Jao za otočane!

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

ostojic1Zašto se promijenila praksa po kojoj se pacijentima s cresko lošinjskog otočja za zdravstvene usluge obavljene u Rijeci, povrat troškova putovanja obračunavao temeljem cijene autobusne karte, a od prošlog mjeseca se isplaćuje po cijeni karte katamarana, otočanima nije jasno. Jasno je samo, da su po tko zna koji put, potezom pera oduzeta teško stečena prava i da je novi način obračuna nepovoljan po više osnova, izvješćuje Novi list

Osim što kod povrata po cijeni katamarana dobivaju tri puta manje novca, otočani su dovedeni u situaciju da ih se upućuje na prijevozno sredstvo s kojim potreban zdravstveni pregled i terapiju najčešće ne mogu ni obaviti.

Naime, osim što zbog loših vremenskih uvjeta određen broj dana u godini ne plovi, katamaran u Rijeku stiže poslije 9, 10, pa i 11 sati, zavisno koji je dan u tjednu, a u zimskom redu plovidbe vraća se na otočje u 14 sati. Pregledi su uglavnom zakazani u ranijim terminima od onih kada katamaran dolazi, a ako su u kasnijem, onda se ne stiže na povratak u 14 sati.

Uz to, novi način obračuna povrata putnih troškova u posebno nepovoljnu situaciju stavlja sve stanovnike mjesta koji imaju troškove putovanja do polazišnih luka katamarana, ali im to nitko ne nadoknađuje.

Negativne reakcije

Stoga se nameće pitanje da li se kod novog, užeg kroja nadoknade troškova putovanja, itko sjetio ljudi iz Belog, Dragozetića, Orleca, Beleja, Ustrina, Osora, Punte Križa, Nerezina i drugih, koji isto tako trebaju zdravstvenu uslugu u Rijeci. Iz riječke ispostave Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje najavili su da će razloge za novi obračun pojasniti nakon dodatnih konzultacija s direkcijom u Zagrebu, pa na to tumačenje još uvijek čekamo.

Promjena je izazvala vrlo negativne reakcije među otočnim stanovništvom, a gradonačelnici Cresa i Malog Lošinja najavljuju službene reakcije prema HZZO-u i Ministarstvu zdravstva u kojima će tražiti da se ne mijenja dosadašnja praksa po kojoj se povrat obračunavao temeljem cijene karte autobusa.

Gradonačelnik Cresa, Kristijan Jurjako, podsjeća da je upravo pokretanjem inicijative od strane HNS-a Cres, prije nekoliko godina vraćena zakonska odredba o povratu troškova.

Uvažavati specifičnosti

– Tada smo pojašnjavali da ista kilometraža ne znači i istu cijenu, a kao primjer smo uzimali Cres i Senj koji su približno jednako udaljeni od Rijeke, ali je karta za Cres skuplja. Zakon je tada promijenjen na korist otočana, a sada je u namjeri da se uštedi, netko uredski i ne razumijevajući bit problema, donio odluku koja je utemeljena u zakonu, ali ne i u realnoj situaciji na terenu. Zakon o povratu troškova treba provoditi na način da njegove odredbe stvarno, a ne fiktivno pomažu otočanima, zaključuje Jurjako.

Lošinjski gradonačelnik Gari Cappelli kaže kako razumije da se s obzirom na krizu mora štedjeti i kontrolirati svaki trošak, ali da se pritom ne smije voditi po istoj špranci za sve sredine, nego uvažavati specifičnosti, a kada je zdravstvo u pitanju to je posebno važno.

– Većinu pregleda treba obaviti natašte, zamislite kako se osjeća pacijent koji iz Malog Lošinja krene katamaranom u šest i u Rijeku stiže u 10 ili 11 sati i tek tada treba krenuti obavljati preglede! Najčešće ga u tom terminu više neće ni primiti, a ako i dođe bit će napola mrtav. Nikakva ušteda ne može opravdati takav odnos prema zdravstvenim korisnicima, komentirao je Cappelli.

ANKETA: ŽITELJI CRESA O NOVOJ PRAKSI HZZO-a

Zdravi bolesnima ne vjeruju

Martin Toić: Jao onom tko je ozbiljno bolestan, ali to jao za otočane vrijedi dvostruko jače. Osim što smo udaljeni od kliničkih bolničkih centara i na otocima imamo niži zdravstveni standard u odnosu na kopno, sada nam se još ukida ono što je bilo dobro. U ovom slučaju zakon se tumači na našu štetu, a ne korist, kako bi trebalo. Treba ostati kako je bilo do sada, u protivnom nas jako oštećuju.

Ljiljana Novak: Ne razumijem gdje ovo sve skupa vodi. Redovito se govori o potrebi revitalizacije, o mladima kojima treba omogućiti da na otoku ostanu i opstanu, a onda nam se serviraju ovakva rješenja. Nakon što sam u Rijeci živjela 23 godine došla sam na otok i upravo u zdravstvenom standardu osjećam najveće manjkavosti i razlike u odnosu na kopno. Nismo mi krivi što za zdravstvene preglede, pretrage i terapije trebamo u Rijeku. Uskraćivanjem stečenih prava nas se dodatno kažnjava, prestrašno.

Josip Sučić: Nažalost sam na vlastitoj koži osjetio svu surovost birokratiziranog sustava koji ne uvažava specifičnosti, pa tako redovito imam problema vezano za povrat troškova putovanja. Prije nekoliko godina operaciju, koju nije bilo moguće obaviti u Rijeci, radio sam u Zagrebu, gdje i dalje imam kontrolne preglede. Ako uopće dobijem povrat novca to bude u najboljoj varijanti nakon šest mjeseci, a veći dio troškova mi uopće ne uvažavaju. Žalosno je ovo što se sada povrat troška obračunava po cijeni katamarana, a ne autobusa, bez razumijevanja se ide na one kojima je najteže, očito zdravi bolesnom ne vjeruju.

katamaran