Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Porez na nekretnine iz perspektive jedne otočanke

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

 

porez-nekretninePrema podacima iz prezentacije prijedloga poreza na nekretnine od 22. 11. 2012. više toga nije jasno. Počnimo od samog pojma "nekretnine" koji prema definiciji obuhvaća "zemljišta" (poljoprivredna, građevinska, uređena / neuređena, izgrađena / neizgrađena) i "građevine" (stambene / poslovne zgrade ili njihove dijelove, kuće za odmor, garaže, grobnice, ceste, mostove i sl.). Prijedlogom zakona pod nekretninom se očito podrazumijevaju uglavnom stambene/poslovne zgrade i kuće za odmor, dok se ostalo tek djelomično spominje kod prilično kaotičnog popisa nekretnina koje su "po tipu" oslobođene poreza (javna dobra, kulturna dobra, športski objekti, objekti vatrogasne službe, vjerski objekti, zemljišta zračne luke, zemljišta spomen područja, zemljišta nacionalnih parkova itd.).

Kao glavni cilj uvođenja poreza navodi se smanjenje poreznog opterećenja cijene rada, što nigdje nije vidljivo, osim u dijelu koji govori o budućem (kada?) ukidanju prireza, kojeg nemaju svi gradovi i općine u Hrvatskoj, pogotovo na otocima. Od onih koji imaju prirez, najveći je u Zagrebu - 18% i Dubrovniku - 15%, čiji će građani najviše profitirati njegovim ukidanjem. Umjesto na "odterećenja cijene rada" sve upućuje na to da je porez smišljen kako bi lokalna samouprava iz njega (bez pomoći države koja sada prosječno iznosi 15% lokalnih proračuna) financirala svoje lokalne potrebe (pa se navodi "lokalni porez = lokalna škola"). Time se lokalnu samoupravu unaprijed motivira na ubiranje što većeg poreza na nekretnine na svojem području.

Zanimljiva su i načela kojima se vodi uvođenje novog poreza: pravednost (plaćanje prema vrijednosti) i mogućnost plaćanja (odraz ekonomske snage i sposobnosti plaćanja), što znači da će svako ulaganje u nekretninu (tj. u povećanje vrijedosti npr. ugradnjom termoizolacije) biti kažnjeno većim porezom i da su svi koji imaju stan/kuću platežno sposobni, što je apsurdno. Nekretninom se nešto može "platiti" tek kada se ona proda. Ili jednostavnije rečeno: "imaš kuću / stan - nisi socijalni slučaj" (što navodi na zločestu pomisao da siromašni trebaju prodati to što imaju i tako zaslužiti status socijalnog slučaja).

Dalje u prezentaciji stvari postaju još nejasnije pa ispada da će porez plaćati "stvarni korisnik" (što god to značilo) za "izgrađene ili neizgrađene nekretnine prema stvarnom stanju – osim nekretnina izvan granica građevinskog područja" (plaćat će i oni koji su legalno počeli graditi i nemaju novca za dovršenje započetog, a oni koji su nelegalno gradili izvan građevinskog područja neće plaćati ništa!).

Temelj oporezivanja bit će "fiskalna vrijednost" nekretnine, tj. njena tržišna vrijednost u trenutku "masovne procjene" (što je to?) i upisa u "fiskalni katastar" (do kraja ožujka 2013.) i ta vrijednost neće se mijenjati idućih 5 godina. U praksi to znači da će se aktualna prenapuhana tržišna vrijednost nekretnina zacementirati u visokim poreznim osnovicama za novi porez na dugih 5 godina, bez obzira što bi se cijene nekretnina mogle u međuvremenu drastično smanjiti.

O visini poreznih olakšica za "trajno" i "povremeno stanovanje", kao i o poreznom oslobođenju "po socijalnim programima" trebala bi odlučivati lokalna samouprava, što znači da će se aktualni gradski oci u godini lokalnih (re)izbora naći u situaciji da na duži rok (ne navodi se koliko dug) odrede koga će više ili manje oporezovati (stalno stanovništvo ili "vikendaše" i privatne iznajmljivače"), a koga osloboditi poreza (invalide, umirovljenike, nezaposlene i/ili branitelje).

Ovdje se otvara pitanje koliko je prijavljeno "prebivalište" vjerodostojno kao dokaz da nekretnina služi vlasniku za trajno stanovanje, kada se zna koliko je malverzacija bilo (i još uvijek ih ima) s fiktivnim prebivalištima bilo zbog izbjegavanja plaćanja poreza ili zbog nelegalnog korištenja povlastica. Da stvar bude gora, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu građana koji bi trebao strože i jasnije regulirati ovo područje još uvijek je u fazi prijedloga.

