Miomirisi i okusi Lošinja: Lošinj ima 9.000 stanovnika i svi su u projektu

Korisnička ocjena:  / 3
LošeNajbolje 

miomLošinj je oduševio svjetsku kremu turizma. Svjetska turistička organizacija proglasila je projekt Miomirisi i okusi Lošinja trećom najboljom inovacijom, a nagradu je u Madridu, na konferenciji u sklopu sajma Fitur, preuzela direktorica Turističke zajednice Grada Malog Lošinja Đurđica Šimičić, izvijestio je Novi list.

Projekt Miomirisi i okusi Lošinja proizašao je iz bioraznolikosti po kojoj je otok poznat još od vremena Ambroza Haračića, biologa koji je ustvrdio specifične značajke ovdašnje mikroklime pogodne za poboljšanje zdravlja. U prilog tome idu i znanstvene studije koje su dokazale da se već i kratkotrajnim boravkom na otoku povećava kapacitet pluća. 

Miomirisni vrt

Početak uspješne priče oko Lošinja kao, među ostalim, i miomirisne destinacije, vezan je za otočanku Sandru Nicolich koja je prije deset godina u vrtu pored obiteljske kuće napravila Miomirisni vrt s autohtonim biljem koje su turisti vrlo rado posjećivali, a čine to i dan-danas. Đurđica Šimičić kaže da je Turistička zajednica odlučila poduprijeti Miomirisni vrt prepoznajući taj projekt kao pionira brenda vitalnosti i zdravlja po čemu je Lošinj postao privlačan posljednjeg desetljeća i na čemu se gradi budućnost.

Upravo je brend zdravlja i vitalnosti, smatra Šimičić, ono po čemu se Lošinj izdvaja od ostalih destinacija, kao i po tome što je godinama puno učinjeno na infrastrukturnom razvoju, a da se nije narušila prirodna bioraznolikost i ravnoteža.

Sačuvali prirodu

– Uspjeli smo sačuvati prirodu, a istovremeno napredovati po pitanju komunalne infrastrukture. To je inteligentno rješenje na koje smo ponosni – razvoj bez ugrožavanja, a to su prepoznali i u Svjetskoj turističkoj organizaciji kada su nas izabrali među tri najuspješnija projekta za inovacije, kaže direktorica TZG Malog Lošinja Đurđica Šimičić navodeći da je riječ o sveuobuhvatnom projektu u kojemu sudjeluju svi zainteresirani otočani, prije svega oni uključeni u turizam na bilo koji način.

Riječ je, primjerice, o prozvođačima prirodnih proizvoda, ukrasnih ili uporabnih, sustavu edukacije, implementaciji priče Miomirosa i okusa Lošinja u sve turističke objekte, gastronomiju, promidžbene aktivnosti...

– Bili smo najmanja destinacija koja se predstavljala u Madridu, uz velike regije i države svijeta. Upravo je to bilo upečatljivo, Lošinj ima devet tisuća stanovnika i gotovo svi sudjeluju u projektu. Projekt nije napisan pa da ga se strogo pridržavamo. Temeljno imamo odrednice, ali svake godine dograđujemo ga novim idejama, nekad je to na poticaj Grada, nekad Turističke zajednice, a često na poticaj stanovnika. Svi su aktivno angažirani, gospodarstvo na koncu profitira, a da se nikoga ne ugrožava i svatko ima svoj interes, kao i želju za stalnim napretkom, kaže Šimičić.

Šimičić ističe kako je perspektiva usmjerena u istom smjeru – daljnja implementacija zdravlja i vitalnosti uz naglasak na odrednicama održivog turizma.

Odgovorni turizam

Šimičić kaže da u Lošinj rade po pravilima struke i u skladu s trendovima, a to je prije svega odgovorni turizam za koji su prije nekoliko godina dobili nagradu u Milanu, koja je po svemu sudeći prethodila i odličnom trećem mjestu Miomirisa i okusa Lošinja nagrađenih u Madridu.

– Radimo analizu tržišta, mjerimo kvalitetu, uspoređujemo zadovoljstvo gostiju i stanovnika, to je odgovorni turizam. Pitali smo Lošinjane da li žele cjelogodišnji turizam, a cijenjeni, svjetski priznati stručnjak Jafar Jafari baš je u Madridu komentirao to pozitivnim, zaključila je direktorica TZG Malog Lošinja Đurđica Šimičić.

Od malih nogu

Edukacije otočkih mirisa i okusa provode se već od vrtića, različitim radionicama, potom u osnovnoj i srednjoj školi kroz prezentacije, kvizove i ostale oblike učenja. Tu vrijedi istaknuti mlade ugostitelje, učenike lošinjske Ugostiteljske škole koji već za školovanja, osim stručnog usavršavanja, imaju priliku biti inovativni. Tako su uključeni u Adrianovu miomirisnu kuhinju i Apoksiomenovu antičku kuhinju. Lošinjska gastronomija u budućnosti tako sigurno može računati na nešto drugačije od ostalih.

(Slađana Vignjević)