Kad se vrednuje mjesto nekog grada na ljestvici urbanog razvoja, prvo se zaviri u gradsku knjižnicu. Činjenica da Mali Lošinj već stotinu godina ima knjižnicu ističe se kao krunski dokaz urbanoj biti ovog naselja i čini nas građanima.
Gradska knjižnica, više od svakog drugog mjesta u naselju, jest srce grada. Ono je mjesto znatiželje, stvaralaštva, doticaja s umjetnošću i znanošću, po izboru mjesto mogućeg okupljanja ili kontemplacije. Knjižnica je više od gradske vijećnice mjesto gdje se realizira istinska demokracija. Gradska knjižnica zrcali ono što građani misle o sebi, ono što jesu i ono što za sebe žele.
Ulaganje u razvitak gradske knjižnice kao gradskog središta i stjecišta građana jest projekt koji podiže grad na novu i nužnu razinu urbanog razvoja.
Narodna čitaonica u Malom Lošinju osnovana je 30. listopada 1887. godine zaslugom mjesnih uglednika predvođenih Šimom Kvirinom Kozulićem koji je izabran za predsjednika čitaonice.
Trgovac Oktav Martinolić bio je potpredsjednik, vjeroučitelj M. Oršić tajnik, a Ivan Kučić blagajnik. Čitaonica je bila smještena u zgradi na današnjem Trgu žrtava fašizma 8.
Kako je čitaonicu posjećivala samo lošinjska inteligencija, nastojanjima umirovljenog mornaričkog časnika Ivana Lovrića da se proširi krug korisnika 1899. godine je u istom prostoru osnovano zabavno-čitalačko društvo „Zora“ koje postaje središte za razmjenu mišljenja i donošenje odluka važnih za nacionalni i kulturni napredak.
Stranačke razmirice u hrvatskim krugovima, pa tako i među članovima Hrvatske čitaonice i društva „Zora“ početkom 20. stoljeća dovele su 1910. godine do njihova raspuštanja.
1904. godine u Malom Lošinju osnovana je Pučka knjižnica za čije otvaranje je osobito zaslužan učitelj Josip Kraljić. Svečano je otvorena 15. siječnja 1905. godine, a prema sačuvanim dokumentima, početkom 1905. godine raspolagala je sa 618 knjiga, a već do ljeta iste godine darovano joj je još 808 knjiga.
Nakon Drugoga svjetskog rata, pedesetih godina, u zgradi na današnjoj adresi Trg Republike Hrvatske 10 otvara se Knjižnica i čitaonica Mali Lošinj. Šezdesetih godina Knjižnica je zatvorena, a knjižni fond premješten je u zgradu Narodnog sveučilišta u ulici Vladimira Gortana 35 (palača Fritzy).
Novi prostor u palači „Kvarner“, Lošinjskih kapetana 13, uređen je tijekom 1968. godine, no 1975. knjižnicu zahvaća požar u kojem stradava dio fonda.
Nakon toga Knjižnica preseljava u zgradu u ulici Lošinjskih brodograditelja 22, gdje pod nazivom Gradska knjižnica i čitaonica Mali Lošinj djeluje od 1981. do 1986. godine.
Od 1986. do 1992. knjižnica je smještena palači „Fritzy“ u ulici Vladimira Gortana 35., kada je smještena u sadašnji prostor u zgradi negdašnjeg Doma JNA.
U današnjem prostoru u Zagrebačkoj ulici 2 knjižnica djeluje od 1992. godine uz dopuštenje Ministarstva obrane RH. kada je prostor uređen i opremljen novim namještajem.
Knjižnica je razvijala knjižničnu mrežu, te je 1987. godine otvorena knjižnična stanica u Velom Lošinju, 1989. u Nerezinama, a 1995. na otoku Unije. Njihov se rad koordinira iz središnje knjižnice.
Gradska knjižnica i čitaonica Mali Lošinj uz potporu matične knjižnice prednjači u primjeni standarda stručnog rada i suvremenih tehnologija, pa je tako već 1991. godine započela s unosom podataka o građi u računalo i ubrzo automatizirala poslovanje.
Korisnicima su na raspolaganju tri računala, dva za pretraživanje interneta i CD-ROM-ova, a treće za pretraživanje baze podataka knjižnice. Uz to, Ministarstvo europskih integracija odabralo je lošinjsku knjižnicu kao jedan od punktova za postavljanje Euro-info-kioska s ciljem informiranja o aktivnostima Ministarstva europskih integracija i EU te za pristup internetu i slanje elektroničke pošte. Kiosk je postavljen na uporabu korisnicima u studenom 2002. godine.
