Odgovornost za divlje svinje prebacuje se s jednih na druge

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

pingpongStanje s izlovom alohtone divljači ni približno ne zadovoljava lokalno stanovništvo, naročito ovčare i poljoprivrednike, a kako sada narušava i turizam, traži se odgovornost, no ona se najčešće prebacuje s jedne razine na drugu, izvješćuje Novi list.

Izlov provode lovačka društva koja koncesiju dobivaju od PGŽ, a za lovstvo je općenito nadležno Ministarstvo regionalnog razvoja i šumarstva. No, kako je izlov potpuno zakazao, odgovornost se prebacuje s jedne razine na drugu

Dok idilu Čikata odnedavno »uljepšavaju« i divlje svinje, tamošnji lovci nisu aktivni već dvije godine

Izlov alohtone divljači, divljih svinja i jelena lopatara na cresko-lošinjskom otočju provodi se od 2005. godine, pa iako je u to vrijeme, kada je zakonska obveza izlova donesena, bio dan rok od dvije godine da se divljač izlovi, stanje na terenu sada je vrlo složeno.

Umjesto izlova, divlje svinje su praktično došle u otočna naselja, pa ih se sada može vidjeti i u Malom Lošinju i to u njegovim turistički najfrekventnijim dijelovima. Izlov provode lovačka društva koja koncesiju dobivaju od Primorsko-goranske županije, a za lovstvo općenito nadležno je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.

Međutim, kako stanje s izlovom na terenu ni približno ne zadovoljava lokalno stanovništvo, naročito ovčare i poljoprivrednike, a sada narušava i turizam, traži se odgovornost, a ona se najčešće prebacuje s jedne razine na drugu.

Na konkretno pitanje Ministarstvu regionalnog razvoja što je u ovlasti Ministarstva, a što Županije, i tko će biti odgovoran ukoliko od divljih svinja stradaju ljudi, nismo dobili odgovor.

Nisu odgovorili ni na pitanje tko je odgovoran i tko može odstrijeliti divljač u naseljima, s obzirom da ih ljudi viđaju u svojim vrtovima.

Nije odgovoreno ni na pitanje da li će ministar iskoristiti zakonsku mogućnost te divlje svinje, s obzirom da na Cresu i Lošinju ugrožavaju sigurnost ljudi, proglasiti štetočinama te u rješavanje problema osim lovnih, iskoristiti i druge metode i iskustva međunarodnih stručnjaka u uklanjanju invazivnih alohtonih vrsta.

U odgovoru ureda za odnose s javnošću, u kojem su inače sugerirali da postavimo što konkretnija pitanja, odgovorili su općenito i pišu:

– Uprava za lovstvo Ministarstva regionalnog razvoja i šumarstva napravila je sve preduvjete kako bi uklanjanje divljih svinja s otočnih lovišta bilo što efikasnije. Naglašavamo da je naredbom i zakonskim propisima omogućen lov tijekom cijele godine, danju i noću, primamljivanjem hranom, vodom ili drugim sredstvima, sa svim vrstama lovnih pasa, bez obzira na spol i dob divljači, čime lovoovlaštenici na tom području imaju gotovo neograničene mogućnosti lova. Obzirom da se radi o zajedničkim lovištima koja su u nadležnosti Primorsko-goranske županije, Ministarstvo će podržati sve prijedloge koje županija dostavi, a koji su u skladu s pozitivnim propisima RH i u nadležnosti ovoga ministarstva, te najavljuju da će na sastanku o ovom problemu koji se planira u ponedjeljak 26. travnja kao predstavnik Ministarstva sudjelovati načelnik Sektora lovstva Uprave za lovstvo, Davor Zec.

Vezano za izlov, odgovore u Primorsko-goranskoj županiji dobili smo preko glasnogovornice iz kabineta župana, gdje na upit o tome koliko je divljih svinja izlovljeno lani i u prvom tromjesečju ove godine, odgovoreno da je od 2005. do kraja 2009. godine na kvarnerskim otocima izlovljeno gotovo 4.500 grla divljih svinja, odnosno jelena lopatara. Konkretno, na otoku Krku izlovljeno je nešto manje od 1.700 divljih svinja, dok je u istom razdoblju na lovištima otoka Cresa i Lošinja izlovljeno 1.236 divljih svinja i 1.500 jelena lopatara. U prvom tromjesečju 2010. godine s otoka Krka uklonjeno je 105 divljih svinja, iz lovišta »Tramuntana« 27 divljih svinja i 14 lopatara, iz lovišta »Batajna-Hraste« 42 grla divlje svinje, iz lovišta »Belej-Osor« 4 divlje svinje i 8 lopatara, s područja »Punta Križa« 3 divlje svinje i 66 lopatara te iz lovišta »Veli Lošinj« 3 divlje svinje.

Iz podataka je vidljivo da lovozakupnici provode akcije izlova, no važno je napomenuti da područje kvarnerskih otoka u reljefnom i vegetacijskom pogledu predstavlja veliku zapreku u postizanju još boljih rezultata. Otočni uvjeti pogoduju njihovom brojčanom stanju, a i sama biologija divlje svinje i njena prilagodljivost otežavaju rješavanje ovog složenog problema. Neupitna je prisutnost lovaca u lovištu, iako se radi o ljudima koji imaju svoje svakodnevne poslovne i životne obveze te im nije primarno zanimanje izlov nezavičajne divljači.

Sagledavajući sve navedeno, mišljenja smo da su rezultati izlova u skladu s mogućnostima sadašnjih zakonskih propisa, navodi se u odgovoru iz Županije.

Na pitanje kako objašnjavaju eskalaciju problema i činjenicu da su divlje svinje na Čikatu i Sunčanoj uvali, smatraju li da to potvrđuje kako se izlov ne provodi kvalitetno i što Županija poduzima u cilju kontrole koncesionara u provedbi izlova, u PGŽ navode da u lovištu »Veli Lošinj« nije bilo kontinuiranog gospodarenja u protekle dvije godine. S obzirom da sadašnji lovozakupnik Lovačko društvo »Vepar« iz Njivica provodi mjere izlova, brojno stanje nepoželjne divljači bit će postupno svedeno na najmanju moguću mjeru, odgovaraju iz Županije, piše Ira Cupać Marković.

Grlo do grla i ode turizam

Na pitanje koja je procjena koliko je divljači sada na otočju, u Županiji navode da je po podacima lovozakupnika utvrđeno brojčano stanje na početku lovne godine 2010./2011. sljedeće: Za lovište »Krk« procjena je 250 grla divlje svinje, u lovištima »Baška« i »Punat« po 20 grla divlje svinje, u lovištu Tramuntana na Cresu procjena je da je 100 divljih svinja i 104 jelena lopatara, lovištu »Batajna-Hraste« 70 grla divlje svinje i 16 lopatara, lovištu »Belej-Osor« 20 jelena lopatara i 3 divlje svinje, Lovište »Punta Križa« 272 lopatara i 84 divlje svinje te lovištu »Veli Lošinj« 43 grla divlje svinje.