Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

»Sretan Uskrs, nevjernici!«

Korisnička ocjena:  / 3
LošeNajbolje 

uskrs1Kad bi se uz Uskrs kao blagdan (a ne samo kao praznik), promišljalo o temeljnim idejama i porukama jednog isusovskog kršćanstva, vjernik-kršćanin i nevjernik-nekršćanin mogli bi jedan drugome, bez ikakve sumnjičavosti, poželjeti sretan Uskrs, baš kao što bi zajedno trebali obilježavati Prvi maj kao spomendan radničke revolucionarne borbe.

I u Uskrsu, kao podsjetniku na revolucionarne zahtjeve kršćanstva, i u Prvom maju, kao podsjetniku na socijalno-revolucionarne zahtjeve, radi se o vjeri u mogućnost drugačijeg i boljeg svijeta: o Uskrsu i o uskrsu. 

Danas, kada se postaje kršćaninom farbanjem Konzumovih jaja, štovanjem Lidlovog čokoladnog zeca koji donosi najnoviji tip Sonyjevog smartfona, te neumjerenim konzumiranjem Kauflandove šunke, Intersparovog mladog luka i Billinih kolača, blasfemično je pitati se što je uopće taj "Uskrs" i čemu sva ta gungula. Tko se usudi postaviti takvo pitanje mora biti spreman na to da se nađe u istom košu s onima koji na sav glas apeliraju na "istinski smisao Uskrsa", npr. na način Josipa Bozanića, ne čineći ništa da taj istinski smisao spase svojim djelovanjem u nepraznične dane. Također, tko se usudi postaviti takvo pitanje, čak i ako se pritom jasno ogradi od "kaptolskog kršćanstva", mora biti spreman da dobije po govorećim ustima ili tipkajućim prstima od onih kojima je, u prekratkim zaključivanjima, Uskrs sinonim za Katoličku crkvu, a Crkva za nazadnost i nastranost svake vrste, od svjetonazorskog konzervativizma, preko nacionalizma, do pedofilije. No, ipak ću pokušati: ima li taj Uskrs ikakvog smisla po strani od institucionalnih proglasa i paganskih običaja, u kojima je teško pronaći i Krista, a kamoli Isusa?

Ponekad se čini da najviše protiv Isusa Krista radi "njegova" Crkva, u našem slučaju prvenstveno Katolička crkva, iako u drugim socijalnim kontekstima to vjerojatno vrijedi i za većinu drugih religijskih institucija koje dominiraju u nekom društvu, tj. imaju značajnu socijalnu moć. Kako je to rekao Woody Allen (da, Židov, ali oštrouman i duhovit): "Kad bi se Isus vratio i vidio što je sve učinjeno u njegovo ime, ne bi prestao povraćati." Ponekad se, štoviše, čini da bi onaj Isus iz Nazareta, da se danas pojavi, bio optužen, ponižen, osuđen i prognan ponajprije od strane Crkve, jer Crkva, kako samu sebe poima, nerijetko djeluje u protimbi s Isusovim naukom, pa se takav jedan revolucionar, što je Isus zasigurno bio, ne bi nikako mogao uklopiti u krute institucionalne (crkvene), kulturne (religijske) i znanstvene (teologijske) okvire onoga što se danas uglavnom izdaje za kršćanstvo.

Zato treba najprije ispitati koliko je ta kršćanska (kristovska), a napose katolička (univerzalna) crkva vjerna Kristovim načelima i načelima univerzalnosti. A mislim da su odgovori po nju porazni. Prije svega zato što se Crkvu danas, upravo od strane "crkvenih velikodostojnika", percipira kao petrificiranu instituciju sa svojom hijerarhijom, dogmom, vladajućima i podanicima, a ne kao živu zajednicu ljudi koji dijele zajednička uvjerenja na temelju kojih nastoje zajednički djelovati, i međusobno i u svijetu općenito. Otuda sve "crkvene" devijacije kršćanstva i katoličanstva kao što su, primjerice, Crkva kao tajno društvo (ustanova sa čvrstom i okomitom hijerahijom koja podrazumijeva oligarhijsko vodstvo; komplicirani kićeni rituali; nikad do kraja deklarirani ciljevi i sumnjivi načini njihova postizanja), Crkva kao kulturno-umjetničko društvo (indoktrinirajuće i manipulativno njegovanje i promoviranje pseudo-kršćanskih narodnih običaja kao dovoljnog dokaza o pripadnosti kršćanstvu), Crkva kao kompanija, odnosno multinacionalna korporacija (opća težnja k materijalnom bogatstvu te odgovarajuće špekulacije na tržištu nekretnina i financijski inženjering), Crkva kao lobistička tvrtka (nastojanje da se vlastite etičke i svjetonazorske stavove "izlobira" u smislu kratkoročnih političkih ciljeva), Crkva kao politička stranka (aktivno uključivanje Crkve u tzv. "visoku politiku" kao partije koja je svima atraktivna za koaliranje u pragmatičko-partitokratskim kalkulacijama), Crkva kao policija (nadzorno-kaznene inspekcije domova i kreveta, namjesto kultiviranja kršćanski shvaćene slobode pojedinca), itd.

