Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Znanje više nije javno dobro i opće pravo svakoga čovjeka

Korisnička ocjena:  / 1
LošeNajbolje 

jedan-svijet-jedna-borbaSasvim je očito da visoko obrazovanje sve više postaje dostupno samo bogatima, što je pogubno ne samo za neimućne, nego i za društvo u cjelini, piše Mate Kapović, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Besplatno obrazovanje za sve

Mate Kapović

U Hrvatskoj je nekoć fakultetsko obrazovanje bilo besplatno tj. financirano kroz porezna izdvajanja građana. Danas gotovo 60% hrvatskih studenata plaća za svoj studij (unatoč tome što porezna izdvajanja za obrazovanje nisu smanjena).

Kaže se da studenti koji plaćaju studij studiraju za svoje potrebe. Ali zar 60% studenata može studirati „za svoje potrebe"? Ima li to smisla? Zapravo je posrijedi nešto drugo. Školarine su uvođene postupno, prvo za mali broj studenata pa sve veći, sve dok nije došlo do toga da većina zapravo plaća za studij.

Tako i dolazimo do podatka da se od 1991. do 2004. broj studenata koji plaćaju studij povećao za 10 puta više nego što se povećao ukupni broj studenata (814% prema 82%). Dakako, uza sve to ide i neprestano povećavanje iznosa školarinâ koje su sad već više od prosjeka iznosa školarina u EU.

Zadnji je udar na nekim fakultetima izvršen preko bolonjske reforme. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, primjerice, prema planu, od dogodine neće samo 50% preddiplomaca (1.-3. godina) plaćati 6 000 kn na godinu, nego će i svi diplomci (4.-5. godina) plaćati 4 000 kn godišnje. Osim toga, „zbog krizne situacije postoje velike intencije povećavanja školarinâ". Pridoda li se tome da godina prosječnog postdiplomskog studija na istom fakultetu stoji 20 000 kn godišnje, jasno je da su sve priče o „društvu znanja" obične floskule. Od iduće godine će još više studenata plaćati svoj studij. Daljnji će ciljevi biti proširiti plaćanje školarinâ na sve studente, o čemu se već sasvim otvoreno govori, i zatim naglo dizanje cijena (kao što se događa u Velikoj Britaniji).

jedan-svijet-jedna-borbaSasvim je očito da visoko obrazovanje sve više postaje dostupno samo bogatima, što je pogubno ne samo za neimućne, nego i za društvo u cjelini. Kako očekivati napredak društva ako se obrazuju bogati a ne sposobni? Kako očekivati napredak društva ako visoko obrazovanje postaje sve nepristupačnije? Studentima se u zamjenu obećavaju „povoljni krediti". Kao da je nekome, uz kredite koje će ionako morati u životu dizati za kupovinu stana i auta, i uz činjenicu da velik broj ljudi ionako stalno životari na dug, doista utjeha to što će na kraju fakulteta, ako uopće bude mogao dići kredit, ostati s dugom koji će otplaćivati još 10 godina? Kako nekom objasniti da mora plaćati sve veće školarine iako mu one nakon toga čak ne jamče ni bar donekle pristojnu plaću? Kako mu objasniti da mora plaćati školarinu od uskoro sigurno i po 10 000 kn da bi poslije radio u osnovnoj školi za četiri i nešto tisuća kuna? U konačnici sve vodi komercijalizaciji visokoga školstva i njegovu podvrgavanju interesima privatnoga kapitala a ne interesima cijeloga društva. Znanje više nije javno dobro i opće pravo svakoga čovjeka.

Obrazovanje je postalo roba, kao što je i predviđeno ugovorom GATS (General agreement on trade and services) koji je Hrvatska bez ikakvih ograda potpisala ne potrudivši ga se čak ni prevesti. 

