Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Svjetski dan voda 2010.

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

cista-vodaOpća skupština UN je 1993. odlučila da se 22. ožujak svake godine obilježi kao Svjetski dan voda i da se na taj dan diljem svijeta skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse, s tim da se svake godine obilježava uz drugi moto s težištem na neki od bitnih problema za čovječanstvo. Ove godine moto je Kvalitet vode, tema koja je stjecajem okolnosti uoči ovogodišnjeg Dana voda zaokupila brojne Cresane i Lošinjane.

Prošlih se godina ovaj dan obilježavao s naglaskom na sljedeće probleme: Briga za naše vodne resurse je obveza svakoga, Žene i voda, Voda za žedne gradove, Voda na Zemlji: Ima li je dovoljno, Podzemne vode: nevidljivi resursi, Svi živimo nizvodno, Voda za 21. stoljeće, Voda i zdravlje, Voda i razvoj, Voda za budućnost, Voda i katastrofe, Voda za život, Voda i kultura, Kako se nositi s nestašicom vode, Gospodarenje otpadnim vodama, te Prekogranične vode.

Prema podacima iz UN-a, više od milijardu ljudi na Zemlji nema stalan pristup zdravoj vodi, stoga je, da bi se još više istaknulo značenje brige o vodi, razdoblje od 2005. do 2015. proglašeno desetljećem voda pod geslom "Voda za život"

Za stanovnike Hrvatske pravo i mogućnost priključenja na zdravstveno ispravnu vodu za piće iz slavine je neupitno, kako zbog izuzetnih hidroloških okolnosti tako i zbog dobre kakvoće podzemnih voda. Ipak, valja istaknuti da preko 100 miliona Europljana tu mogućnost nema, a prema dostupnim podacima, u europskoj regiji 37 djece umire svaki dan zbog proljeva izazvanog korištenjem zdravstveno neispravne vode. Osnovno ljudsko pravo na zdravstveno ispravnu vodu je stalan problem u paneuropskoj regiji.

Zbog toga su Ujedinjeni narodi sa sjedištem u Ženevi osnovali posebno nezavisno tijelo - Odbor za praćenje poštivanja zakonitosti pri Gospodarstvenoj komisiji za Europu (UNECE) i pod pokroviteljstvom Ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO/Europe). Ovaj Odbor osnovan je za nadzor i osiguranje praćenja poštivanja zakonitosti provedbe Protokola o vodi i zdravlju, znanog i kao Londonski protokol, za Konvenciju o zaštiti uporabe prekograničnih rijeka i međunarodnih jezera. Cilj ovog Protokola je poboljšanje pristupa vodi kao temeljnom ljudskom pravu u europskoj regiji koja obuhvaća 54 zemlje.

U Europi raste informiranost o pojavama bolesti i novim izazovima prouzrokovanim klimatskim promjenama. Veća je učestalost vodenog stresa, kojem su uzrok velike količine oborina i porast globalne temperature u jezerima, rijekama i morima. Stoga će kakvoća vode i koločina zaliha vode biti pogođena više nego do sada, pa se očekuje da kao uzročnici nastajanja bolesti prenijetih vodom vodeću ulogu preuzme porast štetnog cvjetanja algi i stvaranja novih čimbenika u okolišu sa za sada nepoznatim bolestima.

Kakva je zdravstvena ispravnost vode u Hrvatskoj?

Iznesene podatke valja uzeti s rezervom, tek kao orijentaciju, budući da se razlikuju od izvora do izvora. Tako jedan od izvora navodi da je prosječna opskrbljenost stanovništva Hrvatske vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava iznosila 76% u 2002. godini, što znači da je na javnu vodoopskrbu bilo priključeno oko 3,35 milijuna stanovnika Hrvatske, te da se predviđa povećanje do 2009. godine na 88%, odnosno na 94% u godini 2015.godini, što znači prosječno povećanje od 1,4 % godišnje. Navodi se da je opskrbljenost stanovništva veća na jadranskom slivu (86%) u odnosu na crnomorski sliv (71%).

cista-vodaKontrola zdravstvene ispravnosti vode za piće obavlja se sukladno Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće u ovlaštenim laboratorijima. Prema rezultatima kontrolnih laboratorijskih analiza, prosječni broj uzoraka vode koji ne zadovoljavaju sanitarne standarde iznosi manje od 10% na razini države. Velika većina ovih nezadovoljavajućih voda dolazi iz lokalnih vodovoda i individualnih zdenaca. Najčešći uzroci neispravnosti vode jesu mikrobiološki pokazatelji, amonijak, nitrati, organski spojevi i mutnoća. Za razliku od javne vodoopskrbe u kojoj je voda pod stalnim nadzorom i monitoringom javnozdravstvenih službi i sanitarne inspekcije, provedba ovih mjera u vodi iz lokalnih vodovoda i individualnih zdenaca je upitna.