Sve to je strano onome što bi zgrada – duhovna zgrada – temeljena na Isusovu nauku trebala biti. Usprkos začudnoj direktnoj vezi između njega kao Čovjeka i njega kao Boga, usprkos pompoznosti tona u kojemu su nam prenesene njegove riječi, usprkos svemu onome što su njegovim riječima stoljećima dodavali – Isus je bio prvenstveno mali čovjek s velikim ciljevima, kao što su to bili svi revolucionari u ljudskoj povijesti. Na ovaj ili onaj način, na tome su, kao i na revolucionarnim implikacijama njegova nauka, inzistirali mnogi, a osobito južnoamerički zagovornici "teologije oslobođenja".

"Da li je Isus bio revolucionar?", pita se Terry Eagleton i odgovara: "Nipošto ne u smislu u kojemu bi to priznali Lenjin ili Trocki. No, da li je tome tako zato što je on bio manje revolucionaran od nas ili zato što je bio više revolucionaran od nas? Manje, zasigurno, zato što nije zagovarao rušenje struktura moći kojima se suprotstavljao. Ali to je bilo, među ostalim, zato što je on očekivao da će one uskoro biti zamijenjene oblikom života koji bi, po pitanju pravednosti, mira, drugarstva i bogatstva duha, bio savršeniji od ičega što su Lenjin i Trocki mogli zamisliti. Odgovor na gore postavljeno pitanje je vjerojatno da nije Isus bio manje ili više revolucionar, nego da je bio revolucionaran manje i više."

Ono revolucionarno u Isusovom naučavanju treba tražiti ne samo u ponudi trans-temporalnog oslobođenja pod vidom božanske milosti i vječnosti, nego i u zahtjevu za emancipacijom čovjeka u moralnoj dimenziji, kao jednom dubinskom osobnom preobražaju, a naposljetku i u imperativu socijalnog i političkog oslobođenja od različitih opresija na ovom svijetu, koje nam priječe zadobivanje istinske slobode.
Sporadična, zakučasta i mlaka hrvatsko-nadbiskupska ukazivanja na "grijehe struktura" (onih struktura s kojima je ista ta "Crkva u Hrvata" prepletena), kao i simplificirajuće i pogrešno hrvatsko-biskupsko interpretiranje izraza "crkva siromašnih" kao zahtjeva za pojačanim humanitarnim djelovanjem – potpuno promašuju smisao onoga što je Isus govorio. Izraz "crkva siromašnih", da budem krajnje jednostavan, ne znači samo bogatu Katoličku crkvu koja će milosrdno davati dio svoga bogatstva siromašnima, nego crkvu koja neće uopće biti bogata, koja će se odreći i odricati materijalnog bogatstva i koja neće ni težiti materijalnom bogatstvu. Tek iz tog materijalnog siromaštva može proisteći duhovno siromaštvo kao preduvjet duhovnog bogaćenja i bogatstva.