Diskutabilna je i podjela, tj. stupnjevanje olakšica s obzirom na djelatnosti koje se odvijaju u nekretnini. Porez će se plaćati i za nekretnine u kojima se odvija zdravstvena skrb i obrazovanje, kao da se ne radi o javnom dobru (ili se ovdje misli samo na privatne klinike i škole). Zašto je ugostiteljstvo u povoljnijem položaju od trgovine? Zašto je trgovina u povoljnijem položaju od svih ostalih djelatnosti? Koje će olakšice imati prostori u kojima se odvija mješovita djelatnost, na pr. tako česti proizvodno-trgovački obrt? Visokih 80% ili dvostruko manjih 40%? Zašto je za poslovne nekretnine u zakupu određeno baš 60% olakšica i kako to stimulira poduzetnike da budu vlasnicima svojih poslovnih prostora i ulažu u njih?

Prema prezentaciji zakona sve državne razine bit će obveznici poreza na nekretnine – od općina i gradova, preko županija do Republike Hrvatske. Tko će i kako procijeniti nekretnine u njihovom vlasništvu, ako je javna tajna da ne postoji niti običan popis svih državnih nekretnina. Porez na nekretnine u vlasništvu gradova i općina ići će u državni proračun, država će valjda sama sebi plaćati porez, ali kome će ići porez od nekretnina u vlasništvu županija nigdje nije navedeno! Možda ih se ima namjeru ukinuti do donošenja zakona... Što, u konačnici, uvođenje ovog zakona znači za nas otočane?

TKO SU STVARNI KORISNICI OTOČKIH NEKRETNINA? Situacija s upisom vlasništva nad nekretninama među najgorima je upravo na otocima, ne samo zbog slabe ekipiranosti otočkih podružnica stručnim kadrom, već ponajprije iz povijesnih, naslijeđenih razloga - masovnog iseljavanja otočkog stanovništva, nacionalizacije i denacionalizacije, tj. privatizacije. Dio nekretnina je već desetljećima pod sudskim sporovima zbog povrata prvobitnim vlasnicima, najčešće Crkvi ili nasljednicima iseljenika i još uvijek im se ne zna pravi vlasnik. Dio otočkih nekretnina su ruševine čijim se vlasnicima izgubio svaki trag. Pitanje je kome će biti adresirani računi za poreze na te nekretnine.

PO KOJOJ VRIJEDNOSTI I KAKO ĆE SE OPOREZIVATI OTOČNE NEKRETNINE? Činjenica je da je cijena nekretnina na otocima daleko veća no na kopnu – realno zbog povećanih troškova gradnje i održavanja te špekulativno, zbog moguće zarade od turizma. A upravo zbog bavljenja turizmom otočani su već desetljećima prisiljeni veći dio zarade od turizma ponovno ulagati u svoju nekretninu, jer turistički standardi su sve viši i viši i tko ih ne prati, stagnira ili propada. Oni ekološki osvješteniji uložili su nemala sredstva u termoizolaciju, nova eko-krovišta, solarne panele i sl. davno prije no što je država o tome uopće počela razmišljati. A to utječe na veću vrijednost nekretnine te time i na veći porez. Isto se više-manje odnosi i na nekretnine u kojima se odvija neka djelatnost, kao i na nekretnine u vlasništvu lokalne samouprave. Dakle, otočka nekretnina je već u startu skuplja/vrijednija od one na kopnu, pa će otočani morati plaćati i veći porez na nju.

No to nije jedini problem. Tipična (starija) otočka kuća ima više vlasnika, od kojih je dio njih u inozemstvu (tj. njihovi brojni nasljednici), pa je dio kuće obnovljen, a dio nije. Kako procijeniti vrijednost te nekretnine? Tipična (novija) otočka kuća često se istovremeno koristi i za stanovanje i za privatno iznajmljivanje. Koja će se stopa poreske olakšice koristiti kod takve nekretnine – ona za trajno ili za privremeno stanovanje?

