Lječilište Veli Lošinj na čekanju

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

lj-veliNakon što se pune dvije godine iz Primorsko goranske županije tvrdilo kako se radi na javno privatnom partnerstvu, a vezano za investicijski ciklus obnove i proširivanja Lječilišta Veli Lošinj, u sklopu čega je bio raspisan i preliminarni međunarodni javni natječaj kako bi se ispitao interes investitora, sada se od tog koncepta odustaje

Naime, župan Vidoje Vujić na sjednici Županijske skupštine prošli je tjedan izjavio da odbija projekt javno privatnog partnerstva za velološinjsko Lječilište. Što to znači, pada li u vodu do sada učinjeno na ranije odabranom konceptu revitalizacije ove zdravstvene ustanove, koja je posljednjih više od dvadeset godina na margini interesa, iako su svima puna usta da ustanova ima velik potencijal zbog duge lječilišne tradicije i blagoslovljene pozicije.

Nastojanja da u samoj Županiji dobijemo podrobniju informaciju o tome koji je razlog da se odustaje od dosadašnjeg programa javno privatnog partnerstva čija je provedba u tijeku, ostali su tek na kratkom obrazloženju Ureda za odnose s javnošću u kojem citiraju Vujića sa sjednice Županijske skupštine, da je Lječilište samoodrživ projekt i da ustanova mora ostati u javnom vlasništvu, a okrenuta tržištu te najavljuju da će o daljnjim planovima izvjestiti naknadno, odnosno, nakon što u petak o tome raspravi Upravno vijeće Lječilišta.

Daleko odmaklo

Odluka o odbijanju projekta konsternirala je bivšu dožupanicu, a sada saborsku zastupnicu Nadu Turinu Đurić. Ona je naime, bila među onima koja je koncept revitalizacije Lječilišta kroz javno privatno partnerstvo najviše predstavljala u javnosti.  

– Koncept javno privatnog partnerstva odabran je nakon sustavne analize i nakon što smo procjenom izvedivosti utvrdili da Županija nema ni financijsku ni kadrovsku snagu sama provesti program revitalizacije ustanove. Došli smo do vrlo visoke faze izvršnosti, odrađen je poziv za iskazivanje interesa potencijalnih investitora, angažiran je konzultant, sve je bilo u terminskom planu, među ostalim, ove je godine trebalo izabrati investitora, a iduće krenuti s gradnjom. U provedbi svega toga već su potrošena određena sredstva, stoga iznenađuje ovakva odluka za koju ni ne znamo temeljem čega je donesena.

Postavlja se i pitanje kakvu mi to poruku šaljemo potencijalnim investitorima i partnerima. Treba podsjetiti da se kroz planirano javno privatno partnerstvo nismo odricali javnosti ustanove, jer bi i po novom konceptu dio djelatnosti bio sačuvan i dostupan kroz redovni zdravstveni sustav. Vlasništvo, naravno, ostaje županijsko s tim da ulaganjem podižemo njegovu vrijednost, pojašnjava saborska zastupnice Nada Turina Đurić dodajući da se procjene o potrebi ulaganja kreću u visini od 15 milijuna eura i ponovno postavlja pitanje ima li Županija taj novac te ima li menadžment koji to može provesti.

Dugoročno gledano, ne možemo očekivati značajnija povećanja proračunskih prihoda pa se treba okrenuti iznalažanju načina da se u razvojne projekte privatni kapital privuče, a ne odbija.

Cappelli: Šteta

Gradonačelnik Gari Cappelli kaže kako je o županovoj odluci da odbije projekt njegovih prethodnika o javno privatnom partnerstvu doznao iz medija, a kako su razlozi za odustajanje nepoznati ne može odluku ni komentirati.

– Šteta da se javno privatno partnerstvo nije realiziralo, ali možda postoji mogućnost da novo rješenje ponudi bolji koncept. Vidjet ćemo to u petak za kada je najavljen dolazak župana sa suradnicama, a osim Lječilišta očekujemo konkretne odgovore vezano i za Dom na Susku, Lučku upravu, Dom zdravlja i druge djelatnosti u ingerenciji Županije, navodi Cappelli.

Ravnateljica Lječilišta mr. Renata Žugić pozdravlja županovu odluku i kaže kako odbijanje javno privatnog partnerstva ne znači odustajanje, već rješavanje istog pitanja po drugom modelu.

– Lječilište od 2008. godine i u ovim uvjetima sveopće krize i uz minimalna ulaganja radi pozitivno što potvrđuje njegovu samoodrživost, kaže ravnateljica Žugić i smatra to pokazateljima kako vrijedi ulagati u očuvanje Lječilišta u sferi javnog zdravstva i u sklopu županijske nadležnosti. 

Veliki planovi, spora provedba

Novim prostornim planom područje kompleksa Lječilišta površine više od 14 tisuća metara četvornih predviđeno je za turističko-bolničko-lječilišnu namjenu. Na tom području predviđeno je 300 kreveta visoke kategorije sa svim pratećim sadržajima. Lječilište ima mnogo komparativnih prednosti kao i preduvjete za brendiranje po zdravstvenoj, ali i kulturno-povijesnoj te botaničkoj osnovi. To je nebrojeno puta ponovljeno, no provedba toga ide teško i sporo, a najnovija odustajanje od jednog i prebacivanje na novi model samo je još jedna potvrda da jedinstvenog stava i puhnja u isti rog zapravo još uvijek nema. 

Znali i Habsburgovci i »Juga«

I dok u samostalnoj Hrvatskoj velološinjsko Lječilište uglavnom muku muči s preživljavanjem, njegove su resurse Habsburgovci, a bogme i SFRJ znali mnogo bolje iskoristiti. Zbog izuzetne mikroklime Veli Lošinj je još 1892. godine proglašen klimatskim lječilištem. Lječilište je smješteno u jedinstvenoj park šumi, arboretumu, koji ima više od dvjesto na otok donesenih botaničkih vrsta, a za to je zaslužan graditelj kompleksa, član bečkog carskog dvora, nadvojvoda Karlo Stjepan. Današnje Lječilište sljednik je Dječje bolnice za alergijske bolesti, s odjelom za odrasle, koja je godinama uspješno poslovala zahvaljujući pacijentima iz tadašnje Istočne Njemačke. Teško razdoblje počelo je krajem osamdesetih kada se gubitkom istočnonjemačkog tržišta ustanova nije uspješno repozicionirala pa su je napustili gotovo svi liječnici.