Divlje svinje mogu dovesti Lošinj na loš glas

Korisnička ocjena:  / 1
LošeNajbolje 

svinja1Na izvanrednoj sjednici Gradskog vijeća Malog Lošinja jednoglasno je prihvaćen zaključak radne skupine lošinjskih i creskih dužnosnika i stručnjaka kojim se od nadležnih državnih i županijskih tijela traže hitne mjere rješenja problema alohtone divljači na otocima koja ugrožava tradicionalne gospodarske djelatnosti otočana i njihovu sigurnost, javlja Novi list. Vijest u podnevnom Dnevniku HRT (video). 

svinja1Izvanredna sjednica Gradskog vijeća Malog Lošinja, u čijem su radu sudjelovali i najviši dužnosnici susjednog Grada Cresa, predstavnici nadležnih ministarstava, Županije, lovačkih organizacija, uzgajivača ovaca te ostalih institucija, zaključena je jednoglasnim prihvaćanjem zaključaka koje je donijela radna skupina sastavljena od lošinjskih i creskih dužnosnika i stručnjaka, a kojima se od nadležnih državnih i županijskih tijela traže hitne mjere kako bi se što prije riješio problem alohtone divljači na otocima, koja ugrožava ne samo tradicionalne gospodarske djelatnosti otočana, nego i njihovu sigurnost.

Zaključke radne skupine predstavio je gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli, a zatraženo je da se divlje svinje i lopatari hitno proglase štetočinama, da gradovi Cres i Mali Lošinj uz pomoć lovne inspekcije imaju stalni nadzor nad radom lovozakupnika i lovačkih društava i u slučaju loših rezultata izlova raskidaju ugovore o zakupu.

Traži se i da u narednih šest mjeseci lovišta budu otvorena, i to bez naknade, a da se, izostanu li rezultati, lovišta ukinu, kroz izmjene prostornih planova. Predlaže se hitno formiranje stručne skupine koja će najkasnije do 1. rujna dati konačan plan eliminiranja divljih svinja i jelena lopatara s otoka, predlaže se županu da proglasi elementarnu nepogodu, a Cappelli je tražio da ga, kao saborskog zastupnika, Vijeće podrži u postupku izmjena Zakona o lovstvu, s naglaskom na decentralizaciju lovstva.

U raspravi je iznesen niz podataka, pa je creski gradonačelnik Kristijan Jurjako upozorio da je Viktorija Bandera još 1997. na Gradskom vijeću upozorila na ovaj problem, no nije bila ozbiljno shvaćena, ustvrdivši da se o problemu počelo ozbiljno razgovarati tek kad je divljač prišla gradovima, a da već godinama na višim razinama postoji nerazumijevanje problematike. Iznio je i podatak o gotovo 1.400 pobijenih ovaca na području Orleca i Loznatog, prema prijavama 32 ovčara u posljednih godinu i pol dana.

Županijska vijećnica i direktorica ureda Turističke zajednice Malog Lošinja Đurđica Šimičić apelirala je na hitno rješavanje problema, navodeći velika ulaganja u turizmu koja bi mogla propasti dođe li Lošinj na loš glas zbog nedovoljne sigurnosti gostiju.

Robert Belaj zatražio je da se do početka glavne turističke sezone eliminira bar 20-30 posto divljih svinja, a od jeseni krene u opsežnu akciju, navodeći »čišćenje« područja Beleja kao vrlo važno zbog migracije divljači.

Na ogromnu opasnost za otočno gospodarstvo i način života upozorili su još predstavnici ovčara i poljoprivrednika Živko Zuber, Klaudio Ferlora i Dubravko Devčić, vijećnici Andrino Maglievaz, Elvis Živković, te dr. Šime Mužić, Gaetano Negovetić i Giordano Mavrović.

Berislav Tulić, pročelnik županijskog Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj ustvrdio je da lovni turizam nije određenje Županije i da ona nije u mogućnosti plaćati odštete otočanima, a da u slučajevima dolazaka divljih svinja do stambenih i turističkih objekata smije intervenirati i policija.

Davorin Marković iz Državnog zavoda za zaštitu prirode kazao je da zapušteni pašnjaci pospješuju rasprostranjivanje divljači i da je revitalizacija tradicijskog ovčarstva jedan od koraka u rješavanju problema. Načelnik sektora za lovstvo Ministarstva poljoprivrede Davor Zec podsjetio je da je upravo Općina Cres-Lošinj 70-ih odobrila dopremanje divljih svinja u svrhu lovnog turizma i da veliki dio odgovornosti snose lovačka društva, piše Bojan Purić.