U Hrvatskoj se vodom javne vodoopskrbe služi oko 80% građana, a predviđa se da će taj postotak u 2015. godini iznositi 94% , što bi Hrvatsku približilo prosjecima zemalja EU. Hrvatska se po bogatstvu i dostupnosti vodnih izvora po stanovniku nalazi na petom mjestu (prema nekim izvorima na trećem) u Europi, a na 42. u svijetu. Jedna je od rijetkih zemalja koja i u Europi i u svijetu koja ima značajne rezerve neonečišćene pitke vode.

Većina građana Hrvatske jednostavno otvoru slavinu i koristi zdravu pitku vodu iz vodoopskrbnih sustava, te može uredno ispuniti sve svoje higijenske potrebe. Situacija u svijetu je bitno drugačija. Više od 1,2 milijardi ljudi ili petina čovječanstva nema mogućnost stalnog korištenja zdravstveno ispravne vode. U svijetu zbog zdravstveno neispravne vode godišnje umire prosječno 15 milijuna ljudi, poglavito djece. Procjenjuje se da oko 2,5 milijardi ljudi nema osnovnih uvjeta za higijenske potrebe. Najlošije stanje je u slabo razvijenim zemljama u Africi i Aziji. Broj stanovnika su u posljednjih pedesetak godina na Zemlji udvostručio. Mnogostruko se povećala potrebna količina vode za piće, za proizvodnju hrane i za druge potrebe čovjeka. Količina zdrave pitke vode na planeti ostala je ograničena, te se čak očekuje smanjenje zbog kontinuiranog zagađivanja.

Od sveukupne količine vode na planeti Zemlji 97.5% je slana voda, a 2,5% slatka voda, pri čemu je najveći dio slatke vode "zarobljen" je u ledenjacima (68,9%),dok podzemne vode čine 30,8%, a jezera i rijeke svega 0,3% sveukupne slatke vode. Procjenjuje se da je samo 1% slatke vode ili 0,007% ukupne količine vode na planeti Zemlji moguće koristiti za sve potrebe čovječanstva.

Danas se u svijetu troši približno polovina raspoloživih zaliha slatke vode, a predviđa se da će se za nekoliko desetljeća trošiti oko 80% svih zaliha pitke vode. Ne može se dovoljno naglasiti potreba da se na vodu ne smije gledati kao na naftu. Pohlepa nije dozvoljena. Postoje alternative za naftu, ali nema zamjene za vodu. Temelj upravljanja vodama u zemljama EU je Okvirna direktiva o vodama EU. Princip Okvirne direktive izražen je tvrdnjom da "Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi, nego naslijeđe koje treba čuvati, zaštititi i shodno tome postupati".

Prema UNESCO-ovom izvješću Hrvatska se između 188 zemalja po bogatstvu i dostupnosti vodnih izvora po stanovniku nalazi na petom mjestu u Europi, a na 42. u svijetu. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja i u Europi i u svijetu koja ima značajne rezerve neonečišćene pitke vode. Hrvatska ima dovoljno zaliha vode za svoje potrebe za nekoliko slijedećih desetljeća, iako raspoložive količine nisu jednoliko raspoređene u svim dijelovima zemlje, a hidrološki ciklus nije u skladu s neujednačenim potrebama vode u pojedinim dijelovima godine.

Glavni resurs slatkih voda je površinska voda (20 rijeka, 26 prirodnih i umjetnih jezera. Podzemne vode također predstavljaju značajno vodno bogatstvo Hrvatske, što predstavlja 13% ukupno obnovljivih vlastitih resursa. Zbog bolje zaštićenosti od vanjskog onečišćenja, podzemne vode su važnije. Podzemna voda u Hrvatskoj je bolje kakvoće od podzemnih voda u visoko razvijenim zemljama, iako je neophodno istaknuti da njena kakvoća neprestano opada. Ovakav trend može se zaustaviti isključivo osvješćivanjem i aktivnim uključivanjem svih stanovnika, a ne samo pojedinih sektora.