Srozavanje i komercijalizacija visokoga školstva ne događa se slučajno i ne može se izdvajati iz šire političko-gospodarske slike Hrvatske. Država je 50 godina imala novaca za besplatno obrazovanje (i, primjerice, za zdravstvo), a onda je odjednom, unutar toliko „efikasna" tržišnog modela, tih novaca jednostavno „ponestalo". Tu se jasno vidi koji su prioriteti ovoga sustava i države. U Hrvatskoj se, kroz neoliberalnu ekonomsku politiku koju zastupaju sve srednjostrujaške hrvatske stranke, posljednjih 20 godina sustavno uklanjaju svi oblici društvenih i ekonomskih prava, što je najočitije u primjeru školstva, zdravstva (gdje se uvode participacije, srozava se kvaliteta usluge i na svaki se način pogoduje privatnom sektoru) i radničkih prava (gdje sve više i više ljudi radi na određeno, radi prekovremeno bez naknade itd.).

Država je nakon 1990. brutalno opljačkana u procesu privatizacije - prvo su uništena ili prisvojena za privatne interese brojna poduzeća, tvornice, hoteli itd., a sada se to isto nastavlja sa zemljištem te uskoro i vodenim površinama. Nekoć zajedničko blago svih nas danas je razgrabljeno između domaćih novokomponiranih tajkuna i stranih kompanija. U bescjenje su prodane banke, prodan je HT, prodana je INA, upropaštena Pliva, poklonjeni hoteli, brodogradilišta samo što nisu dokrajčena... Država, osim što je opljačkana privatizacijom i što je time izgubila sve ono što joj je nekoć donosilo profit, grca u korupciji i živi na dug.

Treba li se onda čuditi što smo sada u ovakvoj situaciji kada su strani izvori financijâ presušili zbog ekonomske krize? Naravno, političko-poslovna elita će pokušati ono što su oni sami zakuhali, kako bi si omastili brk, prebiti preko leđa onih koji su za ovakvu situaciju najmanje krivi - običnih ljudi, radnikâ, seljakâ i umirovljenikâ. Kaže se - nema novaca, moramo štedjeti. Kriza postaje idealna isprika za daljnje smanjivanje socijalnih i ekonomskih prava. Ta jasno da nema novaca kad ste ga sami prigrabili! Kaže se - teška su vremena, moramo svi skupiti glave skupa i zajedno ovo preživjeti.

Ali nismo svi zajedno u tome! Jasna je podjela između običnih ljudi - radnikâ, seljakâ, umirovljenikâ, studenata, koji za ovakvu situaciju ni najmanje nisu krivi, i onih koji su nas u ovakvu situaciju doveli - političke i poslovne elite, predvođene bahatim sabornicima i parazitima iz HUP-a, koja, unatoč krizi, uživa u svojim jahtama i vilama. Zašto bismo dopustili da se sve i opet prebije preko naših leđa? Zašto se, umjesto da se smanjuju plaće radnicima, ne bi uveli porezi na imovinu, luksuz i kapitalnu dobit? Zašto država koja je pred financijskim kolapsom mora za pozajmicu moljakati banke koje je ona prije nekog vremena sama osnovala i kojima upravo država, preko HNB-a, osigurava likvidnost? Ako država nema novaca, nije li onda logičnije te iste banke u stranom privatnom vlasništvu, koje izvlače goleme profite iz Hrvatske, nacionalizirati? Ne rade li upravo to u ovom trenutku silne zemlje na zapadu? Jesu li bitniji profiti bogatih multinacionalnih korporacija ili opstanak čitave države? Ako je situacija radikalna, zašto doista ne ići s radikalnim potezima, ali ne na štetu većine građana?

Vraćajući se na obrazovanje, opasnost nije samo u već sada prevelikim i mnogima nedostupnim školarinama i drugim troškovima studiranja koji tako omogućavaju perpetuiranje socijalnih nejednakosti. Problem je u tome što će školarine, ne stane li se tome već sada na kraj, rasti sve više i više. Problem je u tome što se sveučilište i bez brzorastućih školarina sve više komercijalizira, podvrgava privatnom sektoru i njegovim potrebama te se sve više bavi menadžmentom i profitom umjesto znanošću, obrazovanjem i istraživanjem. Povećanje školarinâ je zapravo pogodovanje privatnom sektoru koji sve više jača u Hrvatskoj.

