Sanjin Šolić: Pretvaramo Lošinj u top destinaciju, ali treba nam zračna luka i golf igralište

Korisnička ocjena:  / 4
LošeNajbolje 

golf-for-dummiesJadranka d.d. tvrtka je koja je imala sreće – najprije su radnici putem ESOP programa sami posjedovali dionice tvrtke kojima su samostalno upravljali, te postali jedan od rijetkih uspješnih primjera radničke participacije u Hrvatskoj, a onda su u privatizaciji jednoglasno izabrali partnera, Beta ulaganja, koji je odlučio promijeniti cijeli koncept destinacije i od Lošinja učiniti mjesto elitnog turizma – uloženo je već preko 100 milijuna eura, a nakon obnove uvale Čikat uslijedit će i proširenje Zračne luke te gradnja Eco golf resorta na Punta Križa na razini svjetskih golferskih turnira. O tome smo razgovarali sa Sanjinom Šolićem, predsjednikom Uprave Jadranke d.d., napisala je Tihana Tomčić za Novi list »

Jadranka je tvrtka koja je u velikom usponu: koja biste dosadašnja ulaganja ocijenili najvažnijima, i koje planove još imate?
– Zahtjevan investicijski ciklus obnavljanja hotela, podizanja kategorizacije na četiri i pet zvjezdica te repozicioniranja cijeloga Lošinja na turističkom tržištu započeo je 2007. U proteklih osam godina u Lošinj smo uložili više od 100 milijuna eura, a u sljedeće tri do četiri godine u planu je ulaganje vrijedno dodatnih 200 do 250 milijuna eura. Evo, u srpnju prošle godine otvoren je prvi lošinjski hotel s pet zvjezdica, 50 milijuna eura vrijedan Bellevue, čime je započeo investicijski ciklus u zoni Čikat, najluksuznijoj uvali na otoku Lošinju u kojoj se u prvoj fazi ulaže šest milijuna eura za uređenje šetnice, obale, plaža i okoliša. Nedavno je otvoren Vitality Hotel Punta u Velom Lošinju gdje je proširena Vitality zona, postojeći wellness te je izgrađen novi vanjski bazen, a u završnoj fazi je rekonstrukcija boutique hotela Alhambra vrijedna 20 milijuna eura i Vile Hortensije vrijedne 6 milijuna eura, obje također na razinu od pet zvjezdica, a otvorili smo i aquapark u kampu Čikat vrijedan 9 milijuna eura. U završnoj fazi projekta uređenja uvale Čikat trebao bi biti rekonstruiran još jedan objekt, hotel Helios, koji će na razini od pet zvjezdica nuditi holistički pristup i spa sadržaje, dok će se na mjestu sadašnjih bungalova graditi vile s bazenima. Sveukupno, ove godine ulaganja iznose oko 47 milijuna eura. U kasnijim fazama uvala Čikat obnovit će se do kraja i koncesionirati, ali glavna javna plaža će ostati van koncesije, bit će, kao i do sada, svima dostupna. Cilj nam je što manje narušavati prirodni izgled uvale i u potpunosti zaštiti borovu šumu.

Redom se radi o rekonstrukciji postojećih objekata?
– Tako je. Dio njih ostaje na razini četiri zvjezdice, poput hotela Aurora i Vespera, gdje nam već godinama dolaze vjerni gosti. Namjera nam je u budućnosti zaokružiti logične građevinske čestice oko naših objekata kako bi svi sadržaji koje nudimo gostima kvalitetom pratili naše hotele i njihovu ponudu.

Neki projekti su i kasnili – primjerice, novi aquapark?
– Ovih se dana otvorio prvi aquapark na Lošinju, ali i uopće na hrvatskim otocima. Radi se o 2.400 kvadrata vodenih površina s tri bazena podijeljenih na šest dubinskih cjelina te sunčalištima, pool barom i fitnesom. Radovi na ovom kompleksnom projektu koji će moći primiti čak 2.300 posjetitelja dnevno započeli su u siječnju, a zbog nekih tehničkih detalja odužili su se za koji dan u usporedbi s našim prvim planovima.

