Prednosti i ograničenja poljoprivredi na Lošinju

Korisnička ocjena:  / 1
LošeNajbolje 

moricPoljoprivreda na našim otocima nije ni približno iskorištena gospodarska grana, iako se u posljednje vrijeme bilježe mali pomaci, budući se povećava interes otočana, kaže za Novi list agronomka Višnja Morić zaposlena u gradskoj upravi

U lošinjskoj Gradskoj upravi, baš u nastojanju da se ovaj važni gospodarski resurs unapređuje, već nekoliko godina na poslovima više stručne suradnice za poljoprivredu i poljoprivredno zemljište zaposlena je agronomka Višnja Morić, koju smo pitali o sadašnjem stanju i perspektivama.

Kako ocjenjujete stanje poljoprivrede na otoku i koliki je interes otočnog stanovništva i za koje grane posebno?

– Važno je naglasiti da se ne može govoriti o stanju na otoku već o stanju na području Grada Malog Lošinja kojem kao jedinici lokalne samouprave pripada i dio otoka Cresa. Stanje na našem području možemo ocijeniti zadovoljavajućim kada govorimo o poljoprivredi općenito, međutim kada govorimo o pojedinačnim granama poljoprivrede, onda je slika stanja potpuno drugačija. Tradicionalno su dvije osnovne grane – ovčarstvo i maslinarstvo, uz prateće pčelarstvo, povrtlarstvo i drugo. Održavanje ovčarstva dovedeno je u pitanje, o čemu nam govore podaci cresko-lošinjske udruge ovčara »Lesa« po kojima je broj grla sa 25.000, pao na oko 15.000. Broj je i dalje u opadanju, a najveći problem predstavlja divlja svinja, odnosno ogromne štete na terenu koje ona uzrokuje. Poželjne specijalizacije Maslinarstvo u zadnjih desetak godina doživljava svoj uspon kako u obnovi starih napuštenih maslinika, tako i u sadnji novih, čemu je uvelike pridonijela popularnost visokokvalitetnog maslinovog ulja. Pčelarstvo je u stagnaciji, ali se nadam da će i ono ponovno krenuti prema gore zahvaljujući trudu pčelara cresko-lošinjske udruge »Kuš« upravo zbog kvalitete meda od kadulje. Interes otočana za poljoprivredu je velik, a posebno je izražen u maslinarstvu i uzgoju ljekovitog bilja.

Koje poljoprivredne kulture na otoku imaju posebnu perspektivu i koje bi ste preporučili osobama koje se žele baviti poljoprivredom?

– Mišljenja sam da nije potrebno uvoditi neke nove kulture na način da se većina poljoprivrednih gospodarstva orijentira, naprimjer na uzgoj puževa ili uzgoj ljekovitog bilja, koje je danas popularno, već je potrebno nekoliko poljoprivrednih gospodarstva usko specijalizirati za te oblike proizvodnje. Posebnu perspektivu ima već postojeća tradicionalna poljoprivredna proizvodnja koju je potrebno očuvati i usavršavati jer su nam naši stari ostavili nasljeđe koje je većina naših otočana neopravdano zaboravila. Prvenstveno tu mislim na voćne vrste kao što su smokva i žižula koje nisu zahtjevne te trešnju, koje su vrlo popularne, ali se ne mogu naći u ponudi domaćih proizvoda.

Turizam »ukrao« seljake

Što predstavlja prednosti za razvoj poljoprivrede na otoku, a što su najveća ograničenja?

– Prednosti su fizička odvojenost otoka od kopna, budući se možemo orijentirati na proizvodnju isključivo ekoloških poljoprivrednih proizvoda, zatim stvaranje otočne marke domaćeg lošinjskog proizvoda, potom što se kroz poljoprivredu može osigurati ostvarivanje dopunske zarade, a prednost je i postojanje ovčarskih stanova koji su sada zapušteni, ali pružaju osnovu za pokretanje ruralnog turizma. Nedostatci su uglavnom isti kao i na našim drugim otocima, među kojima su nedostatak radno aktivnog stanovništva jer je ono uglavnom uposleno u turizmu, iako se u maslinarstvu bilježi promjena u korist mlađe populacije, starosna dob poljoprivrednika na otocima je visoka, nedostaje izgradnja mreže pristupnih putova bez kojih se danas ne može govoriti o intenzivnoj proizvodnji, parcele su usitnjene što onemogućuje intezivniju poljoprivrednu proizvodnju, a uz to stanje u gruntovnici i katastru je neusklađeno.  

Dosad 15 ugovora o zakupu

Grad Mali Lošinj izradio je Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH kojim je obuhvaćeno 2.536,77 ha. Na osnovi podnesenih zahtjeva stranaka za određene čestice zemljišta, a na osnovi pravilnika, Grad prikuplja dokumentaciju, nakon čega donosi Odluke o raspisivanju javnog natječaja za zakup. Do sada je Gradsko vijeće donijelo šest Odluka o raspisivanju javnog natječaja, prvi i treći su provedeni do kraja te je petnaest poljoprivrednika sklopilo ugovore o zakupu, ukupne površine 20,3737 ha. Na četvrti javni natječaj dobivene su suglasnosti Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Županijskog državnog odvjetništva te je u pripremi potpisivanje 40 ugovora, ukupne površine 21,3353 ha. Za peti javni natječaj je u tijeku donošenje Odluke o izboru najpovoljnijih ponuditelja za ukupnu površinu 169,5888 ha. Šesti javni natječaj je pri objavljivanju, ukupne površine 13,9541 ha, a za sedmi se prikuplja dokumentacija.