Uz opciju PROTIV na referendumu poražen i mit o utjecaju Katoličke crkve

Korisnička ocjena:  / 6
LošeNajbolje 

grafthNa referendumsko pitanje o tome treba li dodati u Ustav odredbu po kojemu je brak zajednica muškarca i žene birači su odgovorili potvrdno. U RH 65,77%, u Malom Lošinju 56,35% od onih koji su izašli na birališta. Izrečeno je mnogo o tome što su posljedice ovog referenduma, pravne, političke i simboličke. Bilo je i puno predreferendumske matematike, od toga da su jedan plus jedan dva, dvoje, u gay slučajevima i nula. Matematikom su se bavili matematičari i biskupi, dok su građani uglavnom zbrajali i zdvajali nad 50 milijuna kuna.

Postavljeno je i pitanje je li ovom odredbom zadan konačni udarac Hrvatskoj kao sekularnoj državi, kako je ona definirana u Ustavu. Koliko je snažan utjecaj katoličke Crkve na građane u Hrvatskoj? Uz malu pomoć matematike mislim da je lako dokazati da na ovom referendumu nije poražena samo opcija PROTIV, nego da je bjelodano kako je hrvatsko katoličko stado odlučilo se u velikoj mjeri oglušiti na upute svojih duhovnih pastira.

U Hrvatskoj se čak 86,28% građana izjašnjavaju katolicima. Biskupi i svećenici sustavno su i jasno pozivali vjernike da izađu na referendum. Na referendum je izašlo samo 37,85%, dok je velika većina od 62,15% ostala kod kuće ne dijeleći uvjerenje svojih svećenika da je referendumsko pitanje za njih bitno ni važno. Ali to nije sve. Ako se tome pribroji postotak od 12,72% od ukupnog broja glasača koji su na referendumskim listićima zaokružili protiv, dobivamo 74,87% ukupnog biračkog tijela koje nije poslušalo svoje duhovne vođe i njihove eksplicitne upute. U Malom Lošinju taj je postotak nešto veći, pa kad uz 61,63% apstinenata pribrojimo 16,44% ukupnog biračkog tijela koji su se izjasnili protiv, dobivamo 78,07% Lošinjana koji su pokazali neposluh prema uputama svojih pastira. Ma kakvi bili referendumski rezultati, ova nepobitna matematika ostavlja veoma malo Crkvi poslušnih ovčica koji su proizveli ustavnu promjenu.

graf

Nije to prvi slučaj takvog neposluha. Usprkos tome što je crkvena hijerarhija neskriveno navijala za Milana Bandića na posljednjim predsjedničkim izborima, samo 14,83% birača poslušali su odabir svećenika.

Ima primjera još dalje u prošlosti. Stavovi Katoličke crkve o pobačaju vidljivi su iz brojnih dokumenata koji naglašavaju promicanje vrijednosti života i primat institucije obitelji kao temelja društva. Drugi vatikanski koncil strogo je osudio pobačaj kao užasan zločin, a kazna za pobačaj, prema Zakoniku kanonskog prava, automatsko je izopćenje. Papa Ivan Pavao II. opisuje ga kao «teški moralni nered, jer sadrži ubojstvo nedužnog ljudskog bića, jer je protivan Zakonu Božjem, napisanom u srcu svakog čovjeka, razumom prepoznatljiv i od Crkve proglašen.». U radu Gorana Goldbergera «Revitalizacija religije i stavovi prema pobačaju» navode se rezultati istraživanja po kojem čak 61,9% ispitanika smatra da žena treba sama odlučivati o pobačaju, 46% ispitanika smatra da pobačaj uopće ne treba regulirati zakonom, prema 30% onih koji smatraju da ga treba zabraniti.

Svi nam ovi pokazatelji, zaključno sa jučerašnjim referendumskim podacima, pokazuju da građani, bez obzira na svoje pripadanje određenoj vjerskoj grupaciji, ne prihvaćaju listu prioriteta Crkve, nego svoje vlastite prioritete.

Gotovo je sigurno da ćemo u sasvim doglednoj budućnosti imati prilike prisustvovati daljoj provjeri sukladnosti prioriteta građana Republike Hrvatske s (političkim) prioritetima Crkve.