U svijetu je izvoz visokog obrazovanja novi trend. Gomila američkih i drugih zapadnih sveučilišta već ima svoje ispostave po čitavom svijetu. Prodaja visokog obrazovanja se pokazala kao vrlo isplativa vrsta poduzetništva. Pretpostavimo da se ovakva politika visokoga obrazovanja u Hrvatskoj nastavi, da svi studenti, oni koji imaju novaca ili koji su spremni ući u dužničko ropstvo, počnu plaćati školarine koje narastu do recimo svote od 25 000 kn ili slično za godinu dana. U takvoj situaciji privatni fakulteti, kojih će biti sve više i više i na kojima će cijene biti slične onima na javnim, nekoć besplatnim, fakultetima, izgledaju sve primamljivije. S tim će dakako ići i srozavanje kvalitete državnih fakulteta jer će najbolji profesori prelaziti za veće plaće na privatna učilišta (to se primjerice dogodilo sa studijima ekonomije u Njemačkoj), a, osim toga, kvaliteta će se državnih fakulteta namjerno srozavati da bi se pogodovalo privatnom sektoru (koji će dakako i sâm bivati financiran djelomično od države).

Ako vam ovakav neoliberalni plan izgleda kao znanstvena fantastika, treba se samo prisjetiti Zakona o visokim učilištima iz 2000. godine koji je predlagala tadašnja tobože socijaldemokratska (!) vlast, koji je na sreću propao, a koji je vrlo otvoreno predlagao i nagoviještao liberalizaciju, deregulaciju i privatizaciju hrvatskih sveučilišta. Treba raskrinkati i mit o tobožnjoj automatskoj superiornosti privatnih sveučilišta (i uopće privatnih poduzeća). Taj mit pada u vodu čim se pogleda brojna svjetski poznata i ugledna, javna (i besplatna!) sveučilišta u skandinavskim zemljama ili kad se pogleda na što sliči većina hrvatskih privatnih fakulteta ili srednjih škola. Takve su privatne institucije u Hrvatskoj većinom vrlo slaba ugleda i na glasu kao učilišta na kojima se „ne padaju godine".

Treba se na svaki način protiviti ovakvoj politici koja radi u korist manjine a na štetu većine. Svima dostupno znanje i obrazovanje su jedan od ključnih elemenata za izlazak iz ovakve situacije. Stoga treba tražiti više ulaganja u obrazovanje i znanost i povratak besplatnoga obrazovanja za sve te trenutno ukidanje svih vidova školarinâ i plaćanjâ u visokom obrazovanju, uključujući i postdiplomske studije. Krajnje je vrijeme da glas protiv sustava koji radi suprotno od naših zajedničkih interesa dignu ne samo studenti, koji su se već počeli buditi, nego i profesori. Samo od sebe se ništa neće dogoditi niti će se bez borbe išta postići.

 

Komentari: 

0 0 # Glasnik HDZ 2009-05-03 13:32
Bravo mladići i djevojke, bravo naša mladeži! Potpuna podrška vašim ciljevima i idealima! Socijalno osjetljivo vas podržavamo!
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Biračica 2009-05-03 13:33
A tko tek od stranaka ima muda javno podržati besplatno školovanje?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Antiimeprijalistička akcija 2009-05-03 13:47
U hrvatskom javnom prostoru u posljednje vrijeme su se pojavile dvije inicijative o kojima niti jedna od stranaka, političara i kandidata ne samo da nije svojim velevažnim mišljenjem počastila javnost, kako to inače običavaju uz velike fotografije, nego su se dobro čuvali da kažu bilo što, pa čak i upitani o tome.

Jedna od njih je ova studentska inicijativa, o kojoj doduše premijer i ministar nisu mogli izbjeći svoje izjave, ali se sve političke opcije dobro čuvaju da im dadu i riječ podrške. Druga je inicijativa ateistički zahtjev za realizaciju prava na javno izražavanje, o čemu se nisu očitovale niti institucije prozvane i pozvane, te javnim novcem plaćene za obavljanje uloge zaštite temeljnih ljudskih i graðanskih prava i sloboda.

Situacija u Hrvatskoj ipak prestaje biti jednoumna i jednoglasna i pred nama je razdoblje dizanja glasa i postavljanja pitanja kako smo dozvolili da nam se sve to desi, dok smo mirno uživali u novom konzumerističko m raju i svojim novim igračkama, Big Brother-u i ostalim reality show-ovima te novim i novim rasprodajama.

