Cappelli: »Pozivam državu da nam prepusti vojne objekte«

Korisnička ocjena:  / 8
LošeNajbolje 

capeliIako se spominjao kao najizgledniji mogući kandidat za ministra turizma, jedan od onih koji je svojom stručnošću i 30-godišnjim predanim radom u turizmu pridonio razvoju otoka na čijem čelu je već treći mandat, on je svojim izborom ipak odlučio ostati na čelu Grada Malog Lošinja i dovršiti za počete projekte. S Garijem Cappellijem razgovarali smo o novoj Vladi, ministrima, a ponajviše o očekivanjima od svojih kolega iz vladajuće stranke, izvijestio je Novi list u otočnom prilogu za veljaču 2016 »

 

Zbog čega niste prihvatili ministarsku poziciju?
- Bila je velika čast što sam uopće predložen za tako visoku funkciju u turizmu. Zahvaljujem se svima koji su me predložili jer to je potvrda da je moj rad, ali i rad svih mojih sugrađana prepoznat kao pozitivan i kvalitetan pristup turizmu. 

No, na prošlim lokalnim izborima sugrađanima sam obećao da ću dovršiti započete projekte. Puno se investicija privelo kraju, uskoro očekujemo otvorenje Muzeja i trajni smještaj statue Apoksiomena na Lošinju. To je projekt koji se sistematizirano provodi još od 2007., kada je tadašnja Vlada donijela odluku o smještaju statue na Lošinju. Također, u tijeku su brojni projekti čija je priprema bila dugotrajna i tu prvenstveno mislim na produljenje aerodroma, ali i na stanogradnju na Rukaviću i u Creskoj ulici, parterno uređenje Suska, projekt Jadran, i jednostavno bih želio te projekte realizirati do kraja.

Što očekujete od Antona Klimana, ministra turizma? Vjerujete li da će nastaviti s provođenjem projekata koje ste predlagali kao predsjed nik HDZ-ovog Odbora za turizam, čiji je i on bio član?

Iskreno se nadam jer smo zajedničkim snagama u Odboru usvojili smjernice za razvoj turizma od 2016. do 2020. i vjerujem da će upravo one biti poticaj za investicije u turističke objekte. Dodatnu potvrdu da je on dobar izbor za ministra mi daje činjenica da je on dugogodišnji djelatnik u turizmu i da će zasigurno znati prepoznati probleme na terenu. Sjajno je da već pokrenuta priča o ukidanju paraifiskalnog nameta - energetskog certificiranja za vlasnike apartmana ili kuća za odmor.

S ciljem produljenja sezone, potrebno je razvijati nove i inovativne sadržaje turističke ponude, kao što su suvremeno opremljeni kongresni centri, zabavni parkovi, golf tereni, osmišljene tematske rute, biciklističke staze, festivali, povijesni i kulturni programi te slični sadržaji koji osobito veliki značaj imaju u izvansezonskom razdoblju. Poticanjem razvoja novih turističkih proizvoda moguće je povećati izvanpansionsku potrošnju i zaposlenost. Iako su se zadnjih godina počeli primjećivati pozitivni pomaci kod repozicioniranja turističkih agencija, potrebno je učiniti još korak dalje i turističke proizvode kvalitetno prodavati. Osmišljavanjem turističkih proizvoda cjelogodišnjeg karaktera, otvara se mogućnost za cjelogodišnji turizam.

Živim turizam
Mi na Lošinju imamo iskustvo da se u potpunosti prilagođavamo potrebama određenih skupina gostiju tako da smo orijentirani ili na obiteljski turizam, zdravstveni ili onaj prilagođen rekreaciji i opuštanju. Vrlo korektno prilazimo gostima, a kvalitetom njihov odmor činimo još ugodnijim. Zato se Lošinj može pohvaliti s 2,2 milijuna noćenja i brojnim višemilijunskim ulaganjima u komunalnu infrastrukturu i u podizanje kvalitete smještajnih kapaciteta. Samo napretkom u kvaliteti i razvoju, te partnerstvom svih turističkih subjeka ta, Lošinj se već godinama uspijeva pozicionirati kao otok vitalnosti. Za dobar destinacijski brand management potrebna je vlast koja razumije potrebe turizma, te stvara uvjete potrebne za podizanje kvalitete na viši nivo. Ja sam gradonačelnik koji cijeli svoj život živim turizam, nastojim donošenjem prostornih planova, realizacijom prometnih veza, komunalnom infrastrukturom te podizanjem životnog standarda, osigurati preduvjete potrebne turističkim subjektima za unaprjeđenje ponude i smještajnih kapaciteta. Zato mi bude žao kada vidim da razni vojni objekti zjape prazni umjesto da država prepozna njihovu vrijednost i stvori uvjete kojima će investitorima omogućiti njihovo stavljanje u funkciju.