Financijski rizik

Što je s obnovom Zračne luke na Lošinju?
– Projekt proširenja zračne luke je uvršten među strateške projekte RH, i to među prvih pet, no unatoč tome još uvijek čekamo rješavanje dokumentacije potrebne za početak konkretnih poteza. Prvi korak je izmjena Zakona o zračnim lukama, jer u sadašnjem postoji niz nelogičnosti. Dok to čekamo osigurali smo sredstva za građenje aerodroma i većina privatnih vlasnika već je pristala na prodaju zemljišta. Ali sadašnji Zakon kaže da se zemljište za zračne luke može izvlastiti samo u korist RH, a ne privatnog vlasnika, jednako kao što država nema načina da nama kao investitoru ustupi svoj dio zemljišta, točnije oko 200 hektara. Zato očekujemo da država ustupi zemljište Gradu koji bi potom ušao u zajednički kapital i na taj način postao glavni partner i podrška Jadranki.

Kad bi se to trebalo dogoditi?
– Po najavama, ovih dana u Saboru.

Drugim riječima, Jadranka d.d. bit će i vlasnik javnog aerodroma?
– Ulaganje u aerodrom je ključni preduvjet da bi se ostvario naš koncept razvoja luksuznog turizma na Lošinju. Takva klijentela dolazi avionom i spremni smo nositi taj financijski rizik za druge multiplicirajuće efekte koji iz toga za nas i Lošinj u cjelini proizlaze, jer smo itekako svjesni da će aerodrom biti gubitaš. Pistu ćemo produžiti s 900 na 1.800 metara, i to je dovoljno za klasične putničke avione, airbuseve i sl.

Kad bi onda radovi počeli?
– S obzirom na to da se kasni s izmjenama zakona i dokumentacijom, očekujem nakon iduće sezone, 2016.

Koliko će to stajati vašu tvrtku?
– Oko 25 milijuna eura.

Razgovor s ekolozima

Još ambiciozniji projekt je gradnja eco golf resorta na Mataldi na Punta Križi.
– Tako je, na lokaciji Matalda predviđena je izgradnja eco golf resorta. Upravo projekt golf je ključan za iskorak i pozicioniranje na svjetskom turističkom tržištu, a na taj način će se pokrenuti i cjelogodišnje poslovanje ukupne destinacije Lošinj. Važno je da dizajn igrališta potpisuje slavni Ernie Els, svjetsko ime koje privlači velike igrače na destinacije na kojima se pojavljuje. Sada, na primjer, projektira golf terene za OI u Riu de Janeiru 2018. Mi bismo gradili dva championship terena sa po 18 rupa, što znači da bismo mogli ugostiti svjetske turnire. Trenutačno su u izradi ekološke studije i stručne podloge koje će ocijeniti opravdanost projekta, a nakon toga nas očekuje prikupljanje potrebne dokumentacije i početak realizacije projekta. U cijeli projekt je uključeno 30-ak dionika, sve zainteresirane strane, od Javne ustanove Priroda do Hrvatskog herpetološkog društva.

Preduvjet je izmjena Županijskog prostornog plana? No, on se mijenjao prošle godine?
– Za ovaj projekt imamo podršku Grada Lošinja i Primorsko-goranske županije, kao i Krčke biskupije. Uostalom, ŽPP je i ranije predviđao jedan golf teren na Cresu, ali u Ustrinama.

Zemljište je jedinstveno, radi se o imovini Crkve?
– Jest, ugovor je već potpisan, na 50 plus 50 godina, pri čemu je Krčka biskupija pristala da teren počnemo plaćati tek kad dobijemo građevinsku dozvolu i kad posao doista i započne.