A Isus je, s obzirom na to, bio prilično jasan: "Zaista kažem vam: Bogataš će teško ući u nebesko kraljevstvo. Još vam jedanput kažem: Lakše je devi proći kroz iglene uši, negoli bogatašu ući u božje kraljevstvo" (Mt 19:23-24). Ako se danas – usred kapitalizma kao sistema posvećenog materijalnom bogaćenju jednih, koje nužno znači osiromašenje drugih, sa svim zastrašujućim posljedicama toga – zanemari tu poruku i njezine emancipatorske interpretacije, onda od Isusa, Krista i kršćanstva ne ostaje ništa. Biti kršćanin, odnosno kršćanski djelovati, zahtijeva od kršćana, katolika te kršćanskih crkava i Katoličke crkve mnogo više od palijativnih mjera usmjerenih na simptome društvenih nepravdi. Naime, to zahtijeva borbu sa samim uzrocima svih nepravdi, a to je danas, kako stvari stoje, dehumanizirajući i antihumani, obezduhovljavajući i obezduhovljeni kapitalističko-pseudodemokratski sistem kojemu su podvrgnuti svi aspekti životnoga svijeta. U toj se točki susreću Isus i Marx, čak i mimo kršćanstva i marksizma, kao revolucionari koji su u različitim povijesnim epohama postavljali isti zahtjev, zahtjev za obuhvatnim oslobođenjem čovjeka, ni samo duhovnim, ni samo materijalnim.

Dovođenje u vezu naizgled disparatnih imena kao što su Isus Krist i Karl Marx (na čemu je radila, primjerice, teologija oslobođenja) i naizgled disparatnih pogleda kao što su kršćanstvo i anarhizam (na čemu je radio, primjerice, Jacques Ellul) moguće je samo ako – recimo, o Uskrsu – uvidimo da su pune crkve onih kojima su puna usta Isusa, premda ga u njihovom srcu nema, te da je puno onih koji žive, misle i djeluju isusovski, a da su potpuno lišeni spoznaja o Kristu. Da li je moguće onim prvima stupiti u dijalog s drugima, a drugima u dijalog s onim prvima, i što je s onim trećima koji se ne mogu naći ni u prvoj ni u drugoj definiciji?

Ključno je, čini mi se, sljedeće. Ne radi se samo o tome u što ili u koga ćemo vjerovati, nego i o tome na koji ćemo način vjerovati i kome ćemo vjerovati. Pod pretpostavkom da svemu i svakome pristupamo kritički – iščitavajući, tumačeći i razumijevajući ono što nam se nadaje bez negativnih predrasuda, slobodno – možemo se približiti smislu čak i onih poruka koje nas ne dotiču neposredno, na koje nismo "obavezani", za koje nismo pripremljeni svojim karakterom i mentalitetom, tradicijom, odgojem i obrazovanjem, itd. Drugim riječima, ne moram vjerovati u Isusovu božansku narav, njegovo uzašašće na nebo ili bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije da bih u zabilježenim manifestacijama onog "isusovskog" i "kristovskog" pronašao nešto što nadilazi puku religioznu vjeru i ireligioznu nevjeru, kao što ne moram vjerovati u nepogrešivost Pape i Crkve da bih u obraćanjima Jorgea Marija Bergoglija pronašao nešto s čime mogu uspostaviti razumijevajuću vezu, smatrajući u osnovi da je Jorge, nipošto kao neupitno pozitivan lik, u svom mandatu napravio mali korak za čovječanstvo, a veliki skok za Crkvu, i to ne samo na pojavnoj razini koju se medijski uporno spektakularizira.

U tom smislu, a kad sam već kod Uskrsa, u Bergogliovoj uskršnjoj poruci "urbi et orbi" 2014. godine, koju sam sad, s jednogodišnjim zakašnjenjem pročitao, pronalazim nešto što se ne tiče samo ushićenih narodnih masa na vatikanskom Trgu svetog Petra i onih koji su to, po navici, pratili u direktnom TV-prijenosu uz bogatu trpezu, nego i onih drugih i drugačijih koji ipak znaju slušati i mogu čuti, a stalo im je do svijeta i čovjeka. Naime, čak i u tom oficijelnom Papinu obraćanju (koje – zamislimo – nije bilo rutinsko) ima par rečenica koje govore o suštini kršćanstva, i to ne kršćanstva kao crkveno-institucionalne stvari: "Crkva širom svijeta odjekuje anđeoskom porukom ženama: 'Vi se ne bojte! Znam, vi tražite Isusa Raspetoga. On nije ovdje. Uskrsnuo je, kao što je rekao' (Mt 28:5-6). To je kulminacija Evanđelja, to je Dobra vijest par excellence: Isus, koji je raspet, uskrsnuo je! (...) Zato govorimo svima: 'Dođite i vidite!' U svakoj ljudskoj situaciji, obilježenoj krhkošću, grijehom i smrću, Dobra vijest nije samo stvar riječi nego svjedočanstvo bezuvjetne i pouzdane ljubavi: radi se o napuštanju sebe samih i susretanju drugih, o bliskosti s onima koji su slomljeni životnim nevoljama, dijeljenju s potrebitima, stajanju na strani bolesnih, starih i prognanika..."