Stanovnici Hrvatske koriste vodu na jedan od slijedeća tri osnovna načina :

1) Javna vodoopskrba je najčešći i najsigurniji način korištenja vode, a koristi ju 79% stanovnika Hrvatske.

2) Oko 20% stanovništva opskrbljuje se vodom iz tzv. lokalnih vodovoda, koje su izgradile i kojima upravljaju grupe građana. Ovakva vodoopskrba nije organizirana u skladu sa zakonima i propisima, a pripadajuća voda nije pod stručnim nadzorom i njena se kakvoća ne analizira redovito. Zbog toga je neophodan oprez prilikom njenog korištenja za piće.

3) Korištenje vode iz vlastitih bunara ili kišnice koja se prikuplja na krovovima ili na posebno građenim površinama i potom sprema u cisterne. Ovakva voda također nije pod adekvatnim stručnim nadzorom, a njena kakvoća je promjenjiva budući može sadržavati isprana onečišćenja s krovova i slivnih ploha ili zagađenja podzemnih voda zbog neodgovarajuće riješene odvodnje iz vlastitog ili iz obližnjih objekata.

Sadašnji stupanj opskrbljenosti stanovništva vodovodnom vodom po županijama znatno se razlikuje. Najlošije stanje je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u kojoj oko 34% stanovništva ima zdravstveno ispravnu vodu iz javnih vodoopskrbnih sustava. U Brodsko-posavskoj županiji taj je postotak oko 40%, Koprivničko - križevačkoj županiji oko 42%, Vukovarsko-srijemskoj oko 47% i u Požeško-slavonskoj oko 48%. U Sisačko-moslavačkoj županiji, Virovitičko-podravskoj, Osječko-baranjskoj, Zadarskoj, Ličko-senjskoj, Krapinsko-zagorskoj i Karlovačkoj županiji taj postotak je ispod 80%. Zadovoljavajuće stanje priključenja na javnu vodoopskrbu je u Varaždinskoj, Međimurskoj, Zagrebačkoj i gradu Zagrebu, te Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (više od 90%). Najveći postotak opskrbljenosti imaju Istarska i Primorsko-goranska županija s oko 97% opskrbljenosti.

Vodoopskrba jadranskih otoka rješava se dovođenjem vode s kopna, a u manjem opsegu opskrbom iz vlastitih izvora, skupljanjem kišnice u cisterne (individualna opskrba), putem vodonosaca (za vrlo male otoke), desalinacijom bočate vode, odnosno kombinacijom različitih izvora.

Voda - opće dobro

Protokol o vodi i zdravlju je međunarodni pravni instrument za prevenciju, suzbijanje i smanjenje bolesti prenijete vodom u Europi. Dosadašnji pokušaji međunarodnog praćenja situacije o vodi za piće su nepoštovani od mnogih zemalja a podaci su različito prezentirani i neusporedivi. Nakon inicijative Europske komisije u tijeku su velike promjene u vođenju Europske politike upravljanja kvalitetom površinskih i otpadnih voda koje je od izuzetnog značaja u zaštiti ljudskog zdravlja.

Što je Protokol o vodi i zdravlju?

To je obvezujući međudržavni dogovor zemalja europske Regije baziran na Konvenciji o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotokova i međunarodnih jezera iz Helsinkija 1992. godine. Proizašao je iz potrebe isticanja cjelovitog pristupa smanjenju zagađenja, održavanju i obnavljanju vodenih resursa što doprinosi zaštiti ljudskog zdravlja.

Cilj ovog Protokola je poticati zaštitu ljudskog zdravlja na nacionalnoj, međunarodnoj i prekograničnoj razini, kroz poboljšanje vodnog gospodarstva, što uključuje vodene ekosustave, putem prevencije, suzbijanja i smanjivanja prisutnosti bolesti koje se prenose vodom. Hrvatska je jedna od zemalja potpisnica ovog Protokola, a većina njegovih odredbi i ciljeva je već ustaljena dugotrajnom praksom.

