Mantra za pretvaranje laži u istinu

Korisnička ocjena:  / 22
LošeNajbolje 

matalda1Da je Lošinj prepoznat kao raj za ljubitelje prirode i zbog toga jedna od 20 top destinacija još je jedna potvrda da je prirodni i očuvani okoliš najvrjedniji gospodarski resurs zajednice. Zanimljivo je da je ovakvo vrednovanje pariškog Le Monde-a obnašateljica dužnosti gradonačelnika Ana Kučić u Novom listu komentirala kao pokazatelj „da smo na pravom putu" te da upravo strateško opredjeljenje za održivi razvoj rezultira ostvarenjem 2,2 milijuna noćenja godišnje.

Strateško opredjeljenje određuje koji je željeni cilj koji netko želi dostići. Strateško opredjeljenje ne znači baš ništa bez strateškog plana koji određuje kako će se do tog puta doći i bez sredstava predviđenim proračunom koji to treba omogućiti. „Zacrtali smo put odgovornog turizma kojim njegujemo našu prirodnu i kulturnu baštinu", reći će za Novi list gradonačelnica. Put, znači, postoji. 

Očigledno je svakome tko prati kretanja na Lošinju, a ne jednokratnim posjetom evidentira stanje, da Lošinj doživljava ubrzanu preobrazbu i urbanizaciju dosad netaknutih područja. Brojni u žurbi i dvojbenim procedurama usvajani prostorni planovi, a neki i u očitom sukobu sa zakonom, u neskladu su s usvojenim strateškim dokumentima grada, a atakiraju upravo na ono što je prepoznato kao najvrjedniji resurs: prirodna i kulturna baština. Dovoljno je spomenuti uvalu Čikat s do temeljem porušenim povijesnim vilama, za koje je, strateškom opredjeljenju usprkos, lokalna vlast ne samo propustila ishoditi zaštitu, nego je kumovala preobrazbi prostora upravo takozvanim prostornim planiranjem kojim je uklonila sve zapreke, svaki oprez, svako vrednovanje van onog sadržanog u poslovnom planu investitora. Dovoljno je spomenuti značajni krajobraz Punte Križa, s iskrčenim terenom za golf koji još nema nijednu dozvolu i ni jednu ozbiljnu studiju, ali ima sinergiju gradskih vlasti i idealnog investitora, strateškom opredjeljenju usprkos. Dovoljno je spomenuti zaštićenu park šumu Čikat u kojoj stabla padaju u korist kamp kućica i apartmanskih naselja, strateškom opredjeljenju usprkos. Sam proces prostornog planiranja, koji jedva kaska i stalno zaostaje sa stvarnim promjenama na terenu, pokazuje i dokazuje da je tvrdnja gradonačelnice o tome „da smo na pravom putu" samo mantra kojom gradska vlast već dvije godine pokušava laž pretvoriti u istinu, a stvarnost proglasiti rezultatom strateških opredjeljenja.

O prepoznatljivosti destinacije svjedoči trend unifikacije turističke ponude, najbolje sadržan u najavi da će od otoka Lošinja napraviti Mallorcu.

A najbolje o strateškom opredjeljenju za održivi razvoj i njegovanje prirodne baštine svjedoči upravo gradski proračun, iz kojih su vidljivi prioriteti lokalne politike. Ako zaštita okoliša nije skrivena u popriličnim i slabo informativnim stavkama proračuna na poziciji Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša pod kodnim nazivima ostale usluge (540.331,34 kn u izvješću o izvršenju proračuna za 2015. godinu) ili ostali nespomenuti rashodi poslovanja (236.514,62 kn), onda izgleda da je Grad Mali Lošinj investirao 50.000 kuna za program održivog razvoja Centra za istraživanje o moru i nešto malo manje od 150.000 dao građanima za poboljšanje energetske učinkovitosti. Svjetlosno zagađenje Čikata plaćeno je novcem poreznih obveznika, a održavanje i zaštita zaštićene park šume Čikat predmet je višegodišnje stalne kuknjave o nedostatku novca, kao da proračun Grada Malog Lošinja kreira netko drugi. Strateškom opredjeljenju usprkos, u proračunu 2015. godine utrošeno je samo 46.425,00 kuna za prosjeke i održavanje šuma (bit će više za prosjeke no za održavanje), što je u usporedbi s novcem utrošenim za održavanje zelenih površina – čak 2.143.665,51 kune – jasniji indikator strateškog opredjeljenja nego izjave lokalnih političara.

Istina, okoliš se osim djelatno, što odražava uloženi novac, može štititi i izostankom ikakvog činjenja u prirodi. Uz 2,2 milijuna ostvarenih noćenja godišnje ne može biti ni govora o dostatnosti nečinjenja. „Područje park-šume Čikat ugroženo je nizom turističkih sadržaja koji su neprimjereni namjeni park-šume sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode", ocjena je u Godišnjem programu zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja u Primorsko-goranskoj županiji u 2015. godini.

Da lokalna zajednica, uz 2,2 milijuna noćenja godišnje, uz pretežnu orijentaciju prema turizmu kao načinu privređivanja, a koji je jedna od najprljavijih ekonomskih grana, uz prostorne promjene na svakom kutku otoka, uz proračunske prihode kojim je okarakterizirana kao najbogatija u Hrvatskoj, u svom proračunu nema rashoda za zaštitu prirode, svjedoči o strateškom opredjeljenju koje nije održivo i koje Lošinj može još samo zakratko propagirati kao raj za ljubitelje prirode.