U mnogim "kućama za odmor" njihovi vlasnici su (lažno) prijavili prebivalište kako ne bi morali plaćati porez na vikendice. Tko će tome i kako stati na kraj? Izvan građevinskih područja, u skrivenim uvalama, na osami i dobro sakriveno od očiju građevinskih inspekcija postoji čitav niz bespravno izgrađenih "kuća za odmor" (često i za nelegalno iznajmljivanje "rodbini i prijateljima" ili čak za nelegalnu ugostiteljsku djelatnost) više-manje nepoznatih nam vlasnika. Kako će se i od kada ako ih se ne "otkrije" do kraja ožujka 2013. naplaćivati porez na ove nekretnine?

Poveći broj otočkih nekretnina u vlasništvu države / županije / grada / općine u lošem je stanju ili se ne koristi (na pr. bivše vojarne, još neprivatizirani turistički kompleksi, napuštene škole). Dio njih se i do sada nudio na prodaju – no nitko ih ne želi kupiti. Hoće li se prodavati u bescijenje samo da se na njih ne bi plaćao porez? Kome će se prodati i s kojom (pre)namjenom?

TKO ĆE ODREDITI VRIJEDNOST (OTOČKIH) NEKRETNINA? Prema najavama to bi trebale zajedno odraditi Državna geodetska uprava i jedinice lokalne samouprave na način da do kraja ožujka 2013. Poreznoj upravi dostave sve podatke (OIB korisnika, tip nekretnine, površina, namjena, pripadnost katastarskoj općini, čestici i kućnom broju) o svim nekretninama, legalnim i nelegalnim, na svom području. U svega nekoliko zimskih mjeseci geodeti bi trebali stići naći i obraditi sve nekretnine na hrvatskim otocima! Čak i ako ih vrijeme posluži, pa lokalne brodske veze budu redovito plovile, to je praktički – nemoguće. Ostaje im da izvuku podatke koje imaju te ih, bez provjere na terenu, jednostavno proglase važećima i predaju Poreznoj upravi, koja na temelju njih i "prosječne cijene na tržištu nekretnina" treba nekretnini odrediti "fiskalnu vrijednost" i upisati ju u Fiskalni katastar - sve to također do kraja ožujka 2012.! A to je nemoguća misija s obzirom na brojnost i ekipiranost ispostava Porezne uprave na otocima.

Pitanje je tko će profitirati od ovog unaprijed na brljavljenje osuđenog djelovanja po hitnom postupku? Oni s legalno sagrađenim i vlasnički čistim nekretninama sigurno ne.

USPOREDBA KOMUNALNE NAKNADE I POREZA NA NEKRETNINE. Hoće li "trajno nastanjeni" građani plaćati manje, jednako ili više no prije za nekretninu u kojoj žive ovisi prije svega o njenoj procijenjenoj "fiskalnoj vrijedosti", ali i o dobrohotnosti aktualne lokalne vlasti koja odlučuje o visini stope olakšice. Malo je vjerovatno da će se otočki gradovi i općine odlučiti na najveću stopu olakšice od 95 % (pogotovo ne oni južnodalmatinski koji sada imaju prirez, kojeg će se u dogledno vrijeme morati odreći). Već kod stope u "zlatnoj sredini" od 91,5% trajno nastanjenim građanima će se iznos plaćanja prosječno povećati od 14 do 40%, a ako se bude išlo na najmanju stopu olakšice od 88% prosječno povećanje ide od 59 do vrtoglavih 180%.

Apeliram na lokalne otočke vlasti da idu na najveću stopu poresku olakšicu od 95%, pogotovo tamo gdje do sada nije bilo prireza (pa ga ni neće izgubiti u proračunu).

Porez na nekretnine za "povremeno stanovanje" druga je priča. Kako god da se okrene, vikendaši koji su uz komunalnu naknadu do sada plaćali i lokalni porez na kuće za odmor će profitirati, tj. plaćat će prosječno od 46 do 69 % manje no do sada (toliko će od njih manje uprihodovati i lokalna samouprava); jedino će vlasnici "kuća za odmor" u općinama i gradovima koje do sada nisu imale taj porez (ima li takvih na otocima?) nadrljati jer će morati plaćati novi porez.

Vlasnici kuća / apartmana / soba za iznajmljivanje, tj. mali privatni iznajmljivači također će nadrljati, jer će umjesto komunalne naknade plaćati porez pod nepovoljnijim uvjetima od "trajnog stanovanja", tj. plaćanje će im se povećati od prosječno 56 do vrtoglavih 434%! Lokalna samouprava će ovim povećanjem namiriti manjak prihoda od vikendaša, a mnogi mali privatni iznajmljivači (koji već plaćaju paušale za porez i boravišnu pristojbu) bit će prisiljeni odjaviti pružanje usluga u domaćinstvu (i možda nastaviti raditi ilegalno).