Protokolom o vodi i zdravlju, kao međunarodnim instrumentom, zemlje potpisnice se obvezuju poduzeti sve prikladne mjere za prevenciju, suzbijanje i smanjivanje bolesti vezanih za vodu za piće u okviru integriranih sustava vodnog gospodarstva kojima je cilj održivo korištenje vodenih resursa, kvaliteta vode u okolišu koja ne ugrožava ljudsko zdravlje, te zaštita vodenih ekosustava. Zemlje potpisnice i ujedno sudionice ovog Protokola moraju poduzeti sve potrebne mjere da bi osigurale:

  • adekvatnu isporuku higijenski ispravne vode za piće, bez ikakvih mikroorganizama, parazita i tvari koje bi zbog broja ili koncentracije predstavljale potencijalnu opasnost po ljudsko zdravlje. To obuhvaća zaštitu izvora vode za piće, preradu vode, uspostavu, poboljšavanje i održavanje sustava za opskrbu i odvodnju vode.
  • adekvatni higijenski standard koji dovoljno štiti ljudsko zdravlje i okoliš. To se osobito mora učiniti izgradnjom, poboljšanjem i održavanjem sustava za opskrbu i odvodnju vode. 
  • uspješnu zaštitu izvora vode za piće i pripadajućih ekosustava od zagađenja porijeklom iz poljoprivrede i industrije i od drugih otpuštanja u okoliš i zračenja štetnim tvarima. Obvezno je učinkovito smanjiti količine i ukloniti otpuštene tvari i zračenja od tvari koje se smatraju opasnima za ljudsko zdravlje i vodene ekosustave.
  • adekvatne mjere sigurnosti za ljudsko zdravlje protiv bolesti vezanih uz vodu a prouzročenih korištenjem vode za rekreacijske svrhe, korištenjem vode za akvakulturu, korištenjem otpadne vode za navodnjavanje ili korištenjem kanalizacijskog mulja u poljodjelstvu ili akvakulturi.
  • učinkovite sustave za praćenje situacija koje će vjerojatno dovesti do epidemija ili incidenata vezanih uz vodu i sustava za reagiranje na takve epidemije i incidente.

Ovim Protokolom je predviđen strukturiran, interdisciplinarni i sveobuhvatni pristup o problemima vode kroz sudjelovanje svih zainteresiranih strana te zajednička analiza postojeće situacije i planiranje provođenja i evaluacija aktivnosti, kao i izvješćivanje Međunarodnih tijela o svemu poduzetom.

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Satirička analiza

ishoda izbora 2020.


SVJETSKI STATISTIČKI PODACI U STVARNOM VREMENU


 

Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Zombi PUR Grada Malog Lošinja

    Gost 27.09.2020 09:39
    Žudnja za novim mandatom
    Od strategije razvoja Lošinja važnija joj je strategija osvajanja još jednog mandata. U ...
     
  • Salto mortale Ministarstva uprave

    Gargamel 26.09.2020 13:04
    La commedia di Ana Kučić continua
    Ako je u svezi ovog neusuglašenog ping-ponga između gradonačelnice i njenog posilnog na ...
     
  • Lošinjska veduta

    Krampus 26.09.2020 10:18
    Jedrenjak “Imperatrice Elisabetta”
    Nava s 2500 tona, s najvećom tonažom u povijesti Lošinja i na čitavom Sredozemlju, izgrađena ...
     
  • Lošinjska veduta

    Marinero 26.09.2020 08:34
    Crtanka
    To na grbu je kao nešto što bi djete nacrtalo kako zamišlja jedrenjak :-)
     