Sada kada shvaćamo da smo najjeftinija roba upravo mi sami, a da obećanja blagostanja vrijede samo za onaj svijet, vrijeme je za pobunu!
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Mladež HDZ 2009-05-03 13:51
Naravno da situacija nije za sve studente jednaka. Oni lošinjski su socijalno osjetljivom politikom Hrvatske demokratske zajednice na lokalnoj razini osloboðeni vraćanja svih svojih studentskih kredita i stipendija. Ono, dakle, što studenti traže na razini cijele Hrvatske, lošinjski studenti dobili su od svoga grada: za njih školovanje plaćaju lošinjski porezni obveznici.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # ...birač 2009-05-03 13:56
Pravo kvalitetno znanje uvijek se skupo plaćalo. Zato države propadaju jer 50 godina besplatno školuju neproduktivne studente koji studiraju po 15 godina i još uvijek imaju 2 ispita za dat jer tamo mu se zamjerio neki profesor . Platite adekvatno prfesore pa će te imati kvalitetno obrazovanu populaciju!
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # NalovProfesor 2009-05-03 14:35
Podržavanje antiintelektual ne klime, stvaranje maloumnih konzumenata, sitnih nacionalista i zavidnih susjeda je širi kontekst i Lošinja i RH. Stalno ponavljana mantra da je privatno, (privatizirano) mjerilo kvalitete uz efikasnost pokazalo se prevarom. Ova akcija ima dublju i širu poruku. Greška je sistemska, imanenntna je sustavu. Odnosno mi ju prepoznajemo kao grešku, ni političari ni todorići ne, ni stranačke politike...I nije točno da se pravo, kvalitetno znanje skupo plaća.To je isto neoliberalna laž internalizirana od današnjih graðana(konzume nata).
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Jedan svijet, jedna borbaAktivistica 2009-05-03 14:41
slobodnifilozofski.bloger.hr/- biraču da se malo informira, pogotovo neka pročita Često postavljena pitanja što je kratka škola aktivizma, ali i humanog, odgovornog i intelektualnog djelovanja
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Bez komentaraRadnik 2009-05-03 15:04
T-Hrvatski Telekom je u prvom tromjesečju 2009. ostvario rast prihoda za 1,7 posto (na 2,07 milijardi kuna) uz istovremeni rast dobiti za 6,4 posto (na 583 milijuna kuna).Broj pretplatnika T-Mobilea povećao se za 13,4 posto na 2,78 milijuna, a tržišni udjel prema broju SIM kartica iznosio je 46,1 posto. Ukupni prihodi T-Mobilea su se povećali za 6,6 posto na 990 milijuna kuna. Prihodi od postpaida povećali su se za 5,7 posto na 567 milijuna kuna, odnosno iznose 57,2 posto prihoda T-Mobilea- pa si vi mislite ili kritizarje studente.I što kažeš ti gore, pravo kvalitetno znanje uvijek se skupo plaća. Bez obzira što svi znamo ( Zna se) kako je privatizacija napravljena, kako Sanader kupuje blindirane aute, podržavamo kapitalističke svinje u daljnjem pljačkanju nas radnika i naše djece. I još podržavamo vlast koja privatizira zdravstvo. Bez komentara.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # ...birač 2009-05-03 15:12
Evo jednog dobrog komentara o besplatnom obrazovanju
Temeljna lekcija funkcioniranja države

Fundamentalna neobrazovanost očituje se u tom glavnom zahtjevu i, koliko god glupa bila činjenica da se ljudima koji pretendiraju na visoka društvena mjesta moraju objašnjavati najjednostavnij e stvari, idemo učiniti upravo to. Ne postoji, naime, besplatno obrazovanje. Sve obrazovne ustanove imaju troškove, koje netko mora pokriti. U Hrvatskoj, u velikoj većini slučajeva, te troškove pokriva ministarstvo obrazovanja. Kad kažemo ministarstvo obrazovanja, mislimo na državni proračun. Kad kažemo državni proračun, mislimo na porezne obveznike.