Nadam se da ovo nije jedna od mjera kojom se želi smanjiti broj privatnih iznajmljivača koji čine polovicu svih turističkih kapaciteta, jer po mišljenju nekih naših turističkih eksperata to i nije "pravi turizam". Apeliram na državu da dobro razmisli želi li na otocima vikendaše ili stalno stanovništvo koje svoje kućne budžete krpa onime što joj ostane od pružanja usluga u domaćinstvu nakon što poplaća sve paušale i račune. Jer život na otocima je skuplji od onoga na kopnu.

Pitanje je samo koliko će nam biti još skuplji uvođenjem novog poreza na nekretnine.

 

Komentari: 

0 0 # Radim na crno trošim na bijeloOtočan 2012-11-29 19:46
Otočanka je napisala puno toga a za početak bi mogla iznijeti na koje osobe i nekretnine se odnosi donji dio teksta ili je možda i ona u tom biznisu.Ako svi zatvaramo oči pred kriminalom nemamo se pravo ni buniti što nam je situacija ovako loša.
"U mnogim "kućama za odmor" njihovi vlasnici su (lažno) prijavili prebivalište kako ne bi morali plaćati porez na vikendice. Tko će tome i kako stati na kraj? Izvan građevinskih područja, u skrivenim uvalama, na osami i dobro sakriveno od očiju građevinskih inspekcija postoji čitav niz bespravno izgrađenih "kuća za odmor" (često i za nelegalno iznajmljivanje "rodbini i prijateljima" ili čak za nelegalnu ugostiteljsku djelatnost) više-manje nepoznatih nam vlasnika. Kako će se i od kada ako ih se ne "otkrije" do kraja ožujka 2013. naplaćivati porez na ove nekretnine?"
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
11 # porezotočanka2 2012-11-29 20:49
ideja nije loša! No svakako
porez na stan ili kuću gdje
ljudi žive i nemaju dobrobit
od toga nego samo izdatke
ne bi se smjelo oporezivati.
porez na nekretnine se plaćao
i u bivšoj državi, što dobro znaju
vlasnici nekretnina u bivšoj
državi! vikendice i i kuće
za odmor oporezivati! to je
zarada bez plaćanja poreza!
U Irskoj ako ne koristite
zemlju koja vam pripada
nekoliko godina, gubite pravo
vlasništva, i susjed ili bilo
ko drugi mogu to dobiti na
korištenje ili u vlasništvo!
Ovo bi možda rješilo nerješene
vlasničke odnose!
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
1 0 # Djedovinann 2012-11-30 12:40
Otočanka 2 @
U Irskoj ako ne koristite
zemlju koja vam pripada
nekoliko godina, gubite pravo
vlasništva, i susjed ili bilo
ko drugi mogu to dobiti na
korištenje ili u vlasništvo!

