Država prešutno tolerira nelegalni rad

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

rad-na-crnoPrijava rada na crno i njegovo zaustavljanje treba biti naš strateški cilj Udruženja creskih i lošinjskih obrtnika jer neregistrirani obrtnici su nelegalna konkurencija koji bacaju negativno svjetlo na one koji svoj posao rade u skladu sa zakonom, rekao je Mario Kamalić za otočni prilog Novog lista za studeni. 

Nakon tri mandata Mario Kamalić je na Izbornoj skupštini Udruženja obrtnika Cres/Lošinj ponovo izabran za predsjednika te je sada, u trinaestoj godini obnašanja funkcije, pred njim osobno, ali i pred cijelim Udruženjem provesti godišnji program i zacrtane ciljeve, ali još više zadati dugoročan okvir budući da su vremena teška, kriza obilježava poslovanje što nerijetko rezultira zatvaranjem obrta. Da problem nije bezazlen, svjedoči podatak o smanjenju broja obrta pa je tako rekord iz 2005./2006. godine kada su na cresko lošinjskom otočju bila upisana 764 obrta, umanjen za više od stotinu i sada ih je 620:

- Možemo očekivati daljnji pad članstva. Naime, ljudi zatvaraju obrte jer ne mogu izdržati pritisak svih mogućih davanja. Obrtnici imaju nekoliko razina troškova. Prva razina vezana je za troškove obrta i samu djelatnost, druga su obaveze i davanja prema lokalnoj razini, a treća prema državi. Na troškove vezane za državu najteže je utjecati. Vlastite troškove obrtnici su već duže vrijeme sveli na minimum, što nije dobro budući da se to odrazilo na unapređenje djelatnosti, a time dijelom i na stagniranje razine usluge.

Dobri odnosi

S lokalnom samoupravom i na Cresu i na Lošinju imamo izrazito dobre odnose, otočne vlasti razumiju naše probleme, izlaze nam u susret, ali tu je još prostora za poboljšanje i vjerujem da ćemo i dalje raditi na unapređenju naših odnosa na obostranu korist. Obrtnici su svjesni potrebe lokalne samouprave za punjenjem proračuna. Dobar gradski proračun osnova je za realizaciji gradskih planova i projekata, od kojeg i obrtnici u konačnici imaju koristi jer se destinacija cjelokupno razvija. Međutim u tim očekivanjima i nametima, lokalna samouprava također mora razmišljati dugoročno, a ne sagledavati potraživanja kroz trenutačne potrebe punjenja proračuna. Ako se obrti gase, lokalna samouprava pili granu na kojoj sjedi. Kriza je i ako gradske vlasti to shvate i smanje određena potraživanja prema obrtnicima, oni će trenutačno dobiti manje u proračun, ali dugoročno čine dobro jer osiguravaju obrtniku da opstane i posluje, a to će se itekako pozitivno odraziti na buduće punjenje proračuna, kaže Kamalić koji je posebno kritičan prema prešutnoj toleranciji države na nelegalni rad i sve rašireniju pojavu neregistriranih obrta:

- Svi registrirani obrti podliježu zakonskoj regulativi, a za one koji rade bez registracije nema zakona! Stoga mi od lokalnih udruženja do Hrvatske obrtničke komore moramo učiniti sve da se donese zakonski okvir koji će osigurati kažnjavanje svih onih koji neregistrirani obavljaju obrtničke djelatnosti.    

Rad na crno

 

Taj rad na crno je jako raširen, svatko pozna nekog tko šiša i frizira po kućama, tko u vozilu za vlastite potrebe obavlja usluge prijevoza, tko gradi i zida bez registriranog obrta. Sada prijava rada na crno i njegovo zaustavljanje treba biti poslanje svakog obrtnika to je naš prvi strateški cilj, budući neregistrirani obrtnici predstavljaju nelegalnu konkurenciju, ali i bacaju negativno svjetlo na sve one obrtnike koji svoj posao rade u skladu sa zakonom. Nadu ipak daje to što je država konačno shvatila koliko velik novac »curi« kroz neregistrirane djelatnosti i vjerujem da će se uskoro krenuti s konkretnim mjerama zaustavljajnja i kažnjavanja nelegalnog rada, navodi Kamalić.

Na pitanje što bi još izdvojio kao ograničavajući faktor u razvoju i napredovanju obrtništva na otočju Kamalić kaže:

 - Dobna struktura i motivacija za pokretanje obrtničkih djelatnosti. Mi već sada to uočavamo, ali za koju godinu to će biti još izraženije. Najveći broj obrtnika sada ima od 45 do 55 godina, svake godine upisuje se sve manji broj učenika u srednju školu. Prije dvadeset godina u prvi razred naše srednje škole upisivalo se preko 600 učenika, sada je to četiristotinjak. Osim smanjenja broja učenika zamjetan je i slab interes za obrtnička zanimanja, što nije karakteristika samo za naše područje nego je generalno prisutno. Tko će biti nositelji otočnog razvoja, tko će raditi u uslužnim djelatnostima, koja zanimanja trebamo, prevažna su pitanja na koja moraju odgovoriti lokalne samouprave u svojim strateško planskim razvojnim smjernicama i konkretnim programima - kaže Kamalić.

Nakon ograničenja i problema Kamalić kao pozitivne strane i perspektivu obrtništva izdvaja:    

Realna skupina

 

- Obrtnici su vrlo realna skupina, a održat će se oni koji će se znati prilagoditi zahtjevima tržišta koje se stalno i brzo mijenja. Činjenica je da se obrtničke djelatnosti nekada i danas ne mogu uspoređivati. Uvjeti rada i poslovanja 1983. godine kada sam počeo s ugostiteljskom djelatnošću bili su posve drugačiji, danas je konkurencija veća, tržište zahtjevnije, potrebno je mnogo više ulaganja, a od sveukupnog prihodovnog »kolača« ostaje sve manje. Pozitivno je to što su se obrtnici spremni mijenjati, sve više ih se uključuje u edukacije, posebno su zainteresirani za stjecanje znanja iz informatike i uvođenje kompjutorske tehnologije. Lokalna samouprava u prostorno-planskoj dokumentaciji predviđa sadržaje za obrtnike, pa su tako i Grad Cres i Grad Mali Lošinj predvidjeli prostore za formiranje ribarskih luka i poslovne zone. Grad Mali Lošinj kroz kreditne linije subvencionira kamatu na kredit poduzetnicima i obrtnicima, vjerujemo da će se i Grad Cres krenuti jače sa subvencijama te je općenito zamjetno da se obrtnike i poduzetnike mnogo više uvažava nego ranije i gotovo da nema povjerenstva, odbora, komisije u kojima obrtnici nemaju svog predstavnika. Naše učešće u gradskim tijelima pridonosi da više i bolje afirmiramo naša nastojanja i planove - zaključuje Mario Kamalić.