Zašto mislite da bi se Matalda trebala razlikovati od Srđa, gdje se godinama blokira gradnja golfa?
– Očekivana su protivljenja ekologa, ali zato smo odmah sjeli s njima i jasno rekli: ok, razumijemo da ste protiv, ali pokušajmo razgovarati, želimo čuti koji su vaši zahtjevi i mi ćemo ih poštovati. Nema nikakvog razloga da se projekt ne ostvari. Naime, Matalda je idealna za golf, što su potvrdili i svi naši partneri u projektu. Što se Srđa tiče, ne bojimo se takvog scenarija, jer je ondje predviđen klasični real estate projekt, dakle objekti za prodaju, što ovdje nije slučaj. Gradili bismo hotelske objekte s oko sto soba i vile, isključivo za turističku smještajnu djelatnost. Zemljište nije naše, iznajmljeno je, dakle nitko se ne treba bojati nekretninskog mešetarenja. U planu je i gradnja manjeg helidroma, marine i sve prateće infrastrukture. Uvjereni smo da će to revitalizirati otok i otvoriti skoro sto novih stalnih radnih mjesta. Usporedio bih, recimo, Barbados koji je gotovo veličine Cresa, ima osam velikih golf terena i svjetski je brendiran po tome.

Tko su vam investicijski partneri za golf?
– To je također u cijelosti naš projekt, vrijedan, po sadašnjim procjenama, oko sto milijuna eura. Očekujemo gradnju 2017. godine.

Kako mislite riješiti neke osnovne probleme, poput vodoopskrbe, na jednom otoku kao što je Cres? Znamo koliko golf »pije« vode.
– Apsolutni je preduvjet ne narušiti Vransko jezero, niti opskrbu stanovništva. Ako bude potrebno, ulagat će se u pogone za desalinizaciju morske vode. To je skupo, ali ako je nužno, bit će dio projekta. No, predviđeno je i sedam-osam jezera, dakle ogromne akumulacije vode. Bit ćemo maksimalno štedljivi s vodom.

Raznolika ponuda

Što znači ideja o poslovanju tvrtke kao dijela lokalne zajednice, o čemu se često govori, koji su to primjeri i kakva je suradnja s lokalnim vlastima?
– Kao peta po veličini turistička kompanija u Hrvatskoj i najveći poslodavac na cresko-lošinjskom otočju, Jadranka ima izrazito velik utjecaj i odgovornost prema lokalnoj zajednici. Zbog toga su svi projekti izravno vezani uz lokalnu zajednicu. Tako je u sklopu investicijskog ciklusa u uvali Čikat započet i projekt uvođenja kanalizacije, investicija vrijedna tri milijuna kuna, koja će svim stanovnicima omogućiti spajanje na kanalizacijsku mrežu. U suradnji s Primorsko-goranskom županijom i Gradom planiramo podržati rekonstrukciju županijske ceste od Velog do Malog Lošinja, kao i izgradnju pješačke i biciklističke staze. Vrijednost cjelokupne investicije iznosit će 20 milijuna kuna. Kako bi doprinijeli proširenju turističke ponude, ali i podigli kvalitetu života svih stanovnika, Jadranka kontinuirano ulaže u razvoj zdravstva te smo samo 2014. u obnovu i opremanje Domova zdravlja na Lošinju i Cresu uložili 700.000 kuna, a planiramo sa Županijom dalje ulagati i u Lječilište Veli Lošinj. Također, u prosjeku godišnje izdvajamo 300.000 kuna za razvoj lokalnih kulturnih manifestacija i udruga te sportskih klubova Svi novi djelatnici primarno se zapošljavaju s područja Cresa i Lošinja, što dugoročno rješava problem nezaposlenosti na ovom području. Istovremeno, programima stipendiranja ulažemo u akademski razvoj lošinjskih učenika i studenata, dok im osiguravanjem stručne prakse otvaramo vrata u poslovni svijet. Posebno je zanimljiva suradnja s lokalnim proizvođačima. Hotelska kozmetika za tri naša hotela, Auroru, Vesperu i Puntu kreirana je ekskluzivno od strane aromaterapeutkinje Anamarije Pažin Morović i u svome sastavu ima eterična ulja autohtonog ljekovitog bilja Cresa i Lošinja. S druge strane, ribu za hotele nabavljamo izravno od domaćih, lošinjskih ribara koji love primarno na području Kvarnera, dok je s lokalnim poljoprivrednicima u pripremi širenje postojećeg uzgoja te razvoj organskog uzgoja povrća. Primjerice, i meso boškarina koje nudimo dolazi s Unija.

