»Jadranka« ulaže 50 milijuna eura u Golf Resort Matalda

Korisnička ocjena:  / 1
LošeNajbolje 

golf1Unatoč podijeljenim rekacijama javnosti oko projekata Jadranke d.d., posebno oko najavljivane ideje o izgradnji hotela nebodera u Velom Lošinju, te ulaganja u zonu Čikata koja su podrazumijevala i djelomično zatvaranje obalnog puta i naplatu sadržaja, najveća otočka turistička kompanija odlučila je tijekom ove jeseni i zime, a za pripremu sljedeće turističke sezone, utrošiti desetke milijune eura za nove investicije, izvijestio je Novi list.

U međuvremenu, očito nakon što su njeni čelnici shvatili pogrešku, Jadranka je odustala od gradnje golemog i prema mišljenju mnogih neprimjerenog objekta koji bi narušio vizuru centra Velog Lošinja. Fokus je na realnijim projektima, uređenju vile Alhambre i Hortenzije koje se nalaze u neposrednoj blizini novoizgrađenog hotela Bellevue, prvog hotela s pet zvjezdica na otoku. Također, prema Primorsko-goranskoj županiji uputili su pismo namjere te očekuju raspisivanje natječaja za izdavanje koncesije u uvali Čikat u Malom Lošinju nakon čega bi se taj dio pomorskog dobra rekonstruirao i opremio.

Jadranka je nedavno potpisala i ugovor s Crkvom o dugogodišnjem najmu terena na lokaciji Matalde (Punta Križa) na Cresu. Lošinjski investitori na čelu s predsjednikom Uprave Jadranke Sanjinom Šolićem procjenjuju kako je vrijednost projekta 50 milijuna eura, no ključan problem i dalje ostaje neriješen – Županijski prostorni plan golf-terene predviđa na drugoj lokaciji, onoj na području Ustrina.

– Svjesni smo da izmjena Županijskog prostornog plana nije jednostavan i brz postupak. Ne vršimo nikakav pritisak. Upoznali smo sve čimbenike iz Županije o značenju golf terena za cijelu županiju i otoke Cres i Lošinj.

Kad bi plan bio donesen u roku godine, godine i pol to bi za nas bilo idealno. Kraći rok je nerealan pa ga ne očekujemo. Za samu izgradnju golf resorta bit će potrebno godinu i pol do dvije, kaže Sanjin Šolić, predsjednik Uprave Jadranke d.d.

Površina Matalde koje se planira obuhvatiti projektom iznosi 318 hektara, od čega bi se samo četvrtina uredila. Preostalih 240 hektara ostalo bi prirodno kao što je sada, a Crkva će i dalje imati pravo na obrađivanje maslinika na tom području. Od 77 hektara uređenih površina, najveći dio bi obuhvatio dva golf igrališta s 18 rupa od kojih će, prema planu, jedan biti dostupan za vrhunske profesionalne turnire. Ostatak uređenog zemljišta trebale bi činiti vodene površine i prateće zgrade. Planira se i izgradnja hotela kapaciteta 146 smještajnih jedinica, vile i bungalovi za prihvat četrdesetak gostiju, heliodrom te jedna crkvena zgrada. 

Pravo građenja

Projekt se razvija u suradnji s Golf Environment Organization (GEO), međunarodnom neprofitnom organizacijom koja se bavi održivim razvojem golfa, poštujući sve zahtjeve zaštite prirode, dok je za projektanta igrališta izabrana firma Ernie Els Design.

Pojedinosti ugovora koje se tiču iznosa najma, nisu poznate. No, zna se da je ugovor važeći sve dok Jadranka kao nositelj prava građenja koristi zemljište za obavljanje dogovorene djelatnosti, pod uvjetom da se svakih 50 godina postigne dogovor o naknadi za daljnjih 50 godina.
Vrijedi napomenuti kako je potpisivanju ugovora prethodilo i jedno neuspješno potpisivanje. Sredinom srpnja Krčka biskupija zatražila je odgodu sklapanja posla i to pred očima stotinjak osoba iz javnog i društvenog života okupljenih na svečanosti »potpisivanja ugovora«.

– Dok se mi držimo ugovora, ugovor će se produljavati na još 50 godina. Ključna stvar je da nije moguća nikakva prodaja, odnosno kupnja zemljišta na kojem bi se onda eventualno gradili apartmani i drugi objekti za prodaju. To ne dolazi u obzir. Nismo stekli pravo vlasništva, nego pravo građenja. U izradi su elaborati oko utjecaja na okoliš i zaštitu vode, kaže Šolić najavljujući kako će u sklopu realizacije projekta i na temelju procjene stanja komunalne infrastrukture na terenu, Jadranka obnoviti potrebnu infrastrukturu, poput ceste, električne mreže i spremišta za vodu.

Budući da su za održavanje golf terena potrebne enormne količine vode, postavlja se pitanje hoće li navodnjavanje golf terena ugroziti vodoopskrbni sustav otoka.

– Ekipe za ispitivanje su na terenu. Ključno je da se ne diraju izvorišta Vranskog jezera. Ako bude potrebno, napravit će se i desalinizator kako bi se onda za navodnjavanje mogla koristiti i morska voda. Važno je da će biti najteže za vrijeme najvećih ljetnih vrućina. Tada će se za navodnjavanje koristiti i voda iz golf jezera. Voda iz vodovoda će se koristiti u tolikoj mjeri da ne ugrozi normalnu opskrbu i protok vode, kaže predsjednik uprave Jadranke koji zaključuje kako je projekt golfa dio strateškog plana te je jedan u nizu projekata kojima Jadranka želi unaprijediti turističku ponudu i osigurati konstantan rast kvalitete usluge, a posljedično i broja posjetitelja destinacije tijekom čitave godine.