Što će reći, ako ste vi student engleskog i portugalskog jezika u nekom hrvatskom gradu, studentska prava koja ostvarujete pokrivaju i vaši roditelji i profesori koji vam predaju i poljoprivrednic i sa šest razreda osnovne škole i ribari i kamiondžije i "menadžeri" i bankari i svi koji državi plaćaju porez. Dakle, vaše besplatno obrazovanje plaćaju svi oni. Time završavamo lekciju iz poznavanja osnova funkcioniranja države. No, postavimo si jedno drugo pitanje: zašto bismo imali "besplatno" visoko obrazovanje za sve?

Zašto ne bismo imali školarine?

Školarine su odličan mehanizam očuvanja kvalitete visokog obrazovanja. Vrlo jednostavno, studenti koji svake godine moraju namaknuti novčani iznos da bi nastavili studiranje puno su motiviraniji za brz i efikasan završetak studija, što skraćuje hrvatsku tradiciju studiranja do kasnih dvadesetih i vaðenja radne knjižice u trideset i drugoj godini života. Time se tržište rada puno brže puni kvalificiranim radnicima, koji brže mogu puniti državni proračun, koji se može usmjeravati prema poboljšanju kvalitete stipendija i državno financiranih mjesta na fakultetima. Vrlo jednostavno.

Usto, studiranje nije nikakvo pravo, nego privilegija koju dobijete ako ste sretni pa vam roditelji mogu financirati studij, ili ju zaradite putem odličnih rezultata u ranijim fazama obrazovanja, studiranjem uz rad, dizanjem kredita koje ćete otplatiti nakon brzo završenog fakulteta itd.

Studentima ovakav sustav očigledno odgovara

Tako je u normalnim državama. U Hrvatskoj, koja ima blizu 200 državno financiranih znanstvenih ustanova, od kojih je većina potpuno bespotrebna, studiranje doðe kao nekakva razbibriga ljudima kojima je krajnji doseg organiziranje prosvjeda na kojima ne znaju za što točno prosvjeduju. Umjesto da se bune protiv cijele one serije razloga zbog kojih je hrvatski sustav visokog obrazovanja obična travestija, hrvatski su studenti u dvije godine uspjeli blokirati Filozofski fakultet u Zagrebu i organizirati prosvjed pred zgradom u kojoj je nekad bilo ministarstvo obrazovanja.

Zašto? Očigledno zato što im takav nekompetentan sustav obrazovanja odgovara. Samo da još ne moraju platiti nekoliko tisuća kuna godišnje. Bilo bi tužno da nije užasno smiješno.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Shit of the weekSolidarna 2009-05-03 15:25
Školarine su odličan mehanizam očuvanja kvalitete visokog obrazovanja- prenosi jadni birač misao glupana iz index.hr
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Dvorska luda 2009-05-03 15:38
Citirani Jovan Dragišić sa www.index.hr ne daje nam temeljnu lekciju o funkcioniranju države, nego temeljnu lekciju o načinu funkcioniranja neoliberalnog koncepta kapitalizma, koji NIJE JEDINI MOGUĆ NAČIN FUNKCIONIRANJA DRŽAVE.
Ova neoliberalna mantra, oličena u besmisleno utilitarnom pitanju Tko će to sve platiti?, u startu implicira stigmatizaciju studentskog zahtjeva kao da je zahtjev za besplatnim obrazovanjem “nerealan” zahtjev kojim “razmaženi” studenti atakiraju na državni proračun koji će morati platiti jadni porezni obveznici u pauzi financiranja ekspedicija u Afganistan, “strateških” mostova i ionako prebogatih vjerskih zajednica. Dakle, kao odgovor na pitanje o tome tko će platiti školovanje, to su naravno platiti porezni obveznici.
Pitanje je to političkih prioriteta o kojima možemo odlučiti u trenutku kad izlazimo na izbore. Ili demonstracije. ILi generalni štrajk. Ili (de)blokadu sveučilišta.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Kvaliteta 2009-05-03 15:41
Osim toga, ne postoji nikakva znanstvena potpora tezi o postojanju veze izmeðu samostalnog plaćanja studija i akademskih dostignuća. Štoviše, upravo suprotno kaže Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u intervjuu za Novi list u kojemu iznosi podatke o studiji koju su naručili, a "iz koje proizlazi da ne postoji korelacija u uspješnosti meðu onima koji plaćaju i onima koji besplatno studiraju. Dakle, oni koji plaćaju nisu ništa brži od onih koji ne plaćaju." (Novi list, 11. ožujka 2007.)
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # LijepoZabrinuti pješak 2009-05-03 16:01
Besplatno školovanje
Besplatni stan nakon 24g života
Besplatni javni prijevoz osoba za sve
Besplatna hrana za sve
S U P E R
... a može li to tako?