Jako pošten odnos prema djedovini ...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
12 # odnos prema djedovini... 2012-11-30 14:43
A da li je pošten odnos prema djedovini ako je djed kopao, sadio i zaljevao, a unuk pusti da sve propadne i zaraste?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
11 # --nn 2012-11-30 19:45
Bolje da otočanka2 šeče po otoku i gdje god vidi da nije obrađeno da ona posadi recimo salatu,i za par mjeseci kad salata izraste imat će u vlasništvu pola otoka i više,pola otoka i više tad može parcelirati ,prodavati kao građevinsko ili što joj se god prohtije ..
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
21 # Radit ne ćakulatOtočan 2012-11-30 21:42
Otočanka2 je potpuno u pravu.Na ovaj način će se u par godina riješiti svi imovinsko pravni problemi i prestat će mnoge svađe i svojatanje oko nekretnina.Tko ne zna koristiti nekretnine bile to kuće ili zemljišta njemu će to biti preskupo ,a tko želi raditi napravit će od toga dvostruko.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
21 # ...nn 2012-12-01 13:37
Nema smisla raspravljati sa novootočanima i novootočankama koji svijest o porijeklu i djedovini nemaju,a niti svijest o privatnom vlasdništvu jer još žive u socijalizmu gdje je država dijeli ono što je prethodno nekom otela
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
11 # ...nema smisla 2012-12-01 18:38
Po uzoru krčane treba svo zemljište izvan građevinskog područja za male pare prodati novokomponirani m wannabe tajkunima iz pripi*dine, pa neka u suradnji sa lokalnim i županijskim vlastima sve to pretvore u građevinsko područje i naprave vile za ruske tajkune.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
02 # strahpionirka 2012-12-02 09:49
mene je strah očajničke potrebe za novcem ove države,odnosno toga da 2/3 njenih građana je na proračunu..a kako je linić još optužio privatni sektor(onu 1/3 koja puni proračun)još me je više strah..
inače ,sadašnji ministar turizma u jednom razgovoru za novi list,tik prije stupanja na vlast je rekao da ;privatni smještaj u ovom obliku ne postoji nigdje na svijetu,i ja ne vidim budućnost za njega..???
umjesto da se pametno iskoristi taj specifikum naslijeđa socijalističke države 50% turističkih kapaciteta ove zemlje se ignorira...i nastoji dodatno oporezivati..ka o da će neke hotelske kuće bolje raditi ako nema zimmer frei..kao da će sezona biti duža od 50 dana..kao da je tokar iz škvera državni neprijatelj j,jer eto nakon 60 god.rada njega i žene,ima 3 apartmana..
sve je lakše nego maknuti 30% činovnika,a ostale natjerati da rade pošteno i efikasno..
lakše je optužiti poslodavce,dign uti pdv,uvesti porez na stanove i kuće(ne nekretnine jer se npr.neobrađeno poljoprivredno zemljište uopće ne spominje)..
stvarno me strah nesposobnosti ove vlade i nepoštenja onih bivših
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
01 # veličina nekretnine ?zabrinuti pješak 2012-12-02 13:29
Kako na plači imamo neoporezivi dio plač (koji bi po meni trebao biti jednak visini minimalne plaće), tako smatram da todorićevi dvori nikako ne mogu biti jedna nekretnina za stanovanje, već da se svakom po glavi treba dati neki m2 neoporezive nekretnine (npr 50m2)- porez bi bio visine sadašnje komunalne naknade, a višak iznad toga da se oporezuje po progresivnoj stopi.
Ovdje se onda država ne bi treabla lupati po glavi kome je gdje prebivalište.
Ali i ovako zakon ima pozitivne crte:
- dolazi do regulacije ugovora o najmu stanova, pa time i boravišta - jer bi svakom bilo u interesu da prijavi podstanara
- gomilati će se porez na nekretnine (dug)ljudi koji su u USA, a ni neznaju da imaju nekretninu, pa bi takva nakon nekog vremena postala vlasništvo države
- porez na nelegalizirane objekte biti će vrlo dobar prihod državi, ako ih i ne sruši...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
01 # SuradnjaLošinjan 2012-12-02 20:36
Ja bi volio znati tko je pisao članak
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    Gost 01.06.2020 19:02
    Mjesto opasnog življenja
    Naslov nije sramota jer je to istinita vijest. A nije sramota ni za Lošinj nego za lošinjsku ...
     
  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    Soprano 01.06.2020 15:00
    Koza nostra
    Ovaj naslov je sramota za Lošinj. U Aninom "najvećem gradu u jadranskom plavetnilu" i "mjestu ...
     
  • Prezir prema demokratskoj proceduri

    Ogi i žohari 01.06.2020 10:24
    Biti *eben i ostat pošten
    U životu nije lako biti yeben a ostati pošten. Političarima to polazi za rukom pa je većina ...
     
  • Reagiranje na objavljene informacije

    Espumisan 31.05.2020 13:43
    Građanin bezmudi
    Većini zaista idu na živce građani/ke koji za razliku od te većine imaju imaju "mozak s ...
     
  • Reagiranje na objavljene informacije

    gost 31.05.2020 12:07
    Što je Građaninu milo to mu se i snilo
    Devčić je dobio glasove 21.5.2017. godine a ponovno će brojati glasove na idućim lokalnim izborima ...
     
  • Reagiranje na objavljene informacije

    gost 31.05.2020 11:07
    Inspiracija
    Ali ovaj sigurno nije iz Anine kuhinje. Anina pijar kuhinja ga je inspirirala :-) ...
     
  • Reagiranje na objavljene informacije

    dd 31.05.2020 11:00
    Anina PR kuhinja
    Lik veli "Mislim da Devčiću nije jasno da zbog tih nekoliko građana/ki koji su mu sufleri dobiva ...
     
  • Reagiranje na objavljene informacije

    Sh 31.05.2020 10:41
    "Jadranka planira, a Grad prati"
    Ako većina ostalih građana nasjeda na Aninu priču o Devčićevim suflerima zaslužuju da je i ...
     