Mali Lošinj često spominju kao pozitivan primjer destinacijskog menadžmenta. Što ste sve uložili da to bude tako?

- Prvi korak u destinacijskom brand managementu bilo je organiziranje brojnih radionica s lokalnim stanovništvom, u trajanju od nekoliko mjeseci. Na njima smo swot analizama i istovremenim ispitivanjem tržišta došli do konkretne vizije i smjera turističkog razvitka otoka. Odlučili smo Lošinj razvijati kao otok vitalnosti, te smo sve daljnje aktivnosti i projekte usmjerili u tom pravcu te još više pozornosti posvetili održivom razvoju, ekološkim projektima. Podizali smo kvalitetu smještajnih kapaciteta, unaprijedili prometnu povezanost te usvojili prostorno plansku dokumentaciju usaglašenu s vizijom razvitka. Izuzetno je važno da stanovnici destinacije vjeruju u viziju razvoja turizma, te da i oni žive na taj način. Također, nastavili smo kontinuirano i otvoreno komunicirati sa svim članicama turističke zajednice, od hotelijera i kampova do privatnih iznajmljivača, ugostitelja, trgovaca, proizvođača suvenira te ako se i pojavi neki problem, u vrlo kratkom roku ga rješavamo. Sinergija Turističke zajednice i Grada, partnera i stanovnika posebnost je Lošinja. Naš koncept suradnje daleko je poznat kao cilj turizma, odgovoran turizam u destinaciji zadovoljnih stanovnika kroz jačanje gospodarstva, očuvani okoliš, otvaranje novih radnih mjesta.

Mijenjati četiri zakona
Često spominjete kako je najveći problem prošle Vlade bila sporost administracije te općenito loše provođenje projekata koje su i sami nazvali strateškima?

- Istina, to tvrdim i danas. Kako bi se potaknule investicije u turističke objekte potrebno je ukloniti zakonske prepreke koje danas postoje te predložiti izmjene Zakona o turističkom zemljištu, Zakona o pomorskom dobru, Zakona o gradnji i Zakona o PDV-u. I na Lošinju su zbog navedenih problema zakočene brojne investicije. Primjerice, upravo zbog nerješavanja problema turističkog zemljišta, zakočene su investicije u kampu na Poljani, ali uvjeren sam i u kampovima i hotelima diljem Hrvatske. Koliko je sporost administracije utjecala na daljnje investicije na Lošinju govori podatak da je hotelska kuća Jadranka usporila daljnji investicijski ci klus i podizanje smještajnih objekata na 5 zvjezdica dok se ne riješi pitanje lošinjskog aerodroma. Nadam se da će država sada znati prepoznati vrijednost tog projekta.

Što smatrate trenutačno najvećim problemom hrvatskog turizma?

- Postoji nekoliko velikih problema poput niske kvalitete i nepovoljne naslijeđene strukture smještajnih kapaciteta. Naime, u Hrvatskoj dominira privatni smještaj (46%), dok hotelski u ukupno raspoloživim smještajnim kapacitetima sudjeluje s tek 12,5%: Istovremeno, u Hrvatskoj postoji veliki broj postelja u smještajnim kapacitetima koji su izvan funkcije (oko 2,5 tisuće) ili su u državnom vlasništvu i njima se upravlja na tržišno neodrživ način. Ovim putem pozivam državne institucije da županijama i gradovima prepuste napuštene vojne objekte jer ćemo ih mi znati staviti u funkciju turizma. Također, problem je i loša izvanpansionska ponuda, nedostatak aktivnosti u pojedinim destinacijama, te niski devizni prihodi od turizma. No, ono što bih istaknuo kao trenutno najveći problem hrvatskog turizma je kratka turistička sezona jer se gotovo 85% noćenja ostvaruje u razdoblju od svibnja do rujna. Povećanjem broja noćenja i unaprjeđenjem turističke ponude smanjit će se sezonalnost. Tu vidim prostora za razvoj posebnih oblika turizma, naročito zdravstvenog te za poticanje investicija u razvoj novih i inovativnih tu rističkih proizvoda.