Vaša je ponuda okrenuta gostima koji si mogu priuštiti pet zvjezdica ili više – koliko će to promijeniti sliku Lošinja? Jesu li Rusi vaši glavni klijenti?
– Ne. Tradicionalno smo okrenuti bliskim tržištima poput Njemačke, Austrije, Italije, ali i naravno Skandinaviji, Britaniji i Rusiji. Ponuda branda Lošinj Hotel&Villas, pod kojim je šest hotela, vile i apartmani koji primaju više od 3.500 gostiju, kao i šest restorana, je zaista raznolika, ovisno o mogućnostima i preferencijama gostiju. Naime, uz uvalu Čikat koja nudi uslugu na razini pet zvjezdica, gostima su na raspolaganju wellness Hotel Aurora, Family Hotel Vespera i Vitality Hotel Punta koji su hoteli od četiri zvjezdice te su time cjenovno dostupniji od primjerice hotela Bellevue koji je više razine. Uz to, imamo i kampove čiji kapacitet je 8.000 gostiju. Uvala Čikat je zona na razini pet zvjezdica koja je svojom specifičnom ponudom na raspolaganju gostima koji svoj odmor vide kao spoj luksuza i vrhunske usluge. Takva ponuda svakako mijenja sliku Lošinja i pretvara je u top destinaciju, no kako bi se zaokružila cijela priča potreban je i sadržaj, poput primjerice golf igrališta, ali i rješavanje problema dostupnosti destinacije, što je vrlo važan kriterij prilikom odabira odredišta kod takve klijentele i zbog čega je proširenje zračne luke ključan projekt. Drago nam je da se razvija projekt Apoksiomena kao svjetskog brenda za Lošinj, odlično surađujemo s Gradom Malim Lošinjem i mislim da doista zajedno jako puno radimo za zajednicu u kojoj djelujemo.

Jadranka će uvijek ostati lošinjska
Vi ste u tvrtki cijeli radni vijek?
– Tako je, otkako sam završio fakultet u Zagrebu krajem 80-ih vratio sam se na otok, a u Upravi sam već 15 godina. Kao pravi Lošinjanin, sretan sam jer svojim dugogodišnjim iskustvom i znanjem, zajedno s cijelim timom Jadranke, mogu doprinositi napretku kompanije i cijeloga otoka. Svi projekti i planovi koje razvijamo i sve što radimo u službi je razvoja otoka i upravo zbog toga građani Lošinja oduvijek su bili i ostat će na prvom mjestu, kao što će i Jadranka uvijek ostati lošinjska kompanija.

Vlasnici daju punu podršku provedbi investicijskog plana
Spominjete ogromna ulaganja, milijunske svote. Koliko znamo, većinski vlasnik tvrtke su Beta ulaganja, čiji je osnivač u Hrvatskoj ruska tvrtka Promsvyaz – možete li objasniti vlasničku strukturu tvrtke, imaju li zaposlenici još koji udio i koliki, i kakav je background ruskih partnera?
– Početkom 2014. vlasnik 89,14 posto Jadranke d.d. postala je zagrebačka tvrtka Beta Ulaganja, u vlasništvu UK Prosmvyaza, društva za upravljanje investicijskim fondovima iz Ruske Federacije, koje uz nekoliko zatvorenih i otvorenih investicijskih fondova upravlja i jednim od vodećih mirovinskih fondova u toj zemlji. Novi vlasnici dali su punu podršku provedbi investicijskog plana Jadranke, jer želimo zajednički preobraziti Lošinj u vodeću destinaciju vitalnosti i luksuza, a pritom očuvati jedinstvenu prirodu i okoliš otoka. Uvijek ističem da je Jadranka ranije bila u rukama samih radnika, bila je izuzetno rijedak pozitivan primjer programa ESOP i EBRD-a, a odluka o prodaji bila je jedinstvena.
Novi list 13. srpnja 2015. » Sanjin Šolić: Pretvaramo Lošinj u top destinaciju, ali treba nam zračna luka i golf igralište