Prema nekim procjenama, u svijetu ima 80-ak milijuna golfera, u državama Europe oko 4,4 milijuna.

– Kažu kad kreneš igrati da je golf »zarazan«. Imam dva paketa loptica. To znači da još moram kupiti palicu i opremu. S obzirom da sam sportaš i volim prirodu, sigurno ću ići igrati golf, dodaje Šolić.

Novo privezište

Golf tereni tako će, prema svemu sudeći, biti u funkciji tek za nekoliko godina. No, zato će već sljedeće ljeto uvala Čikat biti nešto drugačijeg izgleda.

– Mislili smo raditi Puntu, ali smo se preorijentirali najprije na uređenje zone u Čikatu. Imamo Bellevue novoizgrađen. Sada će se uređivati Hortenzija i Alhambra i ukoliko dobijemo koncesiju za šetnicu krećemo i s tim što bi trebalo biti gotovo do sljedeće sezone, čak i ranije. Početom studenog zatvaramo i Bellevue do sredine ožujka jer nema smisla da gost bude u hotelu s pet zvjezdica, a da bude buka iz okruženja. Neovisno o šetnici, već startaju radovi na kanalizaciji i struji pa će sve biti raskopano. Također, bit će manjih zahvata u Bellevueu, popravaka sitnih nedostataka, kaže Sanjin Šolić.

Ove godine kupljeni su vezovi na Čikatu. Tri gata plaćena su navodno 1,5 milijuna eura.
– I vezovi se moraju uklopiti u cijelu zonu. Cilj je da to ne bude marina, već kvalitetno privezište za goste ovih zona. Tu su i dečki iz jedriličarskog kluba, vaterpolo kluba, tu su i barke i mi smo se obvezali da nikoga nećemo izmicati dok ne nađemo adekvatan prostor gdje mogu obavljati svoju funkciju. Vrlo smo blizu izgradnje bazenskog kompleksa u autokampu Čikat na mjestu sadašnjeg igrališta. To bi bilo dobro i za treninge vaterpolistima. Ove godine bila bi gotova prva faza, vrijedna oko četiri milijuna eura, objašnjava Šolić, i situaciju oko koncesije na uvalu Čikat.

– Oko koncesije postoji procedura i mi bismo, u najboljem slučaju, početkom iduće godine krenuli s uređenjem ukoliko prođemo na natječaju. No, pitanje je koliko se može napraviti u dva mjeseca. Važno je da neće biti zatvorenih dijelova šetnice na Čikatu. To nikako. Bit će zona, primjerice ispod hotela Bellevue gdje će biti cijene i usluga u skladu s ponudom od pet zvjezdica, ali i dalje javno. Ma što god tko pričao, ne idemo s ciljem zatvaranja. Imamo podršku Grada, jednako i javnosti, a uvijek ima zlih jezika. Tko bi bio protiv razvijanja cijele destinacije, od cesta, infrastrukture, aerodroma... U našim ambicioznim planovima planirali smo početak gradnje novog aerodroma već ove godine, a sada ćemo čekati do kada treba. Također, naša je inicijativa da projekt aerodroma bude u istom paketu s Kovčanjem i Velopinom. To je dio našeg pisma namjere poslanog Vladi RH. Riječ je o sagledavanju Lošinja kao destinacije, zaključuje Sanjin Šolić, predsjednik Uprave Jadranke.

Aerodrom čeka rješavanje statusa zemljišta

S Gradom i Županijom smo potpisali pismo namjere za sufinanciranje nove ceste od Malog do Velog Lošinja. Aerodrom isto želimo napraviti zbog Lošinja i gostiju, zbog cijele destinacije. Mislimo da je važno da kada se raspisuje natječaj za takav atrativan prostor kao što je uvala Kovčanje da se obveže taj koji će proći da napravi nešto za Lošinj, kaže Šolić pojašnjavajući gdje je zapelo s izgradnjom novog aerodroma.

– Ključno je pitanje rješavanje statusa zemljišta. U tumačenju zakona različitih ministarstava dolazi do konfuzije. Tu su Zakon o otocima, Zakon o infrastrukturnim objektima, Zakon o zračnim lukama. Država ima zemlju koja ničemu ne koristi, ima vrijednost nula, a ne smiju nam je dati jer bi time pogodovala privatnom kapitalu da radi ono što bi u nekim normalnim uvjetima sama država trebala napraviti – obnoviti aerodrom, no malološinjski nije državi među pet njoj bitnih. Osim dijela državnog zemljišta za koje povjerenstvo još uvijek ispituje smije li se dodijeliti ili ne, ima dio zemljišta aerodroma u privatnom vlasništvu. Problem je tu i izvlaštenja. Sudski vještak bi trebao procijeniti vrijednost i onda dolazimo u čudnu situaciju da će to sve koštati primjerice pet milijuna eura. Jadranka je ta koja izvlašćuje i isplaćuje ljude, ali Jadranka po zakonu o zračnim lukama može izvlastiti samo u korist Hrvatske. Zamislite apsurda, dolazimo s tri, pet ili sedam milijuna, plaćamo privatnike za izvlaštenje, i to u korist RH, kako to onda Hrvatska nama ne bi mogla dati. Najbliže rješenje je da bude model prava građenja, kaže Sanjin Šolić.

(S. Vignjević)