ako analiziramo gornje jedino besplatan prijevoz nitkone može zlorabiti.. pa se ja za isti svesrdno zalažem u svrhu smanjenja zagadjenja ali i gužvi na cestama.
Ako govorimo o besplatnom sveučilišnom obrazovanju - moram reči DA, ali u kvotama... jer blago nama ni u socijalizmu nije bilo besplatno nego samo za one koji su se uspjeli upisati... kako danas Bolonjez predvidja veci broj VSS-a tako moramo prihvatiti i mehanizme naplate viška...a da Skandinavija... . imamo mi još jahati do tamo
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Dvorska luda 2009-05-03 19:24
Jasno je da ne može postojati besplatna hrana, školovanje, stan, prijevoz .... Isto je tako jasno da je prozirna laž kada nam se svakodnevno servira da su neupitni zakoni tržišta i bespoštedna utakmica i to NAKON što je opljačkana većina društvene imovine pa je priča o jednakom startu za sve samo način da se uvede novo društveno pravilo: za bogate prema njihovim potrebama, a za siromašne prema učinku.

Srećom i povijesno iskustvo i današnji primjeri različitih zemalja pokazuju nam da postoji i da može opstati model socijalne države. Školovanje, dakle, na račun poreznih obveznika, kako osnovnoškolsko i srednjoškolsko, tako i visokoškolsko je model koji nije utopija (većina današnjih graðana Hrvatske školovalo se je po tome modelu jer je trajao do prije manje od deset godina). Jednako je poželjno i važno ne samo za graðane nego za društvo u cjelini isto kao i besplatno javno zdravstvo i socijalna skrb.

Neoliberalni koncept koji se bazira na privatizaciji svih sektora života, deregulaciji i bespoštednom nadmetanju pokazuje upravo u ovom povijesnom trenutku svoj domet slamajući se u najmoćnijim zemljama zapadnog kapitalizma koje prakticiraju takav tip kapitalizma.

Ako vam ovo sa studentima izgleda kao vesela zajebancija gdje oni sviraju, pjevaju, piju i ljubuju umjesto da marljivo uče za ispite, načas zatvorite oči i upitajte se želite li biti stari i bolesni u državi u kojoj morate kupiti zamjenski bubreg, mjesto u bolnici, zubnu protezi ili naočale i to, ponavljam, NAKON što su vas toliko okrali da od mirovine ne možete niti pristojno jesti.

Utakmica nije zabavna nakon neke dobne granice i nakon što vam postave pravila na koja ne možete utjecati u koja vas unaprijed čine gubitnicima. Utakmica nije zabavna ako ste malo dijete, nemoćni bolesnik, trudna žena. Socijalna država nije utopija nego je manifestacija ljudskosti, solidarnosti, dalekosežnog planiranja što je imanentno jedino ljudskoj vrsti i, ako baš hoćete, jedino djelatno manifestiranje kršćanskog etičkog i socijalnog nauka.

Usto je istovremeno utilitarnije, jer dati da bi kasnije dobio više je mudrije nego uništiti sve da bi imao profit sada.