Hoću reći da to može biti shvaćeno kao poruka nade i ohrabrenje za sve tlačene i potlačene koji se još nisu predali i u kojih je duh ostao slobodan usprkos porobljavanju i ropstvu. Koliko god bio religiozno obojen, teologijski kompleksan i crkveno izrabljivan, kršćanski pojam ljubavi (grč. agape) ima veze s ne-religioznim, ne-teološkim i ne-crkvenim stvarima. Ta ljubav može (i treba) biti shvaćena kao solidarnost koja implicira jednakost (jednakopravnost) i slobodu (oslobođenje). A na taj način shvaćena, ljubav-solidarnost tiče se i kršćanski vjerujućih i ne-kršćanski ne-vjerujućih. Na taj način shvaćena, rečenica "Isus, koji je raspet, uskrsnuo je" snažna je metafora koja nije niti namijenjena niti shvatljiva i prihvatljiva samo onima koji vjeruju u Isusa Krista kao Sina Božjega. Kao što ne moraš vjerovati u antičke grčke mitove i biti "stari Grk" da bi se "zakačio" za mit o Sizifu i svoju životnu situaciju tumačio kao sizifovsku, tražeći kamijevski na tom tragu odgovore na pitanja o apsurdu i besmislu, tako ne moraš biti ni vjernik ni kršćanin da bi u liku, djelu i nauku Isusa Nazarećanina – koje ni najgore teologije, kristologije i ekleziologije nisu uspjele obesmisliti – pronašao heurističko sredstvo svoje individualno-egzistencijalne ili socijalno-političke borbe.

Poruke i pouke koje istinski vjerujući kršćani izvlače iz događaja Isusova uskrsnuća nisu beznadno šifrirane za ne-vjernike i ne-kršćane, kao što poruke i pouke Internacionale nisu nešto što se tiče samo socijalista, komunista i anarhista. Religiozno shvaćeno i teološki interpretirano Isusovo uskrsnuće, u koje vjeruju kršćani, zapravo govori slično što i Internacionala koju, upravo u jednom vjerujućem zanosu, pjevaju "bezbožnički" lijevoorijentirani aktivisti i revolucionari, tražeći u tim stihovima i toj melodiji nadu i ohrabrenje: "Ustajte, vi zemaljsko roblje" ("Ustajte, vi na zemlji kleti", "Ustajte, prezreni na svijetu"). Razlika je, smatram, samo u dimenzioniranju i preciziranju tog ustanka i impliciranog oslobođenja: protiv koga, do koje mjere i za što. Ali u osnovi ostaje emancipatorski zahtjev usmjeren protiv svake vrste ljudskog, ovosvjetskog ropstva, uključujući i robovanje klerikalnim strukturama koje Crkvu smatraju svojim vlasništvom.

Agnostički, ateistički ili ireligiozni glas zapitat će: "Otkud sad Isus i kršćanstvo u našoj priči? Zar nije religija opijum naroda?" Ne, religija ne bi trebala biti shvaćena kao "opijum naroda". Religiozni osjećaj, manje ili više dijalogiziran s drugima i socijalno strukturiran, nije sam po sebi "drogeraški". Kritika religije kao "opijuma naroda" cilja na crkveno-klerikalno nametanje određenih dogmi i obrazaca socijalnog ponašanja, a tko to prihvaća – postajući time oneslobođen – pristaje na drogiranje religijskim opijumom, skroz lošom drogom. Bez institucionalno-crkvenih manipulacija, (ne)vjerovanje u boga, poslanike i određene etičke i socijalne vrijednosti koje iz toga proizlaze nije ni bolje ni lošije od (ne)vjerovanja u druge stvari.

Dakle, kad bi se, uz Uskrs kao blagdan (a ne samo kao praznik), na ovaj način promišljalo o temeljnim idejama i porukama jednog isusovskog kršćanstva, vjernik-kršćanin i nevjernik-nekršćanin mogli bi jedan drugome, bez ikakve sumnjičavosti, poželjeti sretan Uskrs, baš kao što bi zajedno trebali obilježavati Prvi maj kao spomendan radničke revolucionarne borbe. I u Uskrsu, kao podsjetniku na revolucionarne zahtjeve kršćanstva, i u Prvom maju, kao podsjetniku na socijalno-revolucionarne zahtjeve, radi se o vjeri u mogućnost drugačijeg i boljeg svijeta: o Uskrsu i o uskrsu. To vjerovanje, bilo "religiozno" ili "ireligiozno", može se, doduše, frojdovski nazvati "iluzijom", premda bi bilo točnije nazvati to, blohovski, "konkretnim očekivanjem", koje počiva na nadi, kao jednoj od temeljnih crta ljudske naravi, ali podrazumijeva teorijsku refleksiju i praktički angažman. Problem ne-vjerovanja, ne-reflektiranog vjerovanja i inaktivnog vjerovanja zapravo mori i vjernike / kršćane / katolike i socijaliste / komuniste / anarhiste. Ako se, s obzirom na to, ograničimo na pitanje ima li kršćanstvo ikakvog revolucionarnog potencijala oko kojega bi se na ovaj ili onaj način trebali angažirati i nominalni kršćani i nominalni ne-kršćani, te ako u tom smislu uputimo i jedne i druge na dostupne poruke druga Isusa – sretan uskrs trebalo bi poželjeti ponajprije nevjernicima, kako onima u Crkvi, tako i onima izvan nje.

Sretan Uskrs, nevjernici!, H-alter.org

Komentari: 

13 # nadalinamuki jaja 2015-04-03 20:47
Admine ovo je tekst za tebe.Uživaj i sretan ti Uskrs tebi i tvojima.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
12 # A onih 86%?hranitelj tuljana 2015-04-05 10:30
Pa dobro, ako nekoga zanimaju tekstovi sa npr:
halter.com,
muf.hr,
lgbtrquirds.hr,
nisamvjernik.co m,
mrzimcrkvu.com,
mladijugosloven i.sr,
lepecrkvelepogore.ba

onda neka lijepo ode na te portale, zato ti portali i postoje i dobivaju novac otet porezom od onih koji su taj novac zaradili.

A vi budite pristojni i čestitajte Lošinjanima njihov najveći blagdan, bez kukavičjih jajeta u obliku ovako oštroumnih tekstova. Tekstova o moralu sa portala koji otvoreno podržava najsmrtonosniju ideologiju ikad, na čiji račun je ubijeno već preko 110 milijuna ljudi (i još bude).

PLJUC!
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
01 # UskrsRevolucija 2015-04-06 12:58
Uskrs je najveći kršćanski blagdan. Zašto? Zato što govori o tome kako je moguće promijeniti svijet kroz mijenjanje sebe samoga i svog odnosa prema svijetu. Svijet se mijenja primjerom, a ne kritikom. Prava revolucija dolazi iznutra i ne "jede svoju djecu", već od njih čini bolje ljude. U toj revoluciji nema ničeg spektakularnog, pa nije zanimljiva medijima.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Papa Štrump 11.12.2019 17:30
    A zašto baš sada?
    Kad se vrati iz šopinga u Briselu Ana će pitati "a zašto baš sada" potežu semafore kad ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Kremenko 11.12.2019 16:27
    ???
    Javna rasvjeta je na režimu noć - polu noć, pa građani imaju dojam da semafori ne rade.
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    građanin 11.12.2019 15:49
    Saga o semaforima se nastavlja...
    jučerašnja emisija (10.12.2019), poslušati od 3:05 do 4:00 i.imgur.com/vaW6vLd.jpg ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Pokvareni telefon 11.12.2019 14:59
    .....
    Nadam se da je tvoj komentar bio ironija. U slučaju da nije, moram te razočarati, jer ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Gost 11.12.2019 13:01
    Odgovornosti gradonačelnice
    A koga prozivati za sve to ako ne gradonačelnicu? Da si pročitao Statut Grada Malog Lošinja ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    el diablo 11.12.2019 11:53
    brigo moja pređi na drugoga
    Zašto stalno prozivaš Gradonačelnicu, pa nije ona odgovorna za semafore, odvoženje ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Simba 11.12.2019 10:43
    Ne miješajte kruške s jabukama!
    Pohvala vijećniku Devčiću što je pokrenuo to pitanje, ali ga želim i pokuditi što nakon ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Kišna glista 11.12.2019 10:35
    preuzimanje odgovornosti za nemar?
    ... i naravno treba kontrolirat, treba revidirat, treba tjerat, naravno treba uvijek biti u ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Pokvareni semafor 11.12.2019 04:55
    Na papiru je sve lijepo i krasno, pozivam gradonačelnicu da se makne sa trga i ode pješice u Zagazine
    Izmotavaju se da je za kvarove semafora kriva vlaga, kiša i posolica, kao da su u ...
     
  • Neprepoznatljivi Lošinj

    Licemjer 10.12.2019 23:32
    ...
    Otkako je Franko izgubio MO, Veli za Anu ne postoji.
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Lošinjan 10.12.2019 21:06
    .
    Problem pješačkog prijelaza je odavno trebalo riješiti pothodnikom za pješake ali ne bi ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Lsd 10.12.2019 21:04
    Semafor
    Ukoliko se semafor ne popravi treba trubiti pod Aninim prozorom dan i noc
     
  • Neprepoznatljivi Lošinj

    damir 10.12.2019 19:51
    pilot
    Bio je Volarić
     
  • Neprepoznatljivi Lošinj

    VT 10.12.2019 18:42
    Lažeš, Kolinda!
    Jučerašnja epizoda satiričke emisije Prime Time na N1 TV bila je objavljena na Youtube ali ...
     
  • Neprepoznatljivi Lošinj

    Veloselac 10.12.2019 18:02
    Selo moje malo
    Ali Ana zato štedi na manjim mjestima gdje je manje birača. Pa je Mjesni odbor Veli Lošinj ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    ptica trkačica 10.12.2019 17:18
    lud zbunjenog?
    svi rade svoj posao, kontroliraju, vode dnevnike, međusobno komuniciraju na dnevnoj bazi, i ...
     
  • Neprepoznatljivi Lošinj

    asdf 08.12.2019 16:42
    Ima se, može se
    Troškovima predizbornog adventa treba dodati i klizalište. Na otoci.net piše da će biti ...
     
  • Neprepoznatljivi Lošinj

    Zli zec 08.12.2019 09:33
    Predizborni adventski cirkus
    Ne, to nije rasipanje novca. To je pametno ulaganje u predizbornu kampanju s ciljem ostanka ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    Turbo 08.12.2019 04:10
    istočno od Drine
    Degutantno. Kao da je još uvijek iza željezne zavjese.
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    S.D. 07.12.2019 21:27
    Taksi
    Ubuduce cete do katamarana putovati u mrtvasku sa onim taksistom :lol: :lol: :lol: koji Vam ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    gost 07.12.2019 13:21
    Turbofolk ministar
    A njegov kolega dupelizački kaže da će Kolinda pobijediti jer je pokrenula dobre priče.
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    Kišna glista 07.12.2019 10:21
    trenutak iskrenosti
    Lijepo je jučer rekao ministar Butković: "Ma to je sve živa žalost"
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    Ferengi 06.12.2019 17:53
    Zubati osmijesi za ponizne Lošinjane
    Vrijedi zapaziti tko se tu zubato smije, a tko svoje zube krije :lol: i.imgur.com/EMY6WHt.jpg ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    gost 06.12.2019 08:53
    Kolači za kriminalca
    Misliš li na ovu ludu babu: Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovi ć govoreći o lojalnosti ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    Lošinj 06.12.2019 07:36
    replika
    Tvoj odgovor nema nikakve veze sa gore napisanim. Osoba koja dijeli vezove kako mu se ko ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    Krampus 06.12.2019 07:29
    $$$$$
    Na prvom od 1000 otoka ulizničkog potencijala nikada nije nedostajalo. Zato na vlasti imamo ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    WoW 06.12.2019 06:36
    nevin pa u zatvoru?
    dnevnik.hr/.../...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    WoW 06.12.2019 06:21
    Ajde da je i u Hrvatskoj netko odležao
    Koliko mi se čini, najavljuje i službenu dekriminalizaci ju kriminala. Čak je i uskoro bivša ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    Zatopljavanje 06.12.2019 06:03
    Globalno
    Sve je to zbog klimatskih promjena. Ne znas vise koje je godisnje doba pa ti se pomijesaju ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    Akademik 06.12.2019 05:53
    apsajdaun
    U ono mračno doba učili su nas da su visibaba i ljubičica najljepši vjesnici proljeća.