  • Reagiranje na objavljene informacije

    Građanin 31.05.2020 10:18
    Uteg
    Mislim da Devčiću nije jasno da zbog tih nekoliko građana/ki koji su mu sufleri dobiva manje ...
     
  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    Gegur 31.05.2020 10:10
    Telefonada
    Ali Anine albanske veze su barem pomogle da se na jedvite jade pomoću mobitela skuca kvorum ...
     
  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    gost 31.05.2020 09:23
    Ana brine o konkurentnosti
    Ovima lijevo terasu ne treba dati iz sigurnosnih razloga. Desni će biti sigurni da im lijevi ...
     
  • Reagiranje na objavljene informacije

    Frodo 31.05.2020 09:06
    Tko suflira gradonačelnici
    Cirkus gledamo već tri godine. Započet je Kučićkinim idiotskim sloganom „Lošinj je, i mora ...
     
  • Reagiranje na objavljene informacije

    Žuri polako 31.05.2020 02:19
    Vrag odnija prišu
    Hadezeovci forsiraju izbore usred ljeta pod izgovorom opasnosti od drugog vala korone koji ...
     
  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    freelancer 30.05.2020 21:43
    krivina Priko
    Zahvaljujući egomanijacima koji su se dokopali vlasti Mali Lošinj je već davno postao grad ...
     
  • Reagiranje na objavljene informacije

    Urbing et orbi 30.05.2020 20:28
    guske u magli ili trasformeri prostornih planova
    Piše u spomenutom članku iz 2014.: "Promjena strateških planova u hodu i na brzinu i za ...
     
  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    gost 30.05.2020 20:15
    Privatna prćija?
    Da je prostorno planiranje privatna prćija pokazuje izvješće gradonačelnice za razdoblje ...
     
  • Reagiranje na objavljene informacije

    hranitelj tuljana 30.05.2020 19:53
    Dobro
    Jako dobar tekst, svi koji smo "ratovali" s državnom i lokalnom administracijom i metastaziralom ...
     
  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    Znatiželjni 30.05.2020 17:59
    .....
    Kotira bolje od pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela, koji se uopće ne pojavljuje na ...
     
  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    omg 30.05.2020 17:38
    Izborna baza Lošinjskih političara
    Naravno Gari je to platio iz gradskog proračuna. Povjerovao u priču da su Albanci pod ...
     
  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    gost 30.05.2020 16:39
    Albanske veze
    Isto tako Gari je dao prepraviti tek dovršenu Balijinu rivu da pokojnom Abdiji poveća terasu ...
     
  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    Građanin 30.05.2020 15:51
    »Nećete me više rešetati pitanjima«
    Pogledaj kako se odnosila prema građanima. Sastanak kojem je bio cilj odgovoriti na ...
     
  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    Krivolovac 30.05.2020 15:03
    po šumama i gorama
    Nije ni morala pitati Šume, mogla je pitati Tanju, ona zna najbolje.
     
  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    CC 30.05.2020 15:02
    Pizza Kapeli
    Ne zaboravimo da je tu pizzu umijesio Kapeli da se dodvori biračima. Zbog ugostiteljskih ...
     
  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    gost 30.05.2020 14:35
    Gradonačelnice i pjesnici su čuđenje u svijetu
    Ona ne razumije zašto se polemizira o samoj odluci o početku izrade UPU-a. :lol: Pa polemizira ...
     
  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    Roki 30.05.2020 14:26
    Cogito, ergo sum
    A zašto je tražila tuđe mišljenje, zar nema vlastito mišljenje, kao inače?
     
  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    gost 30.05.2020 13:47
    Slijedi preimenovanje?
    Mali Lošinj-Malo Janjevo?
     
  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    Mala 30.05.2020 13:43
    lokalna diktatorica
    Na žalost Ana Kučić si je umislila da je ona Grad odnosno da je vladarica Grada Malog ...
     
  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    gost 30.05.2020 13:05
    Privatni oprez
    Ako je za nju kao privatnu osobu to dovoljno da postupa oprezno, kao dužnosnica bi trebala ...
     
  • Svaštara br. 3

    hranitelj tuljana 30.05.2020 12:44
    Kako lijepi dan
    Sretan Dan državnosti želim vlasnici, administratoru, piscima i čitateljima volimlošinj.org!
     
  • Prostorno planiranje kao privatna prćija

    Bigula 2018 30.05.2020 11:45
    Nestali
    "U ovom mandatu imali smo jedno, pa drugo ubojstvo, za mene je to dovoljno da postupamo ...