besplatna hrana, besplatan prijevoz, besplatno sve, doista je utopija. No besplatno školovanje za našu djecu je moguće i smijemo ga i trebamo ga tražiti.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # ...birač 2009-05-03 23:18
Dvorska luda ostaje dvorska luda. Dok ja stignem do mirovine svi resursi će presušiti. Navedite mi primjer uspješne socijalne države koja je opstala. Okrali su nas takvi koji su godinama studirali kako malo raditi a puno zaraditi. Djeci treba omogućiti besplatno školovanje, nisam protiv toga. Moje osobno mišljenje je da bi se više trebalo ulagati u vrtiće i predškolski odgoj, omogućiti besplatne vrtiće. Ali dokle? I moja baba je dijete svojih roditelja. Treba li i njoj omogućiti besplatnu naobrazbu? Mlade odrasle ne smatram djecom te neka se zaposle i plaćaju školovanje i doprinose tako da djeca mogu imati besplatno školovanje . Bivša socijalna država koju su djeca i radnici gradili na radnim akcijama svojim golim rukama, nije mogla opstati.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # solidarna 2009-05-04 10:45
Bitna je suština prosvjeda studenata, a ona je puno šira od samog besplatnog studiranja! To je i prosvjed protiv ogromne nejedankosti u Hrvata, protiv vrhuške (kapital i dugogodišnja ista vlast) koja nam nameće plaćanje svega i svačega pa i univerzalnih prava kao što su ista prava na školovanje!! Zasljepljeni birač, isprana mozga nažalost to ne može dokučiti. On podržava da nas kapitalizam ovakvog agresivnog i eksploatatorsko g tipa gazi i gnječi. Divna paerspektiva za našu djecu!
Stoga s ogromnom ljubavlju podržavam studente u njihovim traženjima i čestitam im na hrabrosti i upornosti koju mi stariji nažalost više nemamo!!
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # ...birač 2009-05-04 12:45
Ma da padaj silo i nepravdo. Naravno da sam zasljepljeni birač. Samo nam propovijedate o neoliberalizmu neoimperijalizm u neokapitalizmu o pljački i privatizaciji države koja je bila tako bogata da je Platonova Atlantida p..... dim u preðenju s tom državom o kojoj propovijedate.
Vratite nam staroliberaliza m, starokomunizam, bljševizam. Bilo je tako dobro da je većina željela pobjeći iz tog blagostanja Gdje je ta školovana populacija? Što ne radi svoj posao?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Koja ne voli ribaraRiba 2009-05-09 20:20
Ovako važna tema nije prepoznata u našoj sredini kao važna. Ovdje zločesti ribari kreiraju politiku uz dozu primitivizma i nacionalizma odnosno trude se nametnuti u javnom prostoru. I vjerovatno smatraju studente ljenčinama, ljevičarima i slično.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Neprepoznatljivi Lošinj

    asdf 08.12.2019 16:42
    Ima se, može se
    Troškovima predizbornog adventa treba dodati i klizalište. Na otoci.net piše da će biti ...
     
  • Neprepoznatljivi Lošinj

    Zli zec 08.12.2019 09:33
    Predizborni adventski cirkus
    Ne, to nije rasipanje novca. To je pametno ulaganje u predizbornu kampanju s ciljem ostanka ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    Turbo 08.12.2019 04:10
    istočno od Drine
    Degutantno. Kao da je još uvijek iza željezne zavjese.
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    S.D. 07.12.2019 21:27
    Taksi
    Ubuduce cete do katamarana putovati u mrtvasku sa onim taksistom :lol: :lol: :lol: koji Vam ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    gost 07.12.2019 13:21
    Turbofolk ministar
    A njegov kolega dupelizački kaže da će Kolinda pobijediti jer je pokrenula dobre priče.
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    Kišna glista 07.12.2019 10:21
    trenutak iskrenosti
    Lijepo je jučer rekao ministar Butković: "Ma to je sve živa žalost"
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    Ferengi 06.12.2019 17:53
    Zubati osmijesi za ponizne Lošinjane
    Vrijedi zapaziti tko se tu zubato smije, a tko svoje zube krije :lol: i.imgur.com/EMY6WHt.jpg ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    gost 06.12.2019 08:53
    Kolači za kriminalca
    Misliš li na ovu ludu babu: Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovi ć govoreći o lojalnosti ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    Lošinj 06.12.2019 07:36
    replika
    Tvoj odgovor nema nikakve veze sa gore napisanim. Osoba koja dijeli vezove kako mu se ko ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    Krampus 06.12.2019 07:29
    $$$$$
    Na prvom od 1000 otoka ulizničkog potencijala nikada nije nedostajalo. Zato na vlasti imamo ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    WoW 06.12.2019 06:36
    nevin pa u zatvoru?
    dnevnik.hr/.../...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    WoW 06.12.2019 06:21
    Ajde da je i u Hrvatskoj netko odležao
    Koliko mi se čini, najavljuje i službenu dekriminalizaci ju kriminala. Čak je i uskoro bivša ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    Zatopljavanje 06.12.2019 06:03
    Globalno
    Sve je to zbog klimatskih promjena. Ne znas vise koje je godisnje doba pa ti se pomijesaju ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    Akademik 06.12.2019 05:53
    apsajdaun
    U ono mračno doba učili su nas da su visibaba i ljubičica najljepši vjesnici proljeća.
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    Neka jedu kolace 05.12.2019 21:31
    ....
    Prošla baba s kolačima.
     