U prostorima knjižnice organiziraju se kulturna događanja, primjerice promocije knjiga, susreti s piscima, tribine, predavanja i izložbe.
Gradska knjižnica i čitaonica Mali Lošinj ide ukorak sa suvremenim zahtjevima javnoga knjižničarstva što se, među ostalim, ogleda u profesionalnom pristupu djelatnosti i korisnicima, održavanju kvalitete i raznovrsnosti knjižničnog fonda, razini knjižničnih usluga, primjeni suvremenih informacijskih tehnologija i postupaka te permanentnom obrazovanju djelatnika.
Današnji prostor Gradske knjižnice i čitaonice u Malom Lošinju zauzima 180 m2. Prema Standardima za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 58/1999.) knjižnica bi trebala raspolagati prostorom od 600-800 m2. Stoga je postalo neophodno proširiti prostor čime će aktivnosti knjižnice kao i ukupna djelatnost dobiti još veći zamah.
TEHNIČKI OPIS
POSTOJEĆA GRAĐEVINA
Postojeća građevina sagrađena je na k.č. 1725, Zagrebačka ulica 2 u Malom Lošinju.
Sastoji se od dva spojena objekta, u kojima je nekoć bio smješten dom JNA, a danas su tu razni sadržaji, uglavnom prostorije nekoliko udruga i dvorana za priredbe na katu. U nekadašnjoj dvorani u prizemlju danas je smještena knjižnica , na ukupno cca. 140 m2.
Ukupna površina građevine iznosi 571,86 m2, a sastoji se od prizemlja i kata, te podruma, odn. prizemlja s ulične strane u ulici Garibaldi.
U sjeveroistočnom, starijem dijelu nalaze se prostorije udruga, sanitarije i komunikacije, a u novijem, jugozapadnom su dvije dvorane od cca 140 m2, u prizemlju i na katu.
Sjeveroistočni dio ima klasičnu konstrukciju s armiranobetonskim pločama i trostrešnim drvenim krovištem, a jugozapadni ima međukatnu konstrukciju od kasetiranih prefabriciranih armiranobetonskih elemenata i čeličnu, dvostrešnu krovnu konstrukciju. Oboje omogučuje svladavanje velikih raspona (12.70 x 9.16 m). Krov jugozapadnog dijela viši je za cca 1.80 m čime je dobivena visina dvorane od preko 6.0 m u sljemenu.
Prilaz građevini je preko terase koja pripada trćem objektu u nizu.
Na jugozapadnoj strani postoji druga terasa s amfiteatralnim gledalištem.
Treći objekt spojen s ovom cjelinom trenutno nije predmet zahvata.
PRIJEDLOG IDEJNOG RJEŠENJA
Budući da je objekt valoriziran kao ambijentalna vrijednost i dio gradske cjeline, a i zbog nastojanja da se sačuva terasa s amfiteatrom koja je jedino mjesto na koje bi se građevina mogla proširiti, planirani vanjski zahvati su minimalni. Gabariti se neće mijenjati, a
jedina intervencija na pročeljima biti će pretvaranje prozora na jugozapadnom zidu prizemlja u vrata. Djelomično će se preoblikovati i amfiteatralno gledalište na terasi.
Zbog potreba suvremene knjižnice, veće intervencije planirane su u interieuru. To se prvenstveno odnosi na preoblikovanje konstrukcije i promjenu oblika i položaja stubišta. Srušiti će se veći dio pregradnih zidova malih prostorija kako bi se dobile manje dvorane i u sjeveroistočnom dijelu kuće.
Nosivi zidovi između ulaznog hala i dvorana s obje strane, na obje etaže će se pretvoriti u sistem armirano-betonskih stupova i greda, kako bi se ostvarila komunikacija između pojedinih knjižničkih cjelina i transparentnost i jedinstvo prostora. Subište će biti trokrako s najduljim krakom uz sjeverozapadni zid čime će se osloboditi centralni dio kuće s ulaznim halom i bolje povezati bočne djelove.
Intervencija na konstrukciji biti će potrebna i u dvorani na prvom katu, gdje visina krovišta dopušta gradnju galerije čime će se malo nadoknaditi nedostatak korisne površine postojeće građevine.
U dogovoru sa statičarem ispitati će se mogućnosti oslanjanja ili vješanja galerije na krovnu konstrukciju. Promjene konstrukcije omogućit će logično i svrsishodno korištenje prostora.
Jedini ulaz u knjižnicu biti će današnji glavni ulaz. Kako bi se postigao nešto reprezentativniji dojam ulaza, prilazni put preko terase trećeg objekt (koji nije predmet intervencije) će se proširiti i djelomično ograditi zelenilom od ostatka terase kojim se služi pizzeria.
