim propisima, ako ono nije provedeno prema osnovnim elementima Zakona o pravu na pristup informacijama - u smislu načina provedbe, trajanja savjetovanja i objave izvješća o provedenom savjetovanju s razlozima zašto dio zaprimljenim priloga nije moguće uvažiti – ne može smatrati ispunjenom zakonskom obvezom onako kako je to propisano Zakonom o pravu na pristup informacijama. Stoga se preporuča da se prilikom provedbe javne rasprave ili drugih oblika savjetovanja prema posebnim propisima, također omogući internetsko savjetovanje sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama."

Narušeno povjerenje u Zavod za prostorno uređenje PGŽ
Ove smjernice jasno pokazuju da bi za strateške odluke, za one koje bitno zadiru u karakter i namjenu prostora (pa i preustroja gradske) valjalo upitati o tome i građane. Ove smjernice ukazuju na to da nije dovoljno organizirati hinjeno savjetovanje na kraju balade sa slabo posjećenim tribinama bez ključnih političkih aktera, a koje nitko nije lud dekorirati svojim beznačajnim i bezuspješnom prisutnošću niti je dovoljno na argumentirane primjedbe odgovarati jednom lakonskom i beskrajno bahatom rečenicom „Ne prihvaća se" bez i jedne riječi obrazloženja.

Uzmimo kao primjer posljednju Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o izradi ciljane izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Mali Lošinj (UPU 9) u kojoj se navodi da će se planom preispitati uvjeti smještaja i načina gradnje za tri točke. Jasno je da ovako sročenom odlukom koja ne znači baš ništa kao zmija noge skrivaju pravi sadržaj tih izmjena, koji je predočen članovima i članicama Odbora za prostorno planiranje u navrat nanos sazvanoj prezentaciji i koja valjda slijedom načina na koji je cilj te dopune formuliran treba do posljednjeg trenutka za građane ostati tajnom.

Grad Mali Lošinj, baš kao i Zavod za prostorno uređenje PGŽ trebali bi proaktivno objavljivati informacije i pozvati građane na savjetovanja u ovakvim pitanjima. Ovo su, jasno, samo smjernice. Možemo iz Grada Malog Lošinja opet i opet čuti da je sve po zakonu, ali poštovanje građana, demokratska kultura pa i samozadovoljstvo samoproglašenim statusom prvog od tisuću otoka zahtijevalo bi malo više truda u uvažavanja mišljenja građana nego što je trud u dva predizborna mjeseca.

Cijeli ovaj slučaj oko opravdavanja tajnosti procesa prostornog planiranja Punte Križa ostavlja značajno narušenim povjerenje javnosti prema Zavodu za prostorno uređenje PGŽ, koji je ustrajno branio privatiziranje prava na sudjelovanje u prostornom planiranju i odlučio se na uskratu informacija od javnog interesa kako ne bi ugrozio planove privatnog investitora kojemu na sastanku u četiri oka uručuje naručenu stručnu podlogu. Ostaje otvorenim pitanje povjerenja u instituciju koja bi trebala biti prvi i najvažniji jamac toga da će u procesu planiranja biti zadovoljen interes javnosti, gotovo po definiciji suprotstavljen interesu privatnog kapitala koji nastoji prostor isključiti iz opće upotrebe u interesu oplodnje svog kapitala.

Ova nas argumentacija također ponovo dovodi na pozornicu Punte Križa kao dijela mreže Natura 2000, kao područja na koji se odnosi Zakon o zaštiti okoliša i kao područja koje je svojim krajobraznim i ostalim vrijednostima ključni resurs ove zajednice. Zadovoljenje interesa javnosti nije samo pravo te javnosti nego i obaveza ove zajednice prilikom donošenja dalekosežne odluke o tome tko će, na koji način, pod kojim uvjetima i s kojim posljedicama raspolagati i upravljati ovim prostorom.

Zahtjev za pristup informacijama i odbijenica


Žalba protiv rješenja


Rješenje Povjerenice za informiranje