Pionirski projekt
Svojedobno se govorilo o zatvaranju pojedinlh županijskih i lokalnih turističkih zajednica. Koji je vaš stav o tome?
Turističke zajednice danas ne mjere svoju učinkovitost, nemaju sustavnu edukaciju i provjeru znanja svojih direktora i ostalih djelatnika u izvrsnosti i praćenju turističkih trendova. Prema mom mišljenju potrebna je mjerljivost njihovih rezultata u širokom spektru elemenata, te usporedivost tih rezultata. Nakon takvog pristupa svima bi bilo jednostavnije i lakše donositi zaključke o budućnosti turističkih zajednica. Ukidanja ili spajanja bez analize nemaju smisla. Važno je izmjeriti i korisnost u Zajednici te štetu koja bi nastala njihovim eventualnim zatvaranjem i zasigurno bi imala multiplikativne učinke. Total quality managment je novi projekt Turističke zajednice Malog Lošinja kojim kreće u upravljanje kvalitetom u destinaciji u svim segmentima turizma. To je velik i inovativan projekt koji uključuje cijelu zajednicu i iskorak je u hrvatskom turizmu.

Ovaj cilj kvalitete u upravljanju destinacijom zahtjevan, dugoročan i Lošinj će biti jedan od prvih u provođenju.

Gdje vidite prilike za daljnji razvoj turizma?

Posebno je potrebno naglasiti mogućnost plasmana hrvatskog turističkog proizvoda na nova i udaljena tržišta čiji stanovnici imaju visoku kupovnu moć i razvijene navike putovanja, a trenutno su vrlo malo zastupljeni u našem ukupnom turističkom prometu. Treba ulagati i u podizanje kvalitete smještajnih kapaciteta i udjela hotela u ukupnom broju kapaciteta, u povećanje prosječnih dnevnih izdataka turista, u poticanje izvanpansionske potrošnje i ponude. Velike pozitivne pomake zasigumo bi donijelo i unaprjeđenje kataloga investicija i privlačenje stranih investitora.

Jedan od vidova decentralizacije je i definiranje visine boravišne pristojbe. Smatram kako bi država trebala definirati minimum i maksimum visine boravišne pristojbe, a da onda lokalne samouprave donose odluku o točnoj brojci. Npr. ukoliko država donese Odluku da je minimalni iznos boravišne pristojbe 1 euro, a maksimum 4, na Gradskom je vijeću da odredi točan iznos jer sami najbolje znaju prepoznati vrijednost svoje destinacije, a da i dalje ostanu konkurentni na tržištu.

Što očekujete od predstojeće turističke sezone?

Očekujem dobru turističku sezonu. No, bez obzira što postoje indikacije da dio gostiju koji je ranije ljetovao u zemljama u okružju trenutnih ratnih događanja, ove godine traži alternativne destinacije i Hrvatska se nameće kao jedna od najkonkurentnijih, moramo biti oprezni i ne osloniti se samo na to. Potrebno je da turistička privreda zajedno s Ministarstvom i HTZ-om učini sve kroz razne marketinške akcije i promocije da ovogodišnji rezultati budu zadovoljavajući.

AERODROM STOJI
0 problemu aerodroma sam već puno puta govorio, ali to je problem koji zaista koči daljnji razvoj lošinjskog turizma. Uskoro će dvije godine da je projekt proglašen jednim od pet strateških projekata Vlade RH, a i dalje se ništa nije poduzelo po pitanju izvlaštenja i procjene zemljišta, što je bilo na Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom.

OTVORENA VRATA NOVIH MINISTARA
U ministarstvima sjede mnogi vaši prijatelji i kolege s kojima već dugi niz godina surađujete. Kao čovjek na čelu jedne otočne sredine, kakvu suradnju očekujete s ministarstvima?

- Mislim da nije bitno to što su oni moji kolege, koliko to da sam uvjeren da će oni znati prepoznati i podržati prave projekte. U posIjednje četiri godine pripremili smo niz kvalitetnih projekata čija realizacija bi zasigurno unaprijedila kvalitetu života na Lošinju, međutim bilo je nemoguće doći do pojedinih ministarstva i uopće te projekte prezentirati, a da ne govorimo o tome da je do financijskih sredstava praktički bilo nemoguće doći. U ovih nekoliko tjedana koliko je aktualna Vlada, već sam pojedinim ministrima na sastancima prezentirao projekte, a za desalinizator na otoku Susku i dobio potvdu o sufinanciranju od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.

(Anja Tomović)