  • Svaštara br. 2

    gost 05.12.2019 18:40
    Okani se ćorava posla
    Genov je očito pošla od dobronamjerne pretpostavke da se u rasprave upuštaš čitajući komentare ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    Njuškalo 05.12.2019 18:01
    ‘Bože, očisti Hrvatsku od ovih demona’
    Najdražeg čovjeka, ovog najboljeg vjesnika proljeća Kapeli je nahvalio i na zadnjoj sjednici ...
     
  • Svaštara br. 2

    hranitelj tuljana 05.12.2019 17:36
    Rad je nasilje?
    Želite li reći da žene nisu sposobne odlučiti same što će sa svojim tijelom? Nemaju jednaku ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    gost 05.12.2019 15:28
    Kapelijev ulizički potencijal
    Najveći ulizički potencijal pokazao je do sada Gari Kapeli. Zahvaljujući Sanaderu ušao je u ...
     
  • Neprepoznatljivi Lošinj

    Kišna glista 05.12.2019 15:04
    Vanzemaljci vladaju Lošinjem, zovu se Ferengiji!
    Kad promatramo indolentan odnos prema građanima često se vlast odnosi prema njima kao da ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    građanin drugog reda 05.12.2019 14:47
    FB: Imate novi prijedlog za prijateljstvo
    pravi lošinjani su uvijek imali dovoljno potencijala
     
  • Neprepoznatljivi Lošinj

    cesna 05.12.2019 14:42
    strah od letenja
    Zašto bi lošinjski piloti bili na ispraćaju svog kolege, Lošinj ne živi od aerodroma nego od ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    gost 05.12.2019 13:24
    Ulizički potencijal
    Treba biti biti umno prikraćen da za činovnika u vladi najbjednije članice EU kažeš da je na ...
     
  • Neprepoznatljivi Lošinj

    Bezobrazna 05.12.2019 13:19
    Sramota
    Jučer je is praćen na iz Lošinja gospodin Nenad Tepeš, jedan od najboljih pilota u Hrvatskoj ...
     
  • Neprepoznatljivi Lošinj

    bingo 05.12.2019 11:47
    lošinjfulloflife
    Uskoro ćemo saznati koliko HDZ ima glasača na Lošinju. Ako Kolinda ne dobije najviše glasova ...
     
  • Neprepoznatljivi Lošinj

    Molekularni ventrilokvist 04.12.2019 17:11
    Jednosmjerna vlast
    Građanima je pun kufer prezentacija i manifestacija, Aninih govorancija, njenog fejsbučenja ...
     
  • Neprepoznatljivi Lošinj

    TTY 04.12.2019 16:23
    nema pitanja
    otoci.net/.../... (https://otoci.net/index.php/u-politici/10353-predstavljanje-proracuna-proslo-bez-pitanja) ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    Yoko 03.12.2019 18:36
    Bez iskaznice HDZ-a nema posla
    Dinko Beaković komentirao je i kako HDZ nije podržao županijski proračun za 2020. godinu, a ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    gost 03.12.2019 18:14
    Zna se, hoće se, može se
    Na presici se moglo saznati da hadezejci po običaju mlate praznu slamu. Na ministra se nema ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    Glumac 03.12.2019 13:46
    Zanimljiva presica
    Na pesici HDZ-a moflo se nešto i saznati: "Komadina je tim svojim izjavama pokazao sujetu i ...