  • Lošinjska veduta

    Krampus 25.09.2020 19:04
    Grb s greškom
    Kako navodi Purić, objašnjavajući razlike među jedrenjacima prema trupu i prema jedrilju ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    SI 25.09.2020 14:02
    Ani Kučić HDZ više ne treba
    Možda to misli i gradonačelnica pa se zato udaljava od ekipe koja ju je kandidirala, a ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    gost 25.09.2020 12:32
    Novi ljudi?
    A kada će birači saznati tko su ti novi ljudi i koje su njihove nove ideje? Tjedan dana ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    alija 25.09.2020 11:18
    prošlo svršeno vrijeme
    Njegovo je vrijeme prošlo kao i HDZ-u u Lošinju, dolaze neki novi ljudi sa novim idejama.
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    Z 25.09.2020 09:54
    Neutaživa ambicija
    Priča se da se za početak aktivirao među hadezejcima u svezi predstojećih izbora za vodstvo ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    gost 24.09.2020 15:47
    Nagrada za životno djelo
    Na Lošinju su sve brane srušene kupovinom Milana Mužića da bi HDZ preko Cappelija došao na ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    Leo 24.09.2020 12:03
    Milan Mužić; Ni korak dalje
    Na Lošinju su sve brane srušene kupovinom Milana Mužića da bi HDZ preko Cappelija došao na ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    Prljavi Harry 23.09.2020 15:11
    Ništa novo
    Hrvatska je već 30 godina slučaj za promatranje, caruju kriminal, korupcija, klijentelizam..
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    Izy 23.09.2020 14:41
    Top destinacija
    Nešto se ušutjelo o velikim planovima za golf i zračnu luku kao ovo od prije pet godina.
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    WoW 23.09.2020 12:48
    kad kreteni vode državu
    i.imgur.com/MfM84xR.jpg (http://i.imgur.com/MfM84xR.jpg)
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    Sigurna Hrvatska 23.09.2020 08:44
    TURIZAM STUP EKONOMIJE
    Wall Street Journal: Hrvatska postala slučaj za promatranje seebiz.eu/.../241338 ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    gost 22.09.2020 20:39
    Hrvatski turizam okidač za Covid-19
    Ili kako to prevodi Google Hrvatska je bila rijetka europska zemlja koja je još u ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    Wall Street Journal 22.09.2020 20:05
    .......
    Tourists in Croatia Help Feed Covid-19 Surge Across Europe Croatia was a rare European ...
     
  • Lošinjska veduta

    Orca pipa 21.09.2020 16:15
    Tko te šiša
    Grad se definitivno pretvara u prčiju tri moćne obitelji koje vedre i oblače.
     
  • Lošinjska veduta

    TZML 21.09.2020 15:10
    Šafran potiče libido i poboljšava erekciju
    Uz najavu sutrašnje sjednice novog saziva TZ Mali Lošinj da upozorim na jednu očito ...
     
  • Lošinjska veduta

    Marinero 21.09.2020 09:58
    Loger, kuter, škuner?
    Lošinj se ponovno vraća u vrijeme zlatnog doba pomorstva u sklopu festivala „Lošinjskim ...
     
  • Lošinjska veduta

    Gost 21.09.2020 07:41
    Zajamčeno Ustavom RH
    Članak 45. Hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo s navršenih 18 godina ...
     
  • Lošinjska veduta

    Učo 20.09.2020 21:02
    Opće mjesto
    To je opće mjesto politologije i banalna malokome nepoznata istina.
     
  • Lošinjska veduta

    hranitelj tuljana 20.09.2020 19:52
    Edukativno
    Je li te to podučio Snob, Dandy ili Admin, oni su znali napisati doslovce istu stvar...
     
  • Lošinjska veduta

    gost 20.09.2020 09:39
    Hadezeovska posla
    Dečki lošinjani koji vole ili su u HDZ-u su složno pritiskali članove Skupštine da glasuju ...
     
  • Lošinjska veduta

    Mutivoda 20.09.2020 07:52
    Pobjeda korupcije
    Gdje hadezejčad pobjedi to nije pobjeda razuma nego korupcije.
     
  • Lošinjska veduta

    Učo 19.09.2020 19:27
    Defektna demokracija
    Čudno je ako je ured za udruge odobrio statut koji ne dopušta tajno glasanje za izbor tijela ...
     
  • Lošinjska veduta

    Krimos 19.09.2020 16:42
    ‘Ne diraj ga!‘
    Milanović je 2013. htio smijeniti Kovačevića s čela Janafa, no HNS je zaprijetio: ‘Ne diraj ...
     
  • Lošinjska veduta

    gost 19.09.2020 12:21
    .....
    A sve vrijeme Đurđa je predani Garijev agent spavač u GV i HDZu.
     
  • Lošinjska veduta

    Toto 19.09.2020 11:20
    . ..
    Gdje glasanje nije tajno tu nema demokracije.
     
  • Lošinjska veduta

    gost 19.09.2020 09:12
    IQ test
    Iz TZ je prešla u Jadrankinu menađeriju za nešto što se zove brand manager i osnovala FEEL ...