Lošinjski dani bioetike

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

dani bioetike Od 10. do 13. lipnja odvijat će se 6. Lošinjski dani bioetike, unutar kojih će se održati međunarodni simpozij o temi »Integrativna bioetika i nova epoha«, studentska bioetička radionica s temom »Tjelesne modifikacije«, okrugli stol »Voda kao bioetički problem«, te nekoliko kulturno-umjetničkih događanja, uključujući predstavljanje recentnih bioetičkih izdanja. Izvršni organizator je Hrvatsko filozofsko društvo.

Na simpoziju»Integrativna bioetika i nova epoha« (11.-13. lipnja 2007.) sudjelovat će osamdesetak znanstvenika iz 18 zemalja (Albanija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Danska, Grčka, Hrvatska, Italija, Indija, Irska, Izrael, Japan, Kuba, Latvija, Makedonija, Njemačka, Srbija, Velika Britanija).

Rad simpozija odvijat će se u tri sekcije, na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku.

Studentska bioetička radionica održat će se u ponedjeljak, 11. lipnja 2007., a u njoj će sudjelovati četrdesetak studenata iz Zagreba, Rijeke, Splita, Zadra i Osijeka.

Na okruglom stolu, koji će se održati u srijedu, 13. lipnja 2007., predviđeno je pet uvodnih izlaganja, koja bi trebala stvoriti podlogu za interdisciplinarnu diskusiju o naslovnoj temi »Voda kao bioetički problem«.

Međunarodnu važnost ovogodišnjih Lošinjskih dana bioetike na poseban način potencira činjenica da će se u sklopu manifestacije održati sastanak Upravnog odbora Međunarodne federacije filozofskih društava (Fédération Internationale des Sociétés de Philosophie – FISP), koji u svom sastavu (42 člana) okuplja najuglednija filozofska imena iz svih dijelova svijeta. Znatan dio članova Upravnog odbora aktivno će sudjelovati referatom u međunarodnom simpoziju, dok će sam predsjednik FISP-a prof. dr. Peter Kemp (Kopenhagen, Danska) imati uvodno plenarno izlaganje, što će nedvojbeno doprinijeti znanstvenoj izvrsnosti skupa.

O Lošinjskim danima bioetike 

Prvi lošinjski bioetički skup održan je od 24. do 26. rujna 2001. u Malom Lošinju pod naslovom »Bioetika i znanost u novoj epohi«. Pozdravna poruka koju je Van Rensselaer Potter u audio-vizualnom obliku, tek nekoliko mjeseci prije smrti, uputio tom bioetičkom simpoziju pribavila mu je posebnu povijesnu, legitimacijsku i simboličku važnost. U poruci je Potter, među ostalim, izrazio nadu da će taj simpozij »dati novi poticaj bioetici u Hrvatskoj kao i u susjednim zemljama na cijelom području«. Ta je Potterova nada očigledno poprimila karakter i snagu blagoslova, koji je »otac bioetike« podijelio u završnoj sekvenci svog života, jer su već iduće 2002. godine Hrvatsko filozofsko društvo, Hrvatsko bioetičko društvo i Grad Mali Lošinj utemeljili znanstveno- kulturnu manifestaciju Lošinjski dani bioetike, da bi se nekoliko godina poslije (od 2005.) u Malom Lošinju počela održavati stalna međunarodna konferencija Bioetički forum za jugoistočnu Europu, a zatim (od 2006.) i poslijediplomski tečaj Ljetna škola integrativne bioetike u organizaciji Ruhrskog sveučilišta u Bochumu i Sveučilišta u Zagrebu.

U međuvremenu je znanstveno-kul turna manifestacija Lošinjski dani bioetike prerasla u temeljnu instituciju biooetičkog života i bioetičke rasprave u ovom dijelu Europe. Središnje mjesto u okviru Lošinjskih dana bioetike svakako zauzima međunarodni simpozij »Integrativna bioetika i nova epoha«. U sklopu znanstvenog dijela manifestacije, pored simpozija, održavaju se okrugli stolovi, na kojima se rasprava svake godine posebno fokusira na neki od aktualnih bioetičkih problema, zatim studentske bioetičke radionice, te predstavljanja recentnih bioetičkih izdanja.

U sklopu kulturno-umjetničkog programa predviđaju se raznovrsni sadržaji, od kazališnih predstava i koncerata do izložbi i književnih priredbi. Znanstveni dio manifestacije programski se zasniva na ideji »integrativne bioetike«. Integrativna bioetika na metodološkom planu povezuje različite perspektive u jedinstveni pluriperspektivni obrazac orijentacijskog znanja, dok je na predmetnom planu usmjerena na brojne problemske sklopove u širokom tematskom rasponu od medicinske skrbi i biomedicinskih istraživanja preko problematike neljudskih živih bića i općih uvjeta održanja života (ekologija) do sudbinskih pitanja suvremene civilizacije. Takav koncept omogućuje ne samo svestranu raspravu o najširem spektru konkretnih bioetičkih problema nego i poniranje u njihovu dubinsku dimenziju u kojoj se otvaraju pitanja o karakteru i dotrajalosti znanstveno-tehničke epohe, o metodološkoj konstituciji i povijesnoj ulozi moderne znanosti, te o mijenama u temeljnom odnosu čovjeka i prirode. Riječ je o filozofijskopovijesnoj perspektivi u kojoj je moguće detektirati i pratiti procese u kojima se prelamaju svjetsko-povijesne epohe.