U građevinu će se ulaziti kroz vjetrobran u kojem će ostati postojeća denivelacija koju će se svladati s nekoliko stuba i rampom za invalide.
Iz vjetrobrana će se ući u centralni hal koji je dio jedinstvenog prostora prizemlja. Tu će se nalaziti centralni informativni i posudbeni pult i euro-info pano, stubište i lift, te ulaz u garderobu i sanitarije.
U velikoj dvorani u prizemlju biti će smještena zbirka strane književnosti i književnosti na stranim jezicima - cca. 10.000 knjiga, s baterijom računala za brzo pretraživnje, te čitaonica s izborom dnevnog i tjednog tiska. Iz ove dvorane biti će kroz četvera vrata otvoren pristup na terasu s vanjskom čitaonicom.
Na suprotnoj strani hala nalaziti će se zbirka knjiga i igraonica za predškolsku i mlađu školsku djecu, opremljena policama za cca. 1000 knjiga, koritima za slikovnice, kutijama za igračke, 2 računala i audio i video opremom.
Na katu će se u halu nalaziti još jedan, nešto manji, središnji pult u službi sadržaja na toj etaži i pano za razne obavijesti, plakate i sl.
U velikoj dvorani na katu smjestiti će se zbirka hrvatske književnosti, referentna zbirka, zavičajna zbirka i stručna literatura, s djelomično odvojenim prostorom za studijski rad. On će biti opremljen računalima i pultom s centralnim printerom i aparatom za kopiranje.
U dvorani će biti i dva računala za brzo pretraživanje i ulaz u spremište knjiga.
Kapacitet te dvorane je 15.000 knjiga.
Stubama će se penjati na galeriju na kojoj će s jedne strane stuba, odvojena niskom pregradom biti smještena kompjuterska radionica, a s druge fonoteka i videoteka s nekoliko mjesta za slušanje glazbe i gledanje filmova.
Na suprotnoj strani će biti zbirka dječje književnosti i referentna zbirka za djecu od 9-14 godina - opremljena s policama za otprilike 3.000 knjiga, i 2 računala. Na ovoj etaži nalazitii će se i soba za odmor osoblja knjižnice s čajnom kuhinjom i vlastitim sanitarnim čvorom, prostor za obradu knjiga i ured ravnatelja.
Prostor postojeće građevine omogućiti će, nakon intervencije, izlaganje ukupnog broja od 29.000 - 30.000 knjiga.
Zbog očitog pomanjkanja prostora za smještanje postojećeg fonda knjiga, preporuča se polivalentnu dvoranu, kao nužan sadržaj ovog tipa kulturne institucije, smjestiti u podrum, odnosno prizemlje s ulične strane u ulici Garibaldi.
Dvorana će moći primiti 65-80 gledatelja, ovisno o sadržaju priredbe i imati će zasebni sanitarni čvor, pa će korištenje biti moguće i izvan radnog vremena knjižnice.
NETTO POVRŠINE
PODRUM (PRIZEMLJE S ULIČNE STRANE U ULICI GARIBALDI)
1 - polivalentna dvorana 47, 11 m2
2 - sanitarije 8,59 m2
3 - spremište opreme dvorane 9,00 m2
ukupno 64,70 m2
PRIZEMLJE
1 - vjetrobran 7,39 m2
2 - centralni hal 53,05 m2
3 - zbirka strane književnosti i čitaonica 140,93 m2
4 - zbirka i igraonica za djecu od 3-8 godina 32,10 m2
5 - lift 1,60 m2
6 - garderobaza korisnike 9,25 m2
7 - sanitarni čvor za korisnike 16,22 m2
ukupno 260,54 m2
KAT
1 - centralni hal 53,05 m2
2 - zbirka hrvatske književnosti,
referentna zbirka, zavičajna zbirka,
stručna literatura i studijska čitaonica 116,60 m2
3 - spremište knjiga 19,78 m2
4 - zbirka za djecu od 9-14 godina 32,10 m2
5 - lift 1,60 m2
6 - soba za odmor zaposlenih 9,38 m2
7 - hodnik s ormarom za metle 2,38 m2
8 - soba za obradu knjiga 7,23 m2
9 - ured ravnatelja 13,50 m2
10- terasa 12,65 m2
ukupno (bez terase) 255,62 m2
GALERIJA
1- računalna učionica, fonoteka i videoteka 55,64 m2
ukupno prizemlje, kat i galerija 571,80 m2
ukupno sve etaže 636,50 m2
Svatko ima pravo na zdrav život.